Connect with us

Domaće

Akcije pale 1,1 odsto na azijskim berzama, nafta Brent porasla na 109,34 dolara

Cena američke sirove nafte dostigla 97,33 dolara po barelu, japanski Nikei 225 pao na 59.884,12 poena

Published

on

g54ed9b050cac453b686203a528b4cd7a6267c34ae0060ce7c5f769be0cd6dac23e530e071ee2a7239fbcf7f42c5dc626ecfcf0e5a0e67878a6bb8c59945b2276_1280

Cena američke sirove nafte dostigla 97,33 dolara po barelu, japanski Nikei 225 pao na 59.884,12 poena

Akcije na azijskim berzama zabeležile su danas pad, dok su cene nafte porasle zbog ponovnog zastoja u diplomatskim pregovorima o okončanju sukoba u Iranu, prema navodima tržišnih analiza. Cena barela nafte Brent za junsku isporuku dostigla je 109,34 dolara, dok je američka sirova nafta zabeležila vrednost od 97,33 dolara po barelu. Pre izbijanja sukoba u Iranu, Brent je bio na nivou od oko 70 dolara, a u jednom trenutku je skočio i blizu 120 dolara.

Japanski indeks Nikei 225 pao je za 1,1 odsto i iznosi 59.884,12 poena, nakon što je Banka Japana zadržala referentnu kamatnu stopu na 0,75 odsto. Centralna banka upozorila je da bi usporavanje globalne ekonomije, izazvano višim cenama energenata, moglo da utiče na ekonomski rast.

Na ostalim azijskim tržištima, južnokorejski Kospi porastao je za jedan odsto, dok su hongkonški Hang Seng i Šangajski kompozitni indeks zabeležili pad od 0,7 i 0,2 odsto. Australijski S&P/ASX 200 izgubio je 0,6 odsto svoje vrednosti.

Prema izveštajima, rast cena nafte posledica je zastoja u pregovorima, što povećava zabrinutost za stabilnost ponude na globalnom tržištu energenata. Trgovci pažljivo prate dešavanja, dok analitičari ističu da bi dalji razvoj situacije mogao značajno uticati na kretanje cena energenata i akcija.

Upozorenja centralnih banaka na moguće posledice na globalni rast dolaze u trenutku kada mnoge ekonomije već trpe pritisak visokih troškova energenata. Iako su pojedina tržišta, poput Kospi indeksa, zabeležila rast, dominira oprez zbog neizvesnosti oko budućeg toka pregovora o Iranu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Izvoz ubea sa Filipina porastao na 3,2 miliona dolara uz rast od 20 odsto

Ponuda proizvoda sa ubeom u SAD porasla 230 odsto, očekuje se dodatnih 74 odsto rasta u naredne četiri godine

Published

on

By

Ponuda proizvoda sa ubeom u SAD porasla 230 odsto, očekuje se dodatnih 74 odsto rasta u naredne četiri godine

Ljubičasti slatki krompir ube, koji se uzgaja na Filipinima, beleži snažan rast izvoza i popularnosti na globalnom tržištu. Samo u 2025. godini izvoz ubea sa Filipina dostigao je vrednost od 3,2 miliona dolara, odnosno skoro 1,7 miliona kilograma, što predstavlja rast od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci analitičke kompanije za hranu i piće Datassential.

Najveći uvoznik ubea su Sjedinjene Američke Države koje su u 2025. kupile ovog korena u vrednosti od 1,6 miliona dolara, dok su Kanada, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe među vodećim tržištima. U SAD ponuda proizvoda sa ubeom porasla je za 230 odsto u poslednje četiri godine, a procenjuje se da će u naredne četiri godine tržište dodatno porasti za 74 odsto. Trenutno se ube nalazi na meniju u 95 ugostiteljskih lanaca širom SAD.

Ube je sve prisutniji i u Evropi, naročito u Nemačkoj i Velikoj Britaniji, a na srpskom tržištu dostupan je uglavnom u većim i poznatijim kafeterijama. Popularnosti ovog korena doprinele su i velike međunarodne kompanije – Starbucks je u 2025. lansirao ograničene serije napitaka poput Ube Iced Coconut Latte i Ube Espresso Martini, dok je u prolećnoj ponudi za 2026. uključio i Ube Matcha Latte i Ube Vanilla Macchiato.

Osim što je poznat po svom zdravom sastavu, ube je prepoznatljiv po svojoj jarko ljubičastoj boji koja hrani i pićima daje atraktivan izgled, što ga čini posebno popularnim na društvenim mrežama. Potražnja za egzotičnim ukusima i vizuelno privlačnim proizvodima podstiče stalnu potragu ugostitelja za novim trendovima.

Ipak, klimatske promene negativno utiču na proizvodnju ubea na Filipinima. Ukupna proizvodnja pala je sa 13.381 metričke tone u 2024. na 12.483 tone u 2025, što je pad od 1,63 odsto. Za poređenje, u 2021. proizvodnja je iznosila 14.150 tona, što ukazuje na kontinuirani pad uprkos rastu tražnje.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka: inflacija raste na 4 odsto, prihodi građana samo 1,2 odsto više

Potrošači iz Evrozone očekuju ekonomski pad od 2,1 odsto i nezaposlenost na 11,3 odsto u narednih 12 meseci

Published

on

By

Potrošači iz Evrozone očekuju ekonomski pad od 2,1 odsto i nezaposlenost na 11,3 odsto u narednih 12 meseci

Građani Evrozone predviđaju da će prosečna inflacija u narednih 12 meseci dostići 4 odsto, što je znatno više od februarske projekcije od 2,5 odsto i predstavlja najviši nivo još od oktobra 2023. godine, pokazuje najnovije istraživanje Evropske centralne banke za mart. Istovremeno, očekuje se da će nominalni prihodi porasti za svega 1,2 odsto, što je isti nivo kao u prethodna dva meseca, što očigledno ne prati prognozirani rast inflacije.

Inflaciona očekivanja za sledeće tri godine takođe su povećana, sa 2,5 odsto u februaru na 3 odsto, dok je očekivana prosečna inflacija za petogodišnji period porasla sa 2,3 odsto na 2,4 odsto. Prema rezultatima ankete, potrošači u narednih godinu dana očekuju i ekonomski pad od 2,1 odsto, što je pogoršanje u odnosu na prethodnu projekciju iz februara kada se očekivao pad od 0,9 odsto.

Takođe, prognozira se da će prosečna stopa nezaposlenosti u Evrozoni u narednih 12 meseci iznositi 11,3 odsto, što je više u poređenju sa februarskom procenom od 10,8 odsto.

Istraživanje Evropske centralne banke sprovedeno je onlajn u periodu od 5. do 30. marta na uzorku od oko 19.000 odraslih potrošača iz 11 zemalja Evrozone, uključujući Belgiju, Nemačku, Španiju, Francusku, Italiju, Holandiju, Irsku, Grčku, Austriju, Portugaliju i Finsku. Rezultati za april biće objavljeni 1. juna.

Pročitaj još

Domaće

Atlantic Grupa povećala prihode na 297,3 miliona evra, dobit uzletela 77,6 odsto

Kompanija ostvarila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast prihoda od 14,4 odsto u prvom kvartalu 2026.

Published

on

By

Kompanija ostvarila EBITDA od 29,7 miliona evra i rast prihoda od 14,4 odsto u prvom kvartalu 2026.

Atlantic Grupa je u prvom tromesečju 2026. godine ostvarila prihod od prodaje od 297,3 miliona evra, što je povećanje od 14,4 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zahvaljujući rastu prodaje i efikasnom upravljanju troškovima, kompanija je zabeležila značajan napredak u profitabilnosti, uprkos većim investicijama u zaposlene i ključne projekte. EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) iznosila je 29,7 miliona evra, što je rast od 29,0 odsto u odnosu na prvi kvartal 2025, dok je neto dobit porasla za 77,6 odsto i dostigla 10,8 miliona evra.

Najveći rast prihoda ostvaren je u Strateškom poslovnom području Kafa, sa povećanjem od 19,7 odsto, dok su Delikatesni namazi zabeležili rast od 11,3 odsto, a Apotekarsko poslovanje od 16,5 odsto. Kategorija Kafa čini 25,6 odsto ukupnih prihoda od prodaje. Među Strateškim distribucionim područjima najviše su napredovala Međunarodna tržišta sa rastom od 33,4 odsto, posebno tržišta Nemačke i Austrije. U regionu, Hrvatska je zabeležila rast od 17,9 odsto, a Severna Makedonija 17,3 odsto.

Strukturu ukupne prodaje čine 64,1 odsto prihoda od vlastitih brendova, 26,3 odsto od principalskih brendova i 9,6 odsto iz apotekarskog poslovanja. Prema istraživanju kompanije Valicon, gotovo svi brendovi Atlantic Grupe nalaze se među 100 najjačih regionalnih brendova, dok se na nacionalnim tržištima kotiraju među 25 najprepoznatljivijih robnih marki.

“U 2026. godinu ušli smo s pojačanom organizacionom strukturom koja podržava ostvarenje profitabilnog rasta, što naši rezultati i potvrđuju. Nova organizacija se temelji na promovisanju koleginica i kolega koji kontinuirano pokazuju snažno vođstvo i visoku efikasnost što potvrđuje i poverenje kompanije u interne talente. Ostvarili smo i značajan napredak u području upravljanja i jačanja brendova, pa smo kao prva kompanija u Hrvatskoj sa LSEG ESG rezultatom dodatno podigli lestvicu u području održivosti. Učvrstili smo poziciju jednog od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a istraživanja potvrđuju snažnu tržišnu poziciju i relevantnost naših vodećih brendova u životu potrošača”, izjavio je predsednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Pročitaj još

U Trendu