Connect with us

Domaće

Cena radnog sata u Srbiji iznosila 12,8 evra u 2025. godini, druga najniža u Evropi

Prosečan trošak rada po satu u Evropskoj uniji 34,9 evra, Island na vrhu sa 59,3 evra

Published

on

pexels-photo-4040857-1

Prosečan trošak rada po satu u Evropskoj uniji 34,9 evra, Island na vrhu sa 59,3 evra

Prema podacima Eurostata, cena radnog sata u Srbiji tokom 2025. godine iznosila je 12,8 evra, što je svrstava na drugo mesto među najnižim troškovima rada u Evropi za zemlje za koje su dostupni zvanični podaci. U ovu cenu su uključeni i doprinosi, koji čine oko 25% ukupnih troškova rada. Jeftiniji rad od Srbije zabeležen je samo u Bugarskoj, gde je sat rada koštao 12 evra, dok za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju nisu objavljeni podaci.

U odnosu na zemlje regiona, cena radnog sata u Rumuniji iznosila je 13,6 evra, u Mađarskoj 15,2 evra, a u Hrvatskoj i Sloveniji 18,4, odnosno 29,7 evra. Najskuplji radni sat u Evropi zabeležen je na Islandu, sa 59,3 evra, a slede Luksemburg sa 56,8 evra i Norveška sa 56,2 evra. Podaci za Švajcarsku nisu dostupni.

Prosečna cena radnog sata u Evropskoj uniji tokom 2025. godine iznosila je 34,9 evra. U 2025. godini troškovi rada po satu u evrima porasli su za 4,1% na nivou EU i za 3,8% u Evrozoni u odnosu na 2024. godinu. Unutar Evrozone, rast troškova rada po satu zabeležen je u svim državama osim na Malti, gde je došlo do smanjenja od 0,5%. Najveći rast registrovan je u Bugarskoj (+13,1%), Hrvatskoj (+11,6%), Sloveniji (+9,3%) i Litvaniji (+9,2%), dok su najniži rast imale Francuska (+2,0%) i Italija (+3,2%), kao i Španija, Kipar i Luksemburg (po +3,5%).

Kod zemalja Evropske unije van Evrozone, troškovi rada po satu u nacionalnim valutama porasli su u svim državama, pri čemu je najveći rast zabeležen u Rumuniji (+10,6%), Mađarskoj (+8,9%) i Poljskoj (+8,8%), a najmanji u Danskoj (+3,0%), navodi Eurostat.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropska unija uvodi obaveznu proveru stranih investicija, 508 poslanika za nova pravila

Za nova pravila glasalo 508 poslanika Evropskog parlamenta, 64 protiv i 90 uzdržanih, cilj je zaštita strateških sektora

Published

on

By

Za nova pravila glasalo 508 poslanika Evropskog parlamenta, 64 protiv i 90 uzdržanih, cilj je zaštita strateških sektora

Evropska unija usvojila je novi regulatorni okvir koji značajno pooštrava proveru stranih investicija u strateške sektore, sa ciljem smanjenja bezbednosnih rizika za ekonomsku i tehnološku suverenost. Evropski parlament je 20. maja 2026. godine odobrio nova pravila koja uvode obaveznu kontrolu direktnih stranih investicija. Za predlog je glasalo 508 poslanika, 64 je bilo protiv, dok je 90 bilo uzdržano.

Prema objavi Evropskog parlamenta, dogovorom sa državama članicama predviđeno je da obavezna provera obuhvati sektore kao što su odbrana, poluprovodnici, veštačka inteligencija, kritične sirovine i finansijske usluge. Nova regulativa ima za cilj da identifikuje i spreči moguće rizike po bezbednost i javni poredak, uz očuvanje otvorenosti Evropske unije za strane investicije.

Uvedena su i značajna unapređenja procedura – nacionalni sistemi za proveru investicija biće pojednostavljeni, što bi trebalo da smanji administrativne barijere i poveća atraktivnost EU za ulaganja. Takođe, jača se saradnja između nacionalnih tela i Evropske komisije, čime se omogućava bolja koordinacija na prekogranične rizike. Kontrola će se proširiti i na transakcije unutar EU, ukoliko je krajnji vlasnik investitora fizičko ili pravno lice izvan Unije, što dodatno zatvara postojeće bezbednosne praznine.

Evropske institucije ističu da su ovakve mere neophodne zbog rastućih ekonomskih bezbednosnih rizika povezanih sa stranim investicijama. Evropska komisija je preuzela obavezu da definiše uslove za strane investicije u strateškim sektorima, što je operacionalizovano i predlogom zakona o Industrijskom akceleratoru, predstavljenim 4. marta 2026. godine.

Izvestilac Evropskog parlamenta, Rafael Gliksman, izjavio je: „Novi propisi označavaju kraj dosadašnjeg pristupa koji je ostavljao previše prostora za nepažnju prema strateškim rizicima.” On je naveo da su pojedine države koristile otvorenost evropskog tržišta za sticanje kontrole nad osetljivim sektorima, te da Unija sada menja pristup i jača mehanizme zaštite ekonomskog suvereniteta.

Važeći sistem za proveru stranih direktnih investicija primenjuje se od 11. oktobra 2020. godine, a revizija je predložena u januaru 2024. nakon analize rezultata. Pandemija kovida, rat u Ukrajini i rast geopolitičkih tenzija dodatno su ukazali na ranjivost evropskih kritičnih sektora. Nova uredba mora još biti formalno potvrđena od strane Saveta EU, a njena primena počeće 18 meseci nakon stupanja na snagu. Evropska unija ovim potezom šalje jasan signal da ostaje otvorena za strane investicije, ali uz znatno strožu kontrolu u sektorima od ključnog značaja za bezbednost i stratešku autonomiju.

Pročitaj još

Domaće

Holandija, Island i Danska obezbeđuju penzije do 96 odsto prosečne plate

Holandski sistem omogućava penzije od 90 do 96 odsto zarade, dok Island i Danska nude od 75 do 90 odsto

Published

on

By

Holandski sistem omogućava penzije od 90 do 96 odsto zarade, dok Island i Danska nude od 75 do 90 odsto

Prema rangiranju konsultantske kuće Mercer za prethodnu godinu, Holandija, Island i Danska imaju najstabilnije penzione sisteme na svetu. Holandski model oslanja se na tri stuba – državu, poslodavca i privatnu štednju, što omogućava penzije između 90 i 96 odsto prosečne zarade prema podacima OECD-a.

Za razliku od penzionog sistema Srbije, gde je prošle godine petina ukupnih sredstava za penzije došla iz budžeta zbog nedovoljnih doprinosa zaposlenih, pomenute zemlje finansiraju penzije iz različitih izvora. U Holandiji, svaki stanovnik ili zaposleni automatski stiče pravo na državnu penziju koja se isplaćuje iz doprinosa zaposlenih, dok drugi stub čine obavezni ili kolektivni penzioni fondovi preko poslodavaca. Treći stub predstavlja privatnu štednju, posebno značajnu za samozaposlene i one sa nedostatkom radnog staža. Holandski penzioni fondovi upravljaju stotinama milijardi evra.

Islandski penzioni sistem takođe ima tri stuba, ali državna penzija ima socijalni karakter i manji je deo ukupne penzije. Uplaćivanje u penzione fondove je obavezno, pri čemu je ukupni doprinos 15,5 odsto plate – radnik izdvaja oko 4 odsto, a poslodavac 11,5 odsto. Fondovi investiraju prikupljena sredstva uz obaveznu diversifikaciju, dok dobrovoljna privatna štednja donosi poreske olakšice. Prema OECD-u, penzije na Islandu iznose između 75 i 90 odsto prethodne zarade.

Danska primenjuje sličan model sa više stubova – osnovna državna penzija uz obavezne doprinose u državni fond, kao i korporativna penzija koju uplaćuje oko dve trećine zaposlenih. Doprinosi za drugi stub kreću se od 12 do 18 odsto zarade i dele se između poslodavca i radnika. Ovaj sistem razvijen je tokom 1980-ih, kao odgovor na ekonomsku krizu i inflaciju. Visina penzije u Danskoj iznosi 75 do 85 odsto prethodne neto plate.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi modeli sa više izvora finansiranja i visokim stopama zamene doprinose stabilnosti penzionih sistema i sigurnosti korisnika.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte brent pala na 110 dolara, WTI na 103,7 dolara zbog smanjenja geopolitičkih tenzija

Gas na TTF tržištu 45,4 EUR/MWh, evropski indeksi u padu do 0,3 odsto, zlato na 2.390 dolara po unci

Published

on

By

Gas na TTF tržištu 45,4 EUR/MWh, evropski indeksi u padu do 0,3 odsto, zlato na 2.390 dolara po unci

Cena nafte brent iznosi oko 110 dolara za barel, dok je cena sirove nafte (WTI) 103,7 dolara, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodni dan, prema berzanskim podacima od 20. maja 2026. godine. Pad cena nafte povezuje se sa smanjenjem geopolitičke napetosti nakon što je predsednik SAD Donald Tramp izjavio da će rat sa Iranom biti okončan ‘veoma brzo’, iako investitori ostaju oprezni zbog nastavljenih poremećaja u snabdevanju sa Bliskog istoka.

Cene gasa na TTF tržištu kreću se oko 45,4 EUR/MWh, što je približno 470 evra za 1.000 kubnih metara i predstavlja pad od 0,5 odsto u odnosu na prethodni dan. Na berzama u Evropi, indeksi su u blagom padu: Euro Stoxx 50 je na oko 5.890 poena (−0,2 odsto), nemački DAX na oko 24.400 poena (−0,2 odsto), francuski CAC 40 na oko 7.980 poena (−0,3 odsto), a italijanski FTSE MIB na oko 48.100 poena (−0,2 odsto).

Na američkom tržištu, indeks S&P 500 pao je za 0,7 odsto i iznosi oko 7.353 poena, dok je Nasdaq u minusu od 0,9 odsto i trenutno je na oko 23.350 poena. Cena zlata kreće se oko 2.390 dolara po unci, dok je kurs evra prema dolaru na nivou od oko 1,08 dolara za jedan evro.

Pšenica se danas prodaje po ceni od 666,26 dolara po bušelu (27,2 kg), što je pad od 0,15 odsto u odnosu na utorak.

Prema ekonomskim analizama, najnovija kretanja na globalnim tržištima reflektuju uticaj geopolitičkih događaja i nastavak volatilnosti u energetskom sektoru.

Pročitaj još

U Trendu