Connect with us

Domaće

Cena radnog sata u Srbiji iznosila 12,8 evra u 2025. godini, druga najniža u Evropi

Prosečan trošak rada po satu u Evropskoj uniji 34,9 evra, Island na vrhu sa 59,3 evra

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

Prosečan trošak rada po satu u Evropskoj uniji 34,9 evra, Island na vrhu sa 59,3 evra

Prema podacima Eurostata, cena radnog sata u Srbiji tokom 2025. godine iznosila je 12,8 evra, što je svrstava na drugo mesto među najnižim troškovima rada u Evropi za zemlje za koje su dostupni zvanični podaci. U ovu cenu su uključeni i doprinosi, koji čine oko 25% ukupnih troškova rada. Jeftiniji rad od Srbije zabeležen je samo u Bugarskoj, gde je sat rada koštao 12 evra, dok za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju nisu objavljeni podaci.

U odnosu na zemlje regiona, cena radnog sata u Rumuniji iznosila je 13,6 evra, u Mađarskoj 15,2 evra, a u Hrvatskoj i Sloveniji 18,4, odnosno 29,7 evra. Najskuplji radni sat u Evropi zabeležen je na Islandu, sa 59,3 evra, a slede Luksemburg sa 56,8 evra i Norveška sa 56,2 evra. Podaci za Švajcarsku nisu dostupni.

Prosečna cena radnog sata u Evropskoj uniji tokom 2025. godine iznosila je 34,9 evra. U 2025. godini troškovi rada po satu u evrima porasli su za 4,1% na nivou EU i za 3,8% u Evrozoni u odnosu na 2024. godinu. Unutar Evrozone, rast troškova rada po satu zabeležen je u svim državama osim na Malti, gde je došlo do smanjenja od 0,5%. Najveći rast registrovan je u Bugarskoj (+13,1%), Hrvatskoj (+11,6%), Sloveniji (+9,3%) i Litvaniji (+9,2%), dok su najniži rast imale Francuska (+2,0%) i Italija (+3,2%), kao i Španija, Kipar i Luksemburg (po +3,5%).

Kod zemalja Evropske unije van Evrozone, troškovi rada po satu u nacionalnim valutama porasli su u svim državama, pri čemu je najveći rast zabeležen u Rumuniji (+10,6%), Mađarskoj (+8,9%) i Poljskoj (+8,8%), a najmanji u Danskoj (+3,0%), navodi Eurostat.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

humanoidni roboti prvi put izveli dve hirurške operacije na životinjama

dve operacije izvedene 8. jula, roboti uklonili žučnu kesu svinjama, novi korak ka primeni u medicini

Objavljeno pre

,

Objavio:

humanoidni roboti prvi put izveli dve hirurške operacije na životinjama – humanoidni roboti hirurške operacije

dve operacije izvedene 8. jula, roboti uklonili žučnu kesu svinjama, novi korak ka primeni u medicini

Humanoidni roboti prvi put izveli su dve hirurške operacije na svinjama 8. jula, što istraživači sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu ocenjuju kao prekretnicu za budućnost medicinske robotike. Detalji eksperimenta i rezultati objavljeni su u naučnom časopisu Nature, a projekat je vodio tim inženjera i hirurga ovog univerziteta.

Jedna od operacija izvedena je pod nadzorom humanoidnog robota uz asistenciju hirurga, dok su drugu samostalno izvela dva humanoidna robota, navodi se u saopštenju univerziteta. Roboti su uspešno uklonili žučnu kesu svinjama, čime je potvrđena izvodljivost koncepta pre primene na ljudima.

Humanoidni roboti, nazvani Serdži (Surgie), dizajnirani su sa glavom i rukama, a manji su od trenutno korišćenih hirurških robota u bolnicama. Prema rečima dr Rajana Broderika, vršioca dužnosti direktora Centra za budućnost hirurgije Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, humanoidni roboti ne zahtevaju dodatni prostor u operacionoj sali i efikasno funkcionišu kao asistenti tokom laparoskopske hirurgije. „Kao dokaz da je koncept izvodljiv, sve je funkcionisalo“, istakao je dr Broderik.

Lekari očekuju da bi Serdži mogao da se koristi i izvan tradicionalnih bolničkih sala, na primer na brodovima ili u udaljenim mestima, čime bi se povećala dostupnost hirurške nege. „Možete da zamislite da se ovaj uređaj koristi na brodu, u nekom udaljenom selu ili u manjim operacionim uslovima, van velikih gradova“, rekao je dr Šanglej Liu, kolorektalni hirurg sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.

Istraživači smatraju da bi primena humanoidnih robota mogla ublažiti nedostatak medicinskog osoblja i omogućiti veći broj hirurških intervencija u budućnosti. „Verujem da smo pokazali da je moguće koristiti humanoidne robote u operacionoj sali za izvođenje stvarnih hirurških zahvata koji bi jednog dana mogli da spasavaju ljudske živote“, izjavio je dr Majkl Jip, profesor Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.

Pročitaj još

Domaće

Samsung Galaxy Z serija omogućava mobilnu kancelariju i poklon punjač od 45 W do 22. jula

Svi korisnici koji se registruju do 22. jula 2026. dobijaju punjač od 45 W uz kupovinu novog Galaxy uređaja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Samsung Galaxy Z serija omogućava mobilnu kancelariju i poklon punjač od 45 W do 22. jula

Svi korisnici koji se registruju do 22. jula 2026. dobijaju punjač od 45 W uz kupovinu novog Galaxy uređaja

Samsung je predstavio Galaxy Z seriju koja omogućava korisnicima prelazak sa pametnog telefona na mobilnu kancelariju, bez potrebe za računarom. Ključna pogodnost za sve koji se registruju do 22. jula 2026. jeste pravo na poklon punjač od 45 W prilikom kupovine jednog od novih Galaxy uređaja koji će biti predstavljeni krajem ovog meseca, prema objavljenim informacijama.

Galaxy Z serija donosi sklopivi format telefona, čime korisnici dobijaju više prostora za rad sa dokumentima, prepisci i beleškama, bez gubljenja konteksta tokom prebacivanja između aplikacija. Ovi uređaji su prilagođeni poslovnim korisnicima koji često obavljaju kratke ali važne zadatke van kancelarije, omogućavajući brz pristup informacijama i završavanje zadataka bez čekanja na računar.

Sastavni deo ekosistema je Galaxy Watch8, koji omogućava proveru obaveštenja i podsetnika direktno sa ručnog zgloba. Na taj način korisnici mogu da procene prioritete bez čestih prekida i zadržavaju fokus tokom radnog dana prepunog sastanaka i poruka.

Veštačka inteligencija (AI) kroz Galaxy AI alate pomaže u radu sa tekstom, beleškama, prevođenju i pronalaženju informacija, čime se značajno skraćuje vreme za rutinske zadatke. Dostupnost pojedinih funkcija zavisi od modela, jezika, tržišta i aplikacije, dok je ključna vrednost u olakšavanju pripreme i brzom izvlačenju suštine iz dužih dokumenata.

Samsung kroz ECO inicijative ističe odgovoran pristup resursima, kao i zaštitu podataka, privatnost i softversku podršku, što je važan kriterijum za kompanije i pojedince prilikom izbora uređaja za posao.

Za one koji razmišljaju o promeni uređaja, dostupna je Try Galaxy aplikacija putem koje korisnici mogu da isprobaju deo Galaxy iskustva na kompatibilnom telefonu pre konačne odluke.

Svi zainteresovani za nove Galaxy uređaje mogu da se registruju za praćenje događaja do 22. jula 2026. i time ostvare pravo na poklon punjač od 45 W prilikom kupovine uređaja koji će biti predstavljen krajem meseca. Više informacija dostupno je na samsung.com/unpacked.

Pročitaj još

Domaće

Studija pokazuje pad nivoa testosterona kod muškaraca za 54 odsto od 1979.

Analiza 8.650 studija sa 102.334 ispitanika otkriva godišnji pad od jedan odsto, rizik za reproduktivno zdravlje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Studija pokazuje pad nivoa testosterona kod muškaraca za 54 odsto od 1979. – nivo testosterona kod muškaraca

Analiza 8.650 studija sa 102.334 ispitanika otkriva godišnji pad od jedan odsto, rizik za reproduktivno zdravlje

Prosečan nivo testosterona kod muškaraca opao je za više od 50 odsto u poslednjih 50 godina, pokazuje nova studija predstavljena na kongresu Evropskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) u Londonu. Studija pod nazivom „Vremenski trendovi ukupnog i slobodnog testosterona (1972-2019): sistematski pregled i analiza meta-trendova“ analizirala je podatke iz više od 8.650 studija, obuhvativši 102.334 ispitanika iz Izraela, SAD, Brazila, Finske i Danske.

Istraživački tim, koji je predvodio Hagaj Levin sa Braun škole javnog zdravlja Hebrejskog univerziteta Hadasa, izneo je podatak da je prosečna stopa smanjenja nivoa testosterona od 1979. godine iznosila 54 odsto, sa ubrzanjem trenda posle 2000. godine. Ovo znači da je tokom analiziranog perioda zabeležen pad od jedan odsto godišnje, što prema rečima naučnika upućuje na ozbiljan i kontinuiran pad, a ne na slučajnu grešku ili varijaciju.

U studiji se navodi da su gojaznost i dijabetes ključni faktori koji doprinose smanjenju nivoa testosterona, dok bi i faktori iz životne sredine, kao što su hemikalije koje remete rad endokrinog sistema, mogli imati dodatni uticaj. Stručnjaci objašnjavaju da povećanje telesne masti dovodi do pretvaranja testosterona u estrogen, a insulinska rezistencija i povišen nivo šećera kod dijabetičara mogu oštetiti funkciju hipotalamusa i hipofize, što dodatno smanjuje signale za proizvodnju testosterona u organizmu.

Autori studije naglašavaju značaj testosterona za proizvodnju spermatozoida, seksualnu želju, raspoloženje, energiju, mišićnu masu i gustinu kostiju. Ističu i da terapija testosteronom nije univerzalno rešenje, jer može dovesti do smanjenja prirodne proizvodnje ovog hormona. Naučnici upozoravaju da se svet suočava sa ozbiljnom krizom muškog reproduktivnog zdravlja koja ne dobija dovoljno pažnje, te pozivaju na sprovođenje mera u oblasti javnog zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu