Connect with us

Svet

Bank of America procenjuje odlaganje smanjenja kamatnih stopa zbog inflacije i globalnih tenzija

Prema analizi Bank of America, američke Federalne rezerve verovatno neće smanjiti kamatne stope pre druge polovine 2027. godine, zbog uporne inflacije i uticaja oružanih sukoba

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Matheus natan

Prema analizi Bank of America, američke Federalne rezerve verovatno neće smanjiti kamatne stope pre druge polovine 2027. godine, zbog uporne inflacije i uticaja oružanih sukoba

Bank of America objavila je predviđanje da američka Centralna banka (Federalne rezerve) najverovatnije neće smanjiti kamatne stope pre druge polovine 2027. godine. Ova procena zasniva se na trenutnoj ekonomskoj situaciji, uključujući stabilan rast zaposlenosti i kontinuiranu inflaciju, navodi se u izveštaju analitičara ove finansijske institucije.

Prethodne prognoze Bank of America Global Research ukazivale su na mogućnost dva smanjenja kamatnih stopa u 2026. godini, u septembru i oktobru. Te procene su se delimično oslanjale na očekivanja da bi potencijalni novi predsednik Federalnih rezervi, Kevin Warsh, mogao da zagovara ublažavanje monetarne politike. Međutim, promenjeni ekonomski uslovi doveli su do revizije ovog stava.

“Više ne očekujemo da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope ove godine”, navodi se u saopštenju ekonomista Bank of America, uz napomenu da više faktora, uključujući sukob u Iranu, uvođenje tarifa i razvoj veštačke inteligencije, otežavaju precizno prognoziranje budućih poteza Centralne banke.

Sličan stav zauzimaju i drugi tržišni analitičari. Alat FedWatch grupe CME, koji meri sentiment finansijskog tržišta, takođe ukazuje na manje od 50% verovatnoće smanjenja kamatnih stopa pre druge polovine 2027. godine.

Bank of America Global Research navodi nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi odluka o smanjenju kamatnih stopa mogla biti odložena. Iako je potencijalni novi predsednik Federalnih rezervi Kevin Warsh izrazio otvorenost za smanjenje troškova zaduživanja, pojedini zvaničnici Federalnih rezervi ostaju oprezni prema ovom potezu. Predsednici filijala Federalnih rezervi u Čikagu i Sent Luisu, Austan Gulsbi i Alberto Musalem, nedavno su izneli zabrinutost da bi povećanje produktivnosti podstaknuto razvojem veštačke inteligencije moglo doprineti rastu potrošnje i dodatnom pritisku na ekonomiju.

Drugi važan faktor je inflacija, koja je prema poslednjim podacima na nivou od 3,3%, što je iznad cilja Federalnih rezervi od 2% na godišnjem nivou. Inflacija je porasla nakon početka sukoba u Iranu, pre svega zbog povećanja cena energenata. Iako niže kamatne stope mogu stimulisati ekonomski rast, postoji zabrinutost da bi prerano smanjenje moglo dodatno podstaći inflaciju.

Analitičari Bank of America u svom izveštaju navode da je “bazna inflacija i dalje visoka i u porastu”, te da je verovatnije da će do smanjenja kamatnih stopa doći tek u kasnijem periodu. Ekonomisti ističu da više globalnih i domaćih faktora, uključujući geopolitičke tenzije i tehnološke promene, otežavaju predviđanja o budućoj monetarnoj politici Sjedinjenih Američkih Država.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vojnik iz Severne Koreje prešao granicu prema jugu, navodi južnokorejska agencija

Južnokorejske vlasti potvrdile su da je vojno lice iz Severne Koreje prešlo demilitarizovanu zonu; istraga u toku, prelazak granice smatra se retkim slučajem

Published

on

By

Južnokorejske vlasti potvrdile su da je vojno lice iz Severne Koreje prešlo demilitarizovanu zonu; istraga u toku, prelazak granice smatra se retkim slučajem

Južnokorejske vlasti saopštile su da je jedan severnokorejski vojnik prešao strogo čuvanu granicu između dve Koreje tokom noći u utorak. Prema navodima južnokorejske agencije, vojno lice je zaustavljeno i privedeno na centralnom delu fronta, a relevantne službe trenutno sprovode detaljnu istragu o okolnostima prelaska.

Zajednički generalštab u Seulu potvrdio je da je vojnik iz Severne Koreje pronađen u zoni blizu granice, te da se ispituju svi aspekti ovog slučaja. Prema dosadašnjim informacijama, događaj se tretira kao mogući pokušaj bekstva iz Severne Koreje, što je, prema podacima, relativno redak slučaj direktnog prelaska preko kopnene granice.

U zvaničnom saopštenju navodi se da je vojno lice zaustavljeno na centralnom sektoru granice i prebačeno u nadležne institucije, gde se sprovode standardne procedure provere i identifikacije. Južnokorejske vlasti obično predaju osobe koje pređu iz Severne Koreje na dalju obradu obaveštajnim službama, gde se vrši detaljno ispitivanje i bezbednosna provera.

Prema podacima Ministarstva za ujedinjenje, više od 34.000 osoba napustilo je Severnu Koreju i prešlo na jug od kraja Korejskog rata 1950-ih. Većina njih koristi rute preko trećih zemalja, najčešće Kine i Tajlanda, dok su direktni prelazi preko demilitarizovane zone izuzetno retki zbog visokog stepena nadzora, minskih polja i prisustva vojske s obe strane.

Poslednji poznat slučaj prelaska severnokorejskog vojnika zabeležen je u oktobru 2025. godine. Statistički podaci pokazuju da je tokom 2024. godine 236 osoba iz Severne Koreje stiglo u Južnu Koreju, od kojih je najveći deo činio ženski deo populacije.

Službeni stav Severne Koreje prema osobama koje napuste zemlju ostaje izričito negativan, što se ogleda u upotrebi oštre retorike u zvaničnim saopštenjima. Zvaničnici u Seulu ističu da će istraga u vezi sa najnovijim prelaskom granice utvrditi sve relevantne okolnosti i da će biti preduzete dalje mere u skladu sa standardnim procedurama.

Demilitarizovana zona, koja razdvaja dve Koreje, ostaje jedno od najstrože čuvanih i najopasnijih područja na svetu, sa stalnim vojnim prisustvom i merama opreza na obe strane. Incidenti prelaska granice pomno se prate zbog mogućeg uticaja na bezbednosnu situaciju na Korejskom poluostrvu.

Pročitaj još

Svet

Tri osobe pronađene mrtve u studentskom domu u Ugarčinu nakon sukoba

Policija vodi istragu o incidentu, priveden jedan osumnjičeni, više detalja o motivima još nije poznato

Published

on

By

Policija vodi istragu o incidentu, priveden jedan osumnjičeni, više detalja o motivima još nije poznato

Tri osobe su izgubile život u studentskom domu u bugarskom gradu Ugarčinu, prema navodima policijskih izvora. Dve žene i jedan muškarac pronađeni su mrtvi nakon sukoba koji se dogodio u objektu koji služi za smeštaj osoba u teškim socijalnim uslovima.

Prema prvim informacijama, incident je izbio usled ličnih odnosa i navodnog ljubavnog trougla. Tokom sukoba, muškarac za kog se navodi da ima krivični dosije, napao je nožem odraslu ženu i muškarca koji su se nalazili u prostorijama doma. Oboje su zadobili smrtonosne povrede.

Petnaestogodišnja devojčica bila je svedok događaja. Prema prvim saznanjima, ona je pokušala da pobegne sa mesta incidenta skočivši sa terase zgrade, pri čemu je zadobila teške povrede od kojih je preminula. Policijski izvori navode da devojčica nije bila žrtva napada, već je smrt nastupila usled posledica pada. Prema podacima iz istrage, maloletnica je imala dijagnostikovanu epilepsiju.

Nakon prijave, na lice mesta su upućene policijske i medicinske ekipe, a jedan osumnjičeni je priveden. Policija nastavlja istragu kako bi utvrdila sve okolnosti i odnose među učesnicima sukoba.

“Istraga je u toku”, saopštila je policija. Za sada nije poznato u kakvom su tačno odnosu bile žrtve i osumnjičeni.

Pročitaj još

Svet

Administracija Donalda Trampa i Iran u sporu oko tumačenja sporazuma o nuklearnom programu

Zvaničnici SAD i Irana iznose suprotstavljene tvrdnje o inspekcijama, korišćenju sredstava i pravima prolaska kroz Hormuški moreuz

Published

on

By

Zvaničnici SAD i Irana iznose suprotstavljene tvrdnje o inspekcijama, korišćenju sredstava i pravima prolaska kroz Hormuški moreuz

Administracija Donalda Trampa i iranski zvaničnici ušli su u novi spor oko tumačenja navodnih ustupaka u pregovorima o nuklearnom programu, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Dok američka strana tvrdi da je Iran pristao na pojačane inspekcije i ograničenja korišćenja odmrznutih sredstava, Teheran te navode odlučno odbacuje.

Predsednik Tramp je izjavio da je Iran “potpuno i u potpunosti pristao” na najviši nivo nuklearnih inspekcija na duži vremenski period, a potpredsednik Džej Di Vens ocenjuje dogovor kao “veliku prekretnicu”. S druge strane, portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaei naveo je da Iran nije prihvatio nove obaveze niti dozvolio pristup inspektorima na oštećenim lokacijama, već da će se saradnja sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nastaviti prema postojećim procedurama.

Američki zvaničnici tvrde i da bi milijarde dolara iranskih sredstava, koje bi bile odmrznute u okviru eventualnog sporazuma, morale biti korišćene isključivo za nabavku američkih poljoprivrednih i medicinskih proizvoda, pod kontrolom SAD i Katara. Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Ali Bahreini je, međutim, izjavio da je Iran samostalan u odlučivanju o svojoj imovini i odbacio bilo kakvo uplitanje drugih država u te procese.

Kao dodatnu tačku neslaganja, memorandum o razumevanju predviđa da će brodovi imati pravo na besplatan prolaz kroz Hormuški moreuz tokom 60 dana, nakon čega, prema rečima Donalda Trampa, moreuz ostaje “toll-free”. Iranski zvaničnici nisu potvrdili ovu interpretaciju, već su najavili mogućnost naplate naknada za određene usluge, što je dodatno zaoštrilo razlike. Tramp je prošlog vikenda zapretio da će SAD preuzeti kontrolu nad moreuzom i same naplaćivati prolaz.

Analitičari upozoravaju da česte promene narativa i suprotstavljene izjave obe strane otežavaju sagledavanje stvarnog toka pregovora. Zvanično, ni jedna od strana do sada nije potvrdila postizanje konačnog dogovora o navedenim pitanjima.

Pročitaj još

U Trendu