Connect with us

Zdravlje

Strategije za lakše podnošenje valunga tokom letnjih vrućina u menopauzi

Jednostavni koraci i stručni saveti pomažu ženama da ublaže valunge kada temperature porastu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Rdne stock project

Jednostavni koraci i stručni saveti pomažu ženama da ublaže valunge kada temperature porastu

Letnje vrućine mogu dodatno otežati simptome menopauze, naročito valunge, koji postaju izraženiji zbog kombinacije visokih temperatura i hormonskih promena. Oko 75% žena u menopauzi doživljava valunge, a tokom leta oni često postaju češći i intenzivniji, što može uticati na san, izazvati umor i smanjiti kvalitet života.

Valunzi su iznenadni talasi toplote koji zahvataju lice, vrat i grudi, praćeni crvenilom, znojenjem i ubrzanim srčanim ritmom. Ove epizode traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i mogu se javiti više puta dnevno, posebno kod žena sa izraženijim simptomima. Glavni razlog za pojavu valunga je pad estrogena, zbog čega hipotalamus pogrešno procenjuje telesnu temperaturu i izaziva širenje krvnih sudova, što dovodi do osećaja toplote i znojenja.

Letnje temperature dodatno opterećuju telo, zbog čega valunzi postaju učestaliji i jači. Noćno znojenje može ometati san i uzrokovati hronični umor, dok vrućina može doneti glavobolje, nervozu i pojačan stres. Zato je važno prilagoditi dnevne navike kako bi se simptomi lakše podneli.

Poznati ginekolog dr Ivana Petrović savetuje: “Tokom visokih temperatura birajte laganu odeću od prirodnih materijala, poput pamuka ili lana. Nosite više tankih slojeva, kako biste mogli lako da ih skinete kada se pojavi valung.” Ona naglašava i važnost hidratacije: “Pijte dovoljno hladne vode, a izbegavajte veoma tople napitke, alkohol i kafu, jer oni mogu pojačati simptome. Lagana i nezačinjena hrana takođe može pomoći.”

Prostor u kojem boravite treba što češće rashlađivati. Preporučuje se provetravanje u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, kao i spuštanje roletni tokom dana radi održavanja prijatne temperature. Ventilatori, ručne lepeze ili termalni sprejevi za lice mogu biti od pomoći tokom naleta toplote.

Stručnjaci preporučuju i tehnike sporog, kontrolisanog disanja, koje mogu smanjiti intenzitet valunga. Izbegavanje stresa je takođe ključno, jer napetost često pojačava simptome menopauze. Ukoliko su tegobe veoma izražene ili ometaju svakodnevni život, neophodno je obratiti se svom lekaru za tačnu dijagnozu i odgovarajući tretman.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

GLP-1 lekovi: Nova nada za žene sa visokim pritiskom i viškom kilograma

Najnovija istraživanja otkrivaju da GLP-1 agonisti pomažu snižavanju krvnog pritiska kod žena, nezavisno od gubitka težine.

Published

on

Najnovija istraživanja otkrivaju da GLP-1 agonisti pomažu snižavanju krvnog pritiska kod žena, nezavisno od gubitka težine.

Velika međunarodna studija donosi ohrabrujuće vesti za žene koje se bore sa povišenim krvnim pritiskom. Istraživači su analizirali podatke iz 32 klinička ispitivanja sa skoro 44.000 odraslih osoba, prosečne starosti 52 godine, među kojima je polovina bila ženskog pola. Pokazalo se da lekovi iz grupe GLP-1 agonista, koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa 2, mogu značajno sniziti krvni pritisak, i to ne samo zahvaljujući smanjenju telesne mase.

U ovoj studiji, čak 59% učesnika imalo je visok pritisak, a rezultati su pokazali da je 77% sniženja pritiska povezano sa gubitkom kilograma. Ipak, čak 23% poboljšanja nastaje nezavisno od mršavljenja, što ukazuje na direktan uticaj ovih lekova na krvne sudove i bubrege.

Doktorka Jordana Cohen iz American Heart Association objašnjava: „U kliničkim ispitivanjima, ovi lekovi obično snižavaju sistolni (gornji) krvni pritisak za skromnu, ali klinički značajnu količinu – u proseku za 3 do 6 mmHg.“ Ovakav pad pritiska može biti posebno značajan za žene koje već uzimaju standardne medikamente, kao i za one koje se bore sa viškom kilograma.

GLP-1 lekovi deluju tako što ne samo da pomažu u smanjenju masnih naslaga, već šire krvne sudove i podstiču bubrege da izbacuju višak natrijuma, čime dodatno pomažu regulaciju pritiska. Takođe, doprinose poboljšanju elastičnosti arterija, što je naročito važno za žene posle četrdesete. Dr Marcel Muskiet, jedan od autora studije, naglašava: „Stvarni efekat ovih lekova možda je čak i potcenjen, jer su mnogim pacijentima tokom ispitivanja smanjivane doze uobičajenih lekova za pritisak kako bi se izbegle komplikacije.“ To govori u prilog tome da GLP-1 agonisti mogu biti važan dodatak postojećoj terapiji, ali ih ne mogu potpuno zameniti.

Stručnjaci ističu da zdrava ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja ostaju osnovni stubovi prevencije i lečenja hipertenzije. Nijedna žena ne bi trebalo da prekine redovnu terapiju bez konsultacije sa lekarom. GLP-1 agonisti nisu namenjeni svima i njihova upotreba mora biti pod stručnim nadzorom. Ako imate visok pritisak ili gojaznost, važno je da redovno pratite svoje zdravlje i obratite se lekaru radi savetovanja.

Pročitaj još

Zdravlje

Preporučene dijete tokom terapije raka: Cavet dr Nestorovića za žene

Pravilna ishrana može olakšati oporavak i terapiju kod maligne bolesti – evo šta savetuje dr Nestorović

Published

on

Pravilna ishrana može olakšati oporavak i terapiju kod maligne bolesti – evo šta savetuje dr Nestorović

Žene koje se bore sa malignim bolestima neretko tragaju za načinima da kroz ishranu podrže svoje zdravlje tokom lečenja. Dr Branimir Nestorović, stručnjak za bolesti disajnih organa, naglašava da prehrana ima izuzetno važnu ulogu u ovom procesu. On ističe da određene namirnice mogu doprineti bržem oporavku i usporiti napredak bolesti, dok pojedine vrste hrane mogu negativno uticati na tok terapije.

Dr Nestorović posebno napominje da maligne ćelije koriste glukozu kao osnovni izvor energije, pa preporučuje ženama koje se leče od raka da izbegavaju šećere, slatkiše i testenine. Takođe savetuje da se smanji unos belančevina iz mesa, dok su masti i povrće dozvoljeni u većim količinama. Zbog ovih principa, mnogi se odlučuju za specifične dijete koje su u skladu sa ovim preporukama.

Jedan od poznatih režima je Budvigova dijeta, bazirana na lanenom ulju i svežem sirom. Dr Nestorović smatra da ova dijeta može biti korisna jer donosi zdrave masti i proteine biljnog porekla. Takođe pominje Geršonovu dijetu, koja podrazumeva visok unos sokova od voća i povrća, ali upozorava: “Kod Geršonove dijete mnogo se mršavi, što može biti problematično tokom lečenja”, objašnjava dr Nestorović.

Kao posebno pogodnu, ističe keto dijetu koja se zasniva na visokom unosu masti i malim količinama ugljenih hidrata. “Lično smatram da bi većina pacijenata trebalo da bude na keto dijeti”, kaže dr Nestorović. Ovaj način ishrane omogućava telu da koristi masti umesto šećera za energiju, što otežava razmnožavanje malignih ćelija.

Pored izbora hrane, prevencija je ključna za zdrav život. Dr Nestorović savetuje ženama da izbegavaju pušenje i gojaznost kao faktore rizika. Ipak, napominje da nijedna dijeta ne garantuje potpunu zaštitu od malignih bolesti, ali pravilna ishrana i zdrav stil života mogu značajno smanjiti rizik.

Kao deo svakodnevnih navika, preporučuje se biranje povrća različitih boja, zdravih masnoća poput maslinovog i lanenog ulja, te fermentisanih mlečnih proizvoda sa malo šećera. Takođe, važno je unositi dovoljno tečnosti i izbegavati prerađene namirnice. Dr Nestorović naglašava: “Najvažnije je izbegavati šećere, slatkiše, testenine. Mogu da uzimaju masti i povrće koliko god žele.”

Na kraju, svaka žena koja se leči od raka treba da se posavetuje sa svojim lekarom ili nutricionistom pre bilo kakvih promena u ishrani, jer je individualni pristup najbolji za podršku oporavku. Za tačnu dijagnozu i savet, uvek se treba obratiti stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Letargični encefalitis: bolest koja je promenila živote mnogih porodica

Zagonetna epidemija iz 20. veka ostavila je posledice na hiljade žena širom sveta – stručnjaci i dalje traže uzrok

Published

on

Zagonetna epidemija iz 20. veka ostavila je posledice na hiljade žena širom sveta – stručnjaci i dalje traže uzrok

Na početku prošlog veka, dok se svet suočavao sa španskim gripom, pojavila se još jedna enigma u medicini – letargični encefalitis ili encephalitis lethargica. Ova bolest je, između 1917. i 1930. godine, pogodila ljude širom sveta, oduzela svakodnevicu za oko pola miliona osoba i ostavila mnoge sa trajnim posledicama.

Simptomi su bili veoma neobični, često su se javljali kod više članova iste porodice. Najprepoznatljivija karakteristika bila je izuzetna pospanost – oboleli su mogli da spavaju danima, pa čak i mesecima. Kada bi se probudili, često su bili zbunjeni ili su doživljavali halucinacije. Kod nekih su se javljale i promene ponašanja ili tegobe slične Parkinsonovoj bolesti, što je dodatno otežavalo svakodnevni život, posebno ženama koje su brinule o porodici.

Različiti simptomi kod obolelih stvarali su dodatne dileme za lekare. Kako je istakao dr Konstantin fon Ekonomo, austrijski neurolog koji je prvi opisao ovu bolest, kod nekih pacijenata stanje se naglo pogoršavalo, dok je kod drugih trajalo mesecima: “Suočavamo se s vrstom bolesti spavanja koja ima neobično dug tok. Nakon glavobolje i malaksalosti javlja se stanje pospanosti koje može biti praćeno delirijumom. Pacijent se lako probudi, ali se ponovo vraća u san”, naveo je dr Fon Ekonomo. Kod nekih su, umesto pospanosti, bili izraženi nemir, nesanica i psihičke promene. Posledice su često bile dugotrajne, uključujući motoričke i mentalne poteškoće, što je posebno izazovno za žene koje su bile stub porodice.

I danas se ne zna pravi uzrok letargičnog encefalitisa. Naučnici su razmatrali razne teorije, od virusnih infekcija do autoimunih reakcija, ali definitivnog odgovora nema. Ova priča podseća koliko je važno obratiti pažnju na neobične simptome kod članova porodice, posebno tokom sezona virusa. Žene koje brinu o deci i starijima mogu na vreme primetiti neobične promene – pospanost, dezorijentaciju ili promene ponašanja – i odmah potražiti savet lekara.

Stručnjaci i danas naglašavaju značaj praćenja ovakvih simptoma. “I danas je letargični encefalitis velika misterija za medicinu. Važno je pratiti sve promene kod osoba koje dugo spavaju ili iznenada dobiju promene ponašanja”, ističe dr Konstantin fon Ekonomo. Ako primetite kod sebe ili bližnjih iznenadnu pospanost, malaksalost, halucinacije ili dezorijentaciju, obavezno se obratite lekaru. Zdrav san, pravilna ishrana i briga o mentalnom zdravlju mogu pomoći prevenciji različitih poremećaja spavanja.

Iako se letargični encefalitis danas retko javlja, ova priča nas podseća koliko je važno biti informisan i na vreme reagovati na neuobičajene simptome. Za preciznu dijagnozu i savet uvek se obratite stručnjaku.

Pročitaj još

U Trendu