Connect with us

Domaće

Asfaltna industrija Engleske i Velsa izveštava o 17% loših puteva, sanacija zahteva 16,81 milijardu funti

Za obnovu lokalnih puteva potrebno 12 godina, dok kratkoročne popravke povećavaju ukupne troškove održavanja

Published

on

pexels-photo-11477908

Za obnovu lokalnih puteva potrebno 12 godina, dok kratkoročne popravke povećavaju ukupne troškove održavanja

Prema izveštaju organizacije Asphalt Industry Alliance za 2025. godinu, čak 17% lokalnih puteva u Engleskoj i Velsu nalazi se u lošem stanju, a procene pokazuju da bi za sanaciju zaostalih popravki bilo potrebno 12 godina i ulaganje od 16,81 milijardu funti. Ove brojke ukazuju na ozbiljne izazove u održavanju putne infrastrukture, dok istraživanja potvrđuju da se putevi najčešće popravljaju pred izbore kada građani najviše primećuju stanje kolovoza.

Analize pokazuju da se u praksi često pribegava tzv. kozmetičkim popravkama, odnosno kratkoročnom zakrpljivanju rupa, što se pokazalo kao najjeftinije rešenje po pojedinačnoj intervenciji. Međutim, trajnost ovakvih popravki je ograničena na nekoliko nedelja ili meseci, posebno tokom zimskih i vlažnih perioda, što dovodi do potrebe za čestim ponavljanjem radova i povećanja ukupnih troškova.

Nasuprot tome, istraživanja ističu da bi preventivno održavanje, uključujući zaštitu površine i pravovremeno zatvaranje pukotina, bilo znatno isplativije. Jedna funta uložena danas u preventivno održavanje puta tokom narednih 10 godina donela bi uštedu od 4,20 funti, čime se značajno smanjuje potreba za stalnim popravkama. Ovakav sistem zahteva uspostavljanje prediktivnog i proaktivnog upravljanja tokom čitavog životnog ciklusa puta, uz primenu savremenih tehnologija poput analitike podataka, veštačke inteligencije i automatizacije.

Iako u nekim zemljama, poput Velike Britanije, postoje precizni podaci o stanju puteva, u Srbiji je ovakva analiza otežana zbog nedostatka statistike. Na domaćim putevima, prema izrekama vozača, kvalitet kolovoza je veliki izazov, a popravke se često izvode neposredno pred izbore. Efikasnije planiranje i održavanje moglo bi unaprediti bezbednost saobraćaja i smanjiti troškove na duži rok.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Galeb metal pack emituje obveznice uz kamatu od 9 odsto za širenje proizvodnje

Kompanija iz Šapca planira ulaganje u modernizaciju proizvodnih linija, otplata na tri godine, kamata kvartalno

Published

on

By

Kompanija iz Šapca planira ulaganje u modernizaciju proizvodnih linija, otplata na tri godine, kamata kvartalno

Kompanija Galeb metal pack, članica Galeb group iz Šapca, najavila je prvu emisiju korporativnih obveznica do kraja nedelje, saopštio je direktor i osnivač grupe, Radoslav Rade Veselinović. Cilj ove emisije je prikupljanje sredstava za dugoročne investicije u proizvodnju, uz godišnju kamatnu stopu od 9 odsto, indeksiranu u evrima, navodi se u saopštenju kompanije.

“Krećemo sa prvom emisijom obveznica Galeb metal pack, da zajedno sa ljudima koji žele da investiraju u jednu privatnu, sigurnu kompaniju, sa dobrom kamatnom stopom koja će biti devet odsto, indeksirana u evrima, krenemo da sarađujemo. Pozivamo one koji imaju viška novca za investiranje, a koji žele da podrže privatne kompanije, privatni biznis, i tako ostvare dobru kamatu, tu smo da zajedno sarađujemo te se nadam da će to biti vrlo uspešno”, izjavio je Veselinović.

Sredstva prikupljena emisijom korporativnih obveznica biće usmerena na razvoj proizvodnih procesa i modernizaciju linija Galeb metal packa. Investitorima je ponuđena kamatna stopa od 9 odsto godišnje, uz valutnu klauzulu u evrima, sa rokom otplate na tri godine i isplatom kamate kvartalno.

Kompanija posluje više od 65 godina u industriji metalne ambalaže i izvozi proizvode u 29 zemalja, od kojih je 16 u Evropskoj uniji. Među partnerima se nalaze brojne multinacionalne kompanije iz sektora alkoholnih i bezalkoholnih pića. Galeb metal pack ističe da raspolaže savremenom opremom i svim relevantnim sertifikatima za prehrambenu industriju, uključujući ISO 9001:2015, ISO 14001:2015, ISO 45001:2018, BRCGS Global Standard Packaging Materials i BAS 1049:2023 za halal standarde.

Cilj emisije obveznica je finansiranje obrtnog kapitala, povećanje proizvodnje i razvoj poslovanja. Kompanija naglašava da stručni menadžment i dugogodišnja saradnja sa stabilnim partnerima čine osnov za dalji rast i širenje industrijskih kapaciteta.

Pročitaj još

Domaće

Telekom Srbija prikupio 1,95 milijardi evra emisijom obveznica, kamate ispod 7 odsto

Kompanija ostvarila rast prihoda na 2,3 milijarde evra, dok je prilagođena EBITDA porasla 51,3 odsto

Published

on

By

Kompanija ostvarila rast prihoda na 2,3 milijarde evra, dok je prilagođena EBITDA porasla 51,3 odsto

Telekom Srbija uspešno je realizovao drugo međunarodno izdanje korporativnih obveznica, prikupivši 1,95 milijardi evra kroz višetranšnu emisiju senior neobezbeđenih obveznica denominovanih u američkim dolarima i evrima, objavljeno je 12. maja 2026. godine. U transakciji su učestvovali penzioni i državni fondovi, osiguravajuće kompanije i globalni investitori, a deo njih je prvi put investirao u region putem ove ponude.

Emisiju je predvodio konzorcijum vodećih međunarodnih finansijskih institucija: BNP Paribas, Bank of America, Citi, Deutsche Bank, Eurobank, JPMorgan, OTP Bank, Raiffeisen Bank International i UniCredit. Cena zaduženja u novoj emisiji nije javno saopštena, osim da su postignute kamatne stope u svim tranšama značajno povoljnije u odnosu na prethodno izdanje. Prošle godine, Telekom Srbija je na berzi u Dablinu prikupio 900 miliona dolara, po kamatnoj stopi od 7 odsto godišnje.

Prema navodima kompanije, novi uspeh omogućen je unapređenjem kreditnog rejtinga. Agencija Fitch je rejting Telekoma Srbija podigla sa B+ (pozitivni izgledi) na BB- (stabilni izgledi), dok su Moody’s i S&P potvrdili rejtinge B1 i BB- (stabilni izgledi). Prema Fitch-u, Telekom Srbija drži 56 odsto tržišta fiksnog interneta, 41 odsto mobilne telefonije, 62 odsto multimedije i 71 odsto fiksne telefonije. Očekuje se da slobodni novčani tok postane pozitivan u 2028. godini, a odnos duga i EBITDA da padne na 5,2 puta već u 2026.

Moody’s predviđa da će zaduženost kompanije pasti ka četiri puta EBITDA u narednih 12 do 18 meseci, uz stabilizaciju slobodnog novčanog toka nakon 2027. godine. Telekom Srbija Grupa završila je 2025. godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra, što je rast od 28,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prilagođena EBITDA porasla za 51,3 odsto, na 1,3 milijarde evra.

Kompanija je prvi put emisijom obveznica prikupljala kapital u septembru 2020. godine, kada je na domaćem tržištu plasirano 2.350.000 korporativnih dinarskih obveznica po nominalnoj vrednosti od 10.000 dinara, ukupne vrednosti 23,5 milijardi dinara. “Ova transakcija predstavlja prelomni trenutak ne samo za Telekom Srbija, već i za šire regionalno tržište kapitala. Telekom Srbija se sve više prepoznaje ne kao regionalna priča, već kao kredibilan međunarodni izdavalac sa snažnim osnovama za rast i jasnim putem ka investicionom kreditnom rejtingu”, izjavio je Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija.

Pročitaj još

Domaće

Kineska brodogradnja predstavila teretni brod na torijum sa reaktorom od 200 megavata

Brod kapaciteta 14.000 kontejnera koristi reaktor na torijum sa operativnim vekom od 10 godina bez dopunjavanja goriva

Published

on

By

Brod kapaciteta 14.000 kontejnera koristi reaktor na torijum sa operativnim vekom od 10 godina bez dopunjavanja goriva

Kineska brodogradilišna kompanija Jiangnan Shipbuilding Group predstavila je koncept teretnog broda na nuklearni pogon, kapaciteta 14.000 kontejnera, opremljenog reaktorom na torijum i rastopljenu so, sa toplotnom snagom od 200 megavata i zatvorenim operativnim vekom od 10 godina. Ovakva tehnologija, kako je istakao Hu Keyi, glavni inženjer kompanije, omogućava višegodišnje autonomno plovljenje bez potrebe za dopunjavanjem goriva, što bi moglo značajno uticati na globalne tokove u brodarstvu i energetici.

Reaktor broda koristi torijum, radioaktivni metal, umesto uranijuma i bazira se na sistemu rastopljene soli (TMSR). Toplotna energija reaktora pokreće superkritični generator CO₂ (sCO₂) prema Brajtonovom ciklusu, koji pretvara toplotnu energiju u 50 megavata električne energije. Efikasnost konverzije ovog sistema iznosi 45-50%, što je više u poređenju sa 33% efikasnosti uobičajenih nuklearnih sistema na bazi pare. Reaktorski modul radi na atmosferskom pritisku i ne zahteva vodu za hlađenje, a njegov dizajn uključuje dva pasivna sistema za odvođenje toplote i sigurnosnu komoru za stvrdnjavanje goriva u slučaju pregrevanja.

Ovaj koncept prvi put je detaljno predstavljen 2023. godine u brodogradilištu Jiangnan, a reaktorski modul ima zatvoreni operativni ciklus od 10 godina. Nakon isteka ovog perioda, modul se uklanja i menja, čime se smanjuje rizik izloženosti i pojednostavljuje održavanje. Projekat se oslanja na kineske rezerve torijuma, naročito u Unutrašnjoj Mongoliji, što dodatno jača energetsku nezavisnost zemlje.

Kina je već 2025. godine u pustinji Gobi pustila u rad prvi kopneni reaktor na rastopljenu so torijuma, koji je uspešno radio na dugoročnom režimu i omogućio konverziju torijuma u uranijum-233, što je predstavljalo važan tehnološki iskorak. Pored teretnog broda, Kina razvija i druge pomorske sisteme na bazi torijuma, uključujući tanker za naftu Suezmax sa brzim olovo-bizmut reaktorom i plutajuću nuklearnu elektranu sa reaktorima visoke temperature hlađenim gasom.

Ipak, ovakav teretni brod na torijum još uvek se nalazi u fazi koncepta, bez potvrđenog vremenskog okvira izgradnje. Glavne prepreke su regulatorna odobrenja za civilne luke i međunarodne rute, kao i finansijski izazovi, s obzirom na to da su ovakva plovila skuplja za izgradnju i rad od konvencionalnih. Hu Keyi je istakao da nedostatak osiguranja, obučenih posada i jasnih međunarodnih pravnih okvira dodatno povećava rizik i složenost.

Međunarodna pomorska organizacija još nije usvojila globalni standard za komercijalne brodove na nuklearni pogon, a režimi kontrole države luke u Aziji, Evropi i Severnoj Americi zadržavaju oprez. Takođe, ne postoje međunarodni protokoli za transport i odlaganje reaktorskih modula na torijum, što predstavlja dodatni izazov za širu komercijalnu primenu ove tehnologije.

Pročitaj još

U Trendu