Connect with us

Zdravlje

Zdrav način života smanjuje rizik, ali ne isključuje pojavu raka debelog creva

Stručnjaci savetuju dosledne promene, ali ističu da ni najzdravije navike nisu potpuna zaštita

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Stručnjaci savetuju dosledne promene, ali ističu da ni najzdravije navike nisu potpuna zaštita

Poslednja istraživanja pokazuju da se rak debelog creva sve češće javlja kod žena mlađih od 65 godina, a primećen je i porast obolelih među onima mlađim od 50. Iako zdrave navike mogu bitno da umanje šansu za pojavu ove bolesti, lekari upozoravaju da nijedan stil života ne može garantovati potpunu zaštitu. Faktori rizika uključuju genetiku, starenje kao i spontane promene ćelija tokom života. Dr Asija Maula navodi: “Nije moguće svaki slučaj raka sprečiti, čak ni uz najzdravije navike, ali možemo značajno da smanjimo rizik izborom načina života.”

Kod mlađih žena posebno se registruje više hronične upale, najčešće povezane sa ishranom bogatom ultra-prerađenim namirnicama, manjkom fizičke aktivnosti, stresom i lošim kvalitetom sna. Pored toga, rizik povećavaju izloženost mikroplastici, zagađenje vazduha i smanjen broj korisnih crevnih bakterija.

Dr Maula naglašava: “Nijedan pojedinačni faktor ne izaziva rak debelog creva, ali kumulativno toksično opterećenje tokom vremena može negativno da utiče na zdravlje creva i podstakne upalne procese”. Prema rečima dr Donalda Granta, gojaznost, nedostatak vlakana u ishrani, fizička neaktivnost i alkohol dodatno doprinose riziku.

Stručnjaci preporučuju ženama da obrate pažnju na sledeće: održavajte zdravu težinu, birajte obroke bogate vlaknima i povrćem, izbegavajte prerađenu hranu, budite fizički aktivni i ograničite unos alkohola. Dosledne male promene, kao što su češće šetnje ili više povrća u svakodnevnim obrocima, mogu doprineti zdravlju creva na duže staze.

Važno je znati da nijedna promena ne eliminiše rizik u potpunosti, ali značajno ga smanjuje i pozitivno utiče na celokupno zdravlje. Ukoliko primetite promene u varenju, neobične simptome ili krv u stolici, obavezno se javite lekaru. Za tačnu dijagnozu i savet, konsultujte stručnjaka.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

Zašto ljudi pričaju u snu? Odgovor psihologa mnoge će iznenaditi

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Gotovo svaka osoba je bar jednom doživela da neko tokom sna izgovara reči, razgovara ili čak vodi čitave rasprave dok spava. Iako može delovati neobično, pričanje u snu je prilično česta pojava i najčešće nije razlog za zabrinutost.

Ovaj fenomen poznat je kao somnilokvija, a može se javiti u bilo kom životnom dobu – kod dece, ali i kod odraslih.

Šta se zapravo dešava dok pričamo u snu?

Tokom spavanja mozak nije potpuno neaktivan. On obrađuje informacije, sećanja i emocije, a ponekad se delovi moždane aktivnosti povezani sa govorom „uključe“ dok osoba još uvek spava.

Zbog toga neko može izgovarati pojedinačne reči, nerazgovetne zvuke, ali i čitave rečenice.

Stres i umor mogu biti okidači

Psiholozi navode da se pričanje u snu češće javlja u periodima pojačanog stresa, emotivnog opterećenja ili nedostatka sna.

Na pojavu mogu uticati i:

  • intenzivni snovi,
  • anksioznost,
  • nepravilni obrasci spavanja,
  • iscrpljenost,
  • visoka temperatura ili bolest.

Da li ljudi otkrivaju tajne dok spavaju?

Jedan od najčešćih mitova jeste da osoba tokom sna govori ono što zaista misli ili čuva kao tajnu. Međutim, stručnjaci objašnjavaju da reči izgovorene tokom sna uglavnom nemaju pouzdano značenje i ne predstavljaju nužno skrivene misli ili želje.

Često su nepovezane, nasumične ili predstavljaju delove sećanja i snova.

Kada treba obratiti pažnju?

Povremeno pričanje u snu je normalno. Ipak, ako se javlja veoma često, praćeno je jakim pokretima, vikanjem, noćnim strahovima ili ozbiljnim poremećajem sna, može biti korisno razgovarati sa lekarom ili stručnjakom za spavanje.

Kvalitetan san, smanjenje stresa i dobra rutina pred spavanje mogu pomoći da se ovakve pojave ređe javljaju.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto nam leti otiču noge? Telo šalje signal koji mnogi ignorišu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako ublažiti otečene noge tokom letnjih vrućina kod žena

Oticanje nogu tokom letnjih meseci česta je pojava koju mnogi primete, ali joj ne pridaju dovoljno pažnje. Visoke temperature mogu uticati na krvne sudove i cirkulaciju, zbog čega se tečnost lakše zadržava u tkivima, posebno u stopalima, zglobovima i listovima.

Iako je povremeno oticanje najčešće bezazleno, ono može biti znak da telo pokušava da ukaže na određeni problem.

Zašto noge otiču kada je vruće?

Tokom visokih temperatura krvni sudovi se šire kako bi telo lakše regulisalo temperaturu. Zbog toga krv sporije cirkuliše, a deo tečnosti može da se zadrži u donjim delovima tela, naročito kada dugo stojimo ili sedimo.

Na oticanje mogu uticati i:

  • nedovoljno kretanje,
  • predugo sedenje,
  • slanija hrana,
  • nedovoljan unos vode,
  • uska obuća i odeća.

Ko je posebno sklon oticanju nogu?

Veći rizik imaju osobe koje imaju probleme sa venama, povišen krvni pritisak, višak kilograma ili provode mnogo vremena na nogama tokom dana.

Starije osobe takođe češće primećuju otoke, jer cirkulacija sa godinama može postati slabija.

Kada oticanje može biti znak za uzbunu?

Lekari upozoravaju da ne treba ignorisati naglo nastale ili jake otoke, posebno ako se javljaju samo na jednoj nozi.

Obratite pažnju ako se pojave:

  • bol u nozi,
  • crvenilo i toplina kože,
  • otežano disanje,
  • bol u grudima,
  • iznenadno povećanje otoka.

U tim situacijama potrebno je potražiti savet lekara.

Kako smanjiti oticanje nogu tokom leta?

  • Pijte dovoljno vode tokom dana.
  • Izbegavajte dugo sedenje bez pauze.
  • Podignite noge kada odmarate.
  • Šetajte i pokrećite stopala kako biste poboljšali cirkulaciju.
  • Smanjite unos previše slane hrane.
  • Nosite udobnu obuću.

Oticanje nogu tokom leta često je posledica reakcije organizma na visoke temperature, ali telo ponekad kroz ovaj simptom šalje signal koji ne treba zanemariti.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Najčešće bolesti tokom velikih vrućina: Simptomi koje ne smete ignorisati

Objavljeno pre

,

Objavio:

Visoke temperature ne utiču samo na raspoloženje i energiju, već mogu ozbiljno opteretiti organizam. Tokom toplotnih talasa povećava se rizik od različitih zdravstvenih problema, posebno kod starijih osoba, dece, hroničnih bolesnika i ljudi koji rade ili borave na otvorenom.

Važno je prepoznati prve simptome i reagovati na vreme.

Toplotni udar – najopasnije stanje izazvano vrućinom

Toplotni udar nastaje kada telo više ne može da reguliše temperaturu. Ovo stanje zahteva hitnu reakciju.

Simptomi mogu biti:

  • visoka telesna temperatura,
  • crvena i vrela koža,
  • jaka glavobolja,
  • vrtoglavica,
  • mučnina i povraćanje,
  • ubrzan puls,
  • konfuzija ili gubitak svesti.

Osobu treba odmah skloniti u hladan prostor i pozvati pomoć ukoliko se stanje pogoršava.

Toplotna iscrpljenost – upozorenje organizma

Pre nego što dođe do težeg stanja, telo često šalje signale da je preopterećeno.

Najčešći simptomi su:

  • pojačano znojenje,
  • slabost i umor,
  • grčevi u mišićima,
  • bleda koža,
  • glavobolja,
  • osećaj nesvestice.

Pomoć može biti odmor u hladu, rashlađivanje i unos tečnosti.

Dehidracija – čest problem tokom leta

Tokom velikih vrućina telo gubi više vode i elektrolita, naročito kroz znojenje.

Obratite pažnju na:

  • suva usta,
  • tamniju mokraću,
  • umor,
  • vrtoglavicu,
  • ubrzan rad srca.

Redovno unošenje vode je ključno, čak i kada ne osećate jaku žeđ.

Toplotni grčevi

Gubitak minerala usled znojenja može izazvati bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku.

Pomažu odmor, rashlađivanje i nadoknada tečnosti i elektrolita.

Problemi sa srcem i pritiskom

Visoke temperature dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem. Kod nekih ljudi mogu se javiti skokovi ili padovi krvnog pritiska, ubrzan rad srca i osećaj slabosti.

Posebno oprezni treba da budu ljudi koji već imaju srčane tegobe.

Kako se zaštititi tokom vrelih dana?

  • Pijte dovoljno vode tokom celog dana.
  • Izbegavajte boravak na suncu između 10 i 17 časova.
  • Nosite laganu odeću svetlih boja.
  • Rashlađujte prostorije i telo.
  • Ne ostavljajte decu i kućne ljubimce u automobilima.

Velike vrućine mogu biti ozbiljan izazov za organizam, zato simptome poput jake slabosti, konfuzije, vrtoglavice ili gubitka svesti ne treba ignorisati.

Pročitaj još

U Trendu