Connect with us

Domaće

Adidas akcije porasle 1,7 odsto posle rekorda na Londonskom maratonu

Model Adizero Adios Pro Evo 3 dostupan od četvrtka po ceni od 500 dolara, dodatni rast interesovanja investitora

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Run 4 ffwpu

Model Adizero Adios Pro Evo 3 dostupan od četvrtka po ceni od 500 dolara, dodatni rast interesovanja investitora

Akcije nemačkog proizvođača sportske opreme Adidas zabeležile su danas rast od oko 1,7 odsto, nakon što je kenijski atletičar Sebastijan Save pobedio na Londonskom maratonu i postao prvi čovek u istoriji koji je zvanično završio trku za manje od dva sata. Save je maraton istrčao za 1:59:30, postavivši novi svetski rekord u Adidas Adizero Adios Pro Evo 3 patikama, što je izazvalo značajan porast interesovanja investitora za ovu kompaniju.

Drugoplasirani Jomif Kejelča iz Etiopije takođe je nosio isti model, a trku je završio za 1:59:41, dok je u ženskoj konkurenciji Etiopljanka Tigst Asefa oborila sopstveni svetski rekord, takođe u istim Adidas patikama.

Model Adizero Adios Pro Evo 3 je predstavljen krajem 2023. godine i prvobitno je bio namenjen elitnim trkačima radi promocije. Široj javnosti biće dostupan od četvrtka po ceni od oko 500 dolara, a kupovina će biti moguća isključivo putem Adidas aplikacije. Zbog visoke cene, ovaj model će ostati van domašaja većine rekreativaca, ali se očekuje da ostvareni rezultati i marketinški efekat dodatno učvrste poziciju brenda Adidas u profesionalnom sportu.

Prema ekonomskim analizama, rast akcija Adidas od 1,7 odsto usledio je neposredno nakon sportskog uspeha na maratonu, što potvrđuje snažan uticaj sportskih rezultata i inovacija na vrednost deonica kompanije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Alibaba podnosi tužbu protiv Pentagona zbog uvrštavanja na listu vojnih firmi

Pentagon početkom juna dodao Alibabu i još tri kineske kompanije na listu, što zabranjuje sklapanje ugovora sa Ministarstvom odbrane SAD

Published

on

By

Pentagon početkom juna dodao Alibabu i još tri kineske kompanije na listu, što zabranjuje sklapanje ugovora sa Ministarstvom odbrane SAD

Kineska tehnološka i e-trgovinska kompanija Alibaba podnela je tužbu protiv američkog Ministarstva odbrane, nakon što je početkom juna Pentagon ovu firmu uvrstio na listu kineskih vojnih kompanija. Prema danas objavljenoj sudskoj dokumentaciji, Alibaba osporava ovu odluku tvrdeći da je kompanija privatna i da njom upravlja nezavisni upravni odbor bez bilo kakvih vojnih veza.

U tužbi se navodi da američke vlasti nemaju činjenično ni pravno utemeljenje za ovakvu odluku. Alibaba ističe da posluje isključivo u oblastima elektronske trgovine, logistike i informacionih tehnologija, bez ikakve povezanosti sa kineskim odbrambenim ili obaveštajnim sektorom.

Osim Alibabe, Pentagon je na ažuriranu listu kompanija koje navodno pomažu kineskoj vojsci dodao i internet pretraživača Baidu, proizvođača električnih vozila BYD i kompaniju NIO. Ministarstvo odbrane SAD po važećim propisima više ne može da direktno sklapa ugovore sa firmama sa ove liste, dok će od naredne godine biti zabranjene i nabavke njihovih proizvoda i usluga putem posrednika.

Alibaba je i ranije odbacila bilo kakvu povezanost sa kineskom vojskom i upozorila da bi uvrštavanje na ovu listu moglo da ugrozi njen poslovni ugled i odnose sa partnerima. Ovaj slučaj je deo šireg trenda u kojem kineske tehnološke kompanije pokreću sudske postupke protiv restrikcija koje Vašington uvodi iz razloga nacionalne bezbednosti. Više kineskih firmi je poslednjih godina pokrenulo slične pravne sporove, osporavajući oznake i zabrane iz SAD.

Pročitaj još

Domaće

Cena brent nafte pala na 76,30 dolara, WTI iznosi 72,70 dolara po barelu

Brent oslabio za 0,7%, promet ispod 80 dolara, trgovci reaguju na deblokadu Ormuskog moreuza

Published

on

By

Brent oslabio za 0,7%, promet ispod 80 dolara, trgovci reaguju na deblokadu Ormuskog moreuza

Cene sirove nafte pale su rano jutros, a brent nafta, kao međunarodni standard, zabeležila je pad od 0,7% na 76,30 dolara (oko 8.743 dinara) po barelu, pokazuju najnoviji podaci. Referentna američka nafta WTI takođe je opala za 0,7%, dostigavši 72,70 dolara (oko 8.332 dinara) po barelu. U prethodnim danima, cena brenta se kretala ispod granice od 80 dolara, ali je i dalje viša u poređenju sa približno 70 dolara po barelu, koliko je iznosila krajem februara pre početka rata.

Pad cena usledio je nakon povećanja prometa brodova kroz Ormuski moreuz, što je rezultat napretka u pregovorima o rešenju konflikta između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Prema ekonomskim analizama, tržište očekuje brz oporavak zaliha u Persijskom zalivu, iako je broj prelasaka brodova i dalje značajno ispod nivoa pre izbijanja sukoba. Stratezi za robu kompanije ING, Voren Paterson i Eva Manti, navode: „Kretanje cena sugeriše da tržište očekuje prilično brz oporavak zaliha nafte u Persijskom zalivu. Ipak, iako su prelasci brodova kroz moreuz povećani poslednjih dana, ostali su znatno ispod nivoa pre rata.”

Dodatni optimizam na tržištu doneo je potez Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koje je pre dva dana izdalo opštu licencu za Iran. Ovom licencom omogućena je proizvodnja, isporuka i prodaja sirove nafte, petrohemijskih i naftnih proizvoda iranskog porekla do 21. avgusta. Ovo otvara mogućnost legalnog izvoza iranske nafte i prema zapadnim tržištima, što bi moglo dodatno uticati na kretanje svetskih cena energenata.

Trgovci i analitičari pažljivo prate situaciju u Persijskom zalivu i nastavak pregovora između Vašingtona i Teherana, uz očekivanja da bi normalizacija protoka nafte kroz Ormuski moreuz mogla postepeno stabilizovati globalno tržište.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije otvara stalni granični prelaz na stanici Beograd centar, nadležnosti bez inspekcija

Prelaz na Prokopu radiće neprekidno, dok se međunarodni saobraćaj putnika i robe odvija bez inspekcijskog nadzora

Published

on

By

Prelaz na Prokopu radiće neprekidno, dok se međunarodni saobraćaj putnika i robe odvija bez inspekcijskog nadzora

Vlada Republike Srbije donela je odluku o otvaranju stalnog graničnog prelaza za međunarodni železnički saobraćaj putnika i robe na železničkoj stanici Beograd centar, poznatoj kao Prokop, objavljeno je 24. juna 2026. godine. Na ovom prelazu obavljaće se međunarodni železnički saobraćaj putnika i robe koji ne podleže pregledu inspekcijskih službi, dok će granična policija i carina na tom mestu raditi neprekidno, u skladu sa sistemom integrisanog upravljanja granicom u Srbiji.

Koncept integrisanog upravljanja granicom (IUG), kako navode zvanični dokumenti Ministarstva unutrašnjih poslova, omogućava brži i sigurniji protok ljudi i robe, uz stalnu koordinaciju granične policije, carine i drugih nadležnih službi. Prema strateškim planovima, kao jedini novi integrisani prelaz koji se očekuje u skorije vreme pominje se Sremska Rača na granici sa Bosnom i Hercegovinom.

Železnička stanica Beograd centar (Prokop) počela je da se gradi 1977. godine, delimično je otvorena za saobraćaj 2016, dok je stanična zgrada u funkciji od 2023. godine. U 2025. godini je objavljeno da stanična zgrada i još neki objekti u kompleksu nemaju upotrebne dozvole. Tokom prethodne godine pojavile su se sumnje u stabilnost betonske ploče na kojoj stanica leži, ali je preduzeće Infrastruktura železnice Srbije odbacilo navode o nebezbednosti i istaklo da je korisnicima i zaposlenima “garantovana apsolutna sigurnost”.

Zatvaranje stare železničke stanice u centru i prelazak na novu lokaciju Prokop izazvali su nezadovoljstvo korisnika zbog početno slabih veza sa gradskim prevozom. Prema zvaničnim podacima, međunarodni saobraćaj na novom graničnom prelazu biće organizovan u skladu sa evropskim standardima integrisanog upravljanja granicom.

Pročitaj još

U Trendu