Connect with us

Ostali sportovi

Nova pravila Formule 1 promenila lice Silverstona: vozači suočeni sa izazovima na legendarnom britanskom trkalištu

Lewis Hamilton najbrži na prvom i jedinom slobodnom treningu u Silverstonu, dok Max Verstappen i Pedro de la Rosa ističu koliko se staza promenila usled novih tehničkih ograničenja.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug / Darko Bandic

Lewis Hamilton najbrži na prvom i jedinom slobodnom treningu u Silverstonu, dok Max Verstappen i Pedro de la Rosa ističu koliko se staza promenila usled novih tehničkih ograničenja.

Silverston, domaćin Velike nagrade Velike Britanije, ove godine dočekuje vozače u potpuno drugačijem svetlu zbog novih tehničkih pravila u Formuli 1. Tradicionalno poznat po svojim brzim krivinama i specifičnoj atmosferi, ovaj legendarni britanski autodrom sada je pod snažnim uticajem promena koje su unete kako bi se očuvala baterija bolida. Lewis Hamilton je postavio najbrže vreme na jedinom slobodnom treningu vikenda (1:29.260), ali to je za više od četiri sekunde sporije od prošlogodišnje pol-pozicije koju je osvojio Max Verstappen (1:24.982).

Tokom treninga bilo je jasno da vozači osećaju razliku – novi propisi zahtevaju žrtvovanje brzine kroz krivine kako bi se maksimalno iskoristile ravnice i očuvala energija baterija. Najkarakterističniji deo staze, sekcija od Copse (deveta krivina) do Stowe (petnaesta), izgubio je nekadašnju dinamiku „pedal to the metal” pristupa, a sve zbog ograničenja vezanih za električne komponente.

Pedro de la Rosa, ambasador Aston Martina i analitičar, potvrdio je utiske kolega: „Normalno, poznajete stazu napamet gledajući samo telemetriju. Ali sada, kada pogledate šta se dešava u Silverstonu, više ne prepoznajete tu stazu – potpuno je drugačija.” Njegove reči potvrđuju prethodna predviđanja drugih vozača o promenama koje su donela nova pravila.

Max Verstappen nije krio svoje iznenađenje zbog novog izgleda staze: „Nisam mogao da se ne nasmejem”, izjavio je holandski as Red Bulla. S druge strane, Lewis Hamilton detaljno opisuje promene kroz slavne zavoje: „Izgubićemo snagu već na ulasku u Copse. Obično ste tu morali da date sve od sebe sa gasom do daske, ali sada ćemo menjati brzine kako bismo punili energiju. Pravac posle devete i desete krivine biće beskonačan bez dodatnog pogona i nešto će biti drugačije kroz Maggots i Becketts. U najboljem delu staze nećemo imati punu snagu.”

Iako su performanse smanjene, uzbuđenja nije manjkalo – Oscar Piastri napravio je grešku izlaskom na rubnik u kompleksu Maggots-Becketts što ga je izbacilo van staze. Uprkos svemu, očekuje se da će sama trka ponuditi spektakl dostojan Silverstona.

Hamiltonovo vreme na mekim gumama ostalo je ispod rekorda koji takođe drži Verstappen (1:27.097). Vozače čeka izazovan vikend na jednom od najzahtevnijih autodroma koji su sada oblikovani kompromisima između tradicije i modernih tehnoloških ograničenja.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ostali sportovi

Arina Sabalenka izgubila kontrolu posle poraza od Ribakine na US openu

Emotivni snimak iz svlačionice prikazuje reakciju Arine Sabalenke nakon finalnog meča protiv Jelene Ribakine, koji je završen rezultatom 6:4, 5:7, 6:2.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Arina Sabalenka izgubila kontrolu posle poraza od Ribakine na US openu – reakcija Arine Sabalenke

Emotivni snimak iz svlačionice prikazuje reakciju Arine Sabalenke nakon finalnog meča protiv Jelene Ribakine, koji je završen rezultatom 6:4, 5:7, 6:2.

Arina Sabalenka je doživela težak poraz u finalu US opena protiv Jelene Ribakine, a njena reakcija u svlačionici izazvala je veliku pažnju javnosti. Snimak koji kruži društvenim mrežama prikazuje trenutak kada Sabalenka spušta torbu i utešni trofej, a potom pokazuje gubitak kontrole usled frustracije nastale zbog poraza.

Poraz u finalu označio je kraj nade za treći uzastopni trijumf na US openu. Tokom finalnog meča, Sabalenka nije uspela da pronađe pravi ritam protiv Ribakine, koja je slavila sa 6:4, 5:7, 6:2. Na kraju meča bilo je vidljivo koliko joj je teško pao ovaj neuspeh. U svlačionici je emocije prenela na svoj reket.

Reakcija Arine Sabalenke u svlačionici nakon poraza

Na snimku iz svlačionice vidi se kako Sabalenka najpre spušta torbu i utešni trofej na klupu. Zatim iz torbe vadi reket i nekoliko puta ga snažno udara o pod. Na taj način potpuno ga lomi. Ovaj momenat dodatno osvetljava težinu sportskog pritiska i razočaranja elitnih sportista.

Osim toga, video je vrlo brzo postao viralan i izazvao brojne komentare na društvenim mrežama. Mnogi su izrazili razumevanje za njene emocije nakon velikog poraza. Pre svega jer kamera retko beleži ovakve trenutke posle važnih mečeva kao što je finale US opena.

Sabalenka i značaj ovog poraza na US openu

Poraz od Jelene Ribakine značio je kraj nade za nastavak pobedničkog niza Arine Sabalenke na ovom turniru. S druge strane, Kazahstanka Ribakina ostvarila je najveći uspeh u karijeri pobedivši rezultatom 6:4, 5:7, 6:2.

Iako su navijači očekivali još jedan trijumf Sabalenke, realnost ovog susreta pokazala je da pritisak i tenzije mogu uticati čak i na najbolje sportiste sveta. Snimci iz svlačionice često ostaju skriveni od očiju javnosti, ali ovoga puta pokazuju istinsku stranu teniskog takmičenja.

Na taj način scena sa polomljenim reketom još jednom podseća koliko su emocije prisutne u vrhunskom sportu. Takođe ističe težinu svakog izgubljenog poena kada se igra za najveće trofeje.

Pročitaj još

Ostali sportovi

Aleksandar Zverev i rutina pred servis: Navika koja nervira rivale

Nemački teniser Aleksandar Zverev tapka lopticu više puta pre servisa, što protivnicima na turnirima poput US Opena otežava koncentraciju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aleksandar Zverev i rutina pred servis: Navika koja nervira rivale

Nemački teniser Aleksandar Zverev tapka lopticu više puta pre servisa, što protivnicima na turnirima poput US Opena otežava koncentraciju.

Aleksandar Zverev ponovo je skrenuo pažnju na sebe zbog jedinstvene navike tokom svojih mečeva. Njegova rutina pred servis izaziva reakcije kod protivnika, naročito na velikim turnirima poput US Opena. Rutina, poznata kao tapkanje loptice pre početka poena, izazvala je debatu među teniserima o tome koliko ovakvo ponašanje utiče na ritam igre.

Zverev i rutina pred servis

Tokom polufinalnog meča protiv Karena Hačanova na US Openu, Aleksandar Zverev je još jednom pokazao doslednost svojoj navici. On uporno tapka lopticu o pod čak i do nekoliko desetina puta pre svakog servisa. Kao rezultat, njegovi protivnici često gube koncentraciju i moraju iznova da se pripremaju za svaki poen. Ova rutina je toliko izražena da mu je sudija tokom tog duela dodelio upozorenje zbog odugovlačenja između poena.

Reakcije rivala na ponašanje Zvereva

Kada se govori o rutini pred servis, Karenu Hačanovu nije lako da ostane ravnodušan. Ruski teniser je otvoreno istakao koliko mu smeta što mora stalno da čeka zbog tapkanja loptice koje izvodi Nemac. “Njegovo tapkanje lopte pre servisa smeta mnogim igračima. Traje dugo. Pripremiš se, pa on tapne još 12 puta, tako da moraš da se pripremiš ponovo na svakom poenu,” naveo je Hačanov.

Statistika i komentari samog Zvereva

Aleksandar Zverev je priznao da ni sam ne zna zašto ima ovakvu naviku i tvrdi da to ne radi namerno. Izneo je zanimljiv podatak: “Video sam statistiku da sam tapnuo loptu oko 12.000 puta. Smešno je. Ne brojim u glavi niti pokušavam da dostignem određeni broj.” Međutim, on smatra da dokle god ostaje u dozvoljenom vremenskom okviru za serviranje, nema razloga za zamerke.

Kontekst i značaj rutine pred servis

S druge strane, Hačanov naglašava odgovornost sudija kada je u pitanju trajanje pripreme za servis: “Ako je unutar vremenskog okvira, nemam šta da kažem. Ako krši, onda bi trebalo da dobije upozorenje. Ali to je odgovornost sudije u stolici, nije moja.” Bez obzira na kritike zbog rutine pred servis, Aleksandar Zverev je pokazao mentalnu snagu i uspeo da savlada Hačanova sa 3:0 u polufinalu US Opena. Ovom pobedom plasirao se u finale gde ga očekuje Ben Šelton. Na taj način rutina pred servis ostaje tema među igračima, a protivnici će morati da pronađu rešenje kako bi očuvali mirnoću protiv Nemca.

Pročitaj još

Ostali sportovi

Emilio de Viljota i F1: Kako se promenila Formula 1 na stazi Jarama za 45 godina

Španski vozač Emilio de Viljota poslednji je nastupio na trci Formule 1 u Madridu, a povratak F1 donosi velike tehnološke i organizacione promene.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Emilio de Viljota i F1: Kako se promenila Formula 1 na stazi Jarama za 45 godina – Emilio de Viljota Formula 1 Jarama

Španski vozač Emilio de Viljota poslednji je nastupio na trci Formule 1 u Madridu, a povratak F1 donosi velike tehnološke i organizacione promene.

Emilio de Viljota, legendarni španski vozač, bio je poslednji domaći predstavnik koji je vozio Formulu 1 na čuvenoj stazi Jarama u Madridu pre više od četiri decenije. Njegova priča pokazuje koliko su se automobilske trke promenile u proteklih 45 godina. Povratak Formule 1 u Madrid posle duge pauze ističe razliku između nekadašnje romantične ere i današnjeg hiper-tehnološkog spektakla.

Razvoj opreme i bezbednosti u Formuli 1

U periodu kada je Emilio de Viljota vozio, bezbednost nije bila na nivou kakvom danas svedočimo. Tadašnji vozači koristili su otvorene kacige, a zaštitna oprema bila je minimalna. Prelazak sa ovakve opreme na integralne kacige i obaveznu upotrebu vatrootpornih rukavica, čarapa i čizama dogodio se zahvaljujući zalaganju legendi poput Jackieja Stewarta i Emersona Fittipaldija. Oni su osnovali Asocijaciju konstruktora Formule 1 (FOCA) kako bi vozači dobili glas i sigurnost.

Kako su izgledale trke na Jaramu sedamdesetih

Tih godina, trke na Jarami bile su poznate po uzbudljivoj atmosferi gde su navijači često gledali iz improvizovanih pozicija oko staze. Posle zatvaranja stare staze Montjuich zbog nesreće, Jarama je postala glavno mesto za španske F1 trke. Staza je imala zaštitne barijere od žičane ograde sa stubovima i peskovite zone koje su usporavale bolide pri izletanju. Ipak, izlazak sa staze gotovo sigurno značio je kraj takmičenja za vozača, kao što se priseća de Viljota.

Austeritet timova nekad naspram današnjih resursa

Kada se Emilio de Viljota pojavio prvi put na Velikoj nagradi Španije 1977. godine, njegov tim imao je samo pet članova – kamiondžiju, dva mehaničara (za šasiju i motor), menadžera Giuseppea Ruizzija i samog vozača. Danas svaki tim dolazi sa više od 400 ljudi samo za logistiku tokom jednog vikenda u Madridu. To ilustruje ogromnu razliku u resursima između tadašnjih skromnih ekipa i modernih F1 timova.

Nikada zaboravljeni trenuci Formule 1

De Viljota posebno pamti povratak Niki Laude nakon teške nesreće: „Najneverovatnije što sam video bilo je to što se Niki Lauda vratio da završi šesti ili sedmi samo četrdeset dana posle gotovo fatalnog incidenta.“ Takođe ističe savet koji mu je dao Juan Manuel Fangio: „Nikad ne izlazi na trku bez vere da možeš da pobediš.“ Prva sledeća trka posle tog saveta donela mu je pobedu u britanskom šampionatu Formule 1.

Tehnološka evolucija kroz decenije

Savremena Formula 1 koristi naprednu telemetriju, simulatore nove generacije i aerodinamičke pakete razvijene u vetrotunelima, dok su sedamdesetih poboljšanja podrazumevala eventualno nove gume ili minimalne izmene na automobilu. Kako navodi de Viljota: „U moje vreme najveće unapređenje bio bi novi set pneumatika.“ Automobili su trajali tri do četiri godine sa istom šasijom ili aerodinamikom pre nego što bi stigao potpuno novi model.

Dramatičan rast troškova i promena vrednosti

Cena delova eksplodirala je tokom četiri decenije – volan koji danas predstavlja pravi računar vredi čak pedeset hiljada puta više nego onaj koji je koristio Emilio de Viljota. Jedinica snage sada koristi karbonska vlakna umesto metalnih legura iz prošlosti. Zanimljivo, najmanje su poskupeli upravo šasija i gume. Cena karte za paddock nekada bila je svega nekoliko hiljada peseta; danas ulaznice premašuju višestruko tu vrednost.

Povratak Formule 1 u Madrid – simbol novog doba

Povratkom Formule 1 u Madrid jasno se vidi koliko se svet auto-moto sporta promenio od vremena kada su ljudska veština i improvizacija bili ključ uspeha do današnje dominacije tehnologije i velikih budžeta. Iako duh nadmetanja ostaje isti, razlika između epoha ogleda se najviše upravo na stazama poput Jarame.

Pročitaj još

U Trendu