Connect with us

Zdravlje

Rani simptomi Alchajmerove bolesti: Preciznije predviđanje uz pomoć krvnog testa

Novi krvni test na p-tau217 daje šansu za ranije otkrivanje bolesti kod žena i pravovremenu terapiju

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Novi krvni test na p-tau217 daje šansu za ranije otkrivanje bolesti kod žena i pravovremenu terapiju

Najnovija istraživanja na više od 600 starijih osoba pokazala su da savremeni krvni testovi mogu unaprediti procenu vremena pojave prvih simptoma Alchajmerove bolesti. Ovaj oblik demencije najčešće pogađa ljude starije od 65 godina, a posebno su ugrožene žene, koje čine većinu obolelih. U okviru studije, naučnici su analizirali podatke iz dve dugotrajne studije, fokusirajući se na nivo proteina p-tau217 u krvi. Ovaj protein je povezan sa razvojem amiloidnih plakova u mozgu, što je jedno od glavnih obeležja Alchajmerove bolesti. Zahvaljujući ovom biomarkeru, moguće je ranije prepoznati bolest i utvrditi kada bi se kod pacijentkinja mogli pojaviti rani simptomi, kao što su gubitak pamćenja, problemi sa govorom ili snalaženjem u prostoru.

Prema rečima neurologa dr Kliforda Segila: “Ova vrsta testiranja može nam dati jasniju sliku o tome kada bolest može postati klinički vidljiva.” Ipak, on naglašava da samo testiranje na p-tau217 nije dovoljno za definitivnu dijagnozu. Potrebno je sprovesti celu dijagnostičku proceduru, uključujući porodičnu i ličnu medicinsku istoriju, kognitivne testove i dodatne laboratorijske analize.

Studija je objavljena u jednom od najvažnijih medicinskih časopisa, a autori ističu koliko je važno rano otkrivanje bolesti, jer to omogućava pravovremeno započinjanje terapije i pružanje adekvatne podrške. Time se značajno poboljšava kvalitet života žena u starijem dobu. Dr Suzana Šindler, koautor istraživanja, ističe: “Naša otkrića mogu pomoći u pravljenju boljih planova lečenja i podrške kako za pacijentkinje, tako i za njihove porodice.”

Žene koje primećuju promene u pamćenju ili druge kognitivne poteškoće trebalo bi da se obrate svom izabranom lekaru, koji će proceniti potrebu za dodatnim testiranjem. Rana dijagnoza Alchajmerove bolesti može olakšati prilagođavanje svakodnevnim aktivnostima i unaprediti prognozu. Važno je napomenuti da, iako krvni testovi nude nove mogućnosti, za potpunu dijagnozu i odabir terapije neophodna je konsultacija sa stručnjakom. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se svom lekaru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

Kako nastaje „knedla u grlu“ kada smo emotivni? Nauka objašnjava zašto telo tako reaguje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Close-up of a woman touching her neck, possibly indicating discomfort or throat pain.

Gotovo svako je bar jednom osetio neprijatan pritisak u grlu u trenutku velike tuge, sreće, uzbuđenja ili stresa. Taj osećaj koji opisujemo kao „knedlu u grlu“ može da se javi kada pokušavamo da zadržimo suze, kada primimo snažnu vest ili kada nas preplave emocije.

Iako deluje kao da se nešto fizički nalazi u grlu, najčešće nije reč o stvarnoj prepreki, već o složenoj reakciji nervnog sistema.

Emocije pokreću promene u telu

Kada doživimo snažnu emociju, mozak aktivira autonomni nervni sistem, koji kontroliše mnoge funkcije u organizmu. Telo tada može da reaguje ubrzanim radom srca, promenom disanja, napetošću mišića i osećajem stezanja u grlu.

U stresnim ili emotivnim trenucima mišići oko grla mogu da se zategnu, stvarajući osećaj pritiska ili „knedle“.

Zašto se javlja baš u grlu?

Grlo ima važnu ulogu u disanju, govoru i gutanju, pa je posebno osetljivo na promene koje izazivaju emocije.

Kada smo uznemireni, disanje može postati pliće i brže, a mišići koji učestvuju u gutanju mogu da se promene u svojoj aktivnosti. Mozak te signale tumači kao osećaj da nam je „nešto zapelo u grlu“.

Veza između suza i knedle u grlu

Mnogi primete ovaj osećaj neposredno pre plača. Kada pokušavamo da zadržimo suze, često nesvesno menjamo način disanja i gutanja, što dodatno pojačava osećaj stezanja.

Zato se često kaže da nam „zastane glas“ kada smo veoma emotivni – telo pokušava da se izbori sa jakim emocionalnim naletom.

Da li treba da brinemo?

Povremena knedla u grlu koja se javlja tokom emotivnih situacija uglavnom je normalna reakcija organizma. Međutim, ako se osećaj javlja često, traje dugo ili se pojavljuje bez jasnog razloga, posebno uz probleme sa gutanjem ili bol, trebalo bi potražiti savet lekara.

Zašto je ova reakcija važna?

Iako može biti neprijatna, „knedla u grlu“ pokazuje koliko su telo i emocije povezani. Mozak ne obrađuje osećanja samo kao misli – on ih pretvara u fizičke reakcije koje možemo da osetimo.

Zato se tuga, sreća, strah ili uzbuđenje ne zadržavaju samo u našim mislima, već se često vide i kroz ono što osećamo u telu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto nam trne ruka tokom spavanja? Evo šta se dešava u telu dok spavate

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Mnogi su se bar jednom probudili usred noći sa neprijatnim osećajem utrnulosti u ruci. Taj osećaj može da bude praćen peckanjem, slabošću ili osećajem kao da ruka „nije vaša“. Iako najčešće nije razlog za zabrinutost, trnjenje može da ukaže i na određene zdravstvene probleme ako se često ponavlja.

Najčešći uzrok je pritisak na nerv

Tokom spavanja često menjamo položaj tela, a ponekad ostanemo duže vreme u pozi koja vrši pritisak na nerve ili krvne sudove u ruci. Kada se to dogodi, prenos nervnih impulsa privremeno se usporava, pa se javlja osećaj utrnulosti i peckanja.

Čim promenite položaj i pritisak popusti, nerv ponovo normalno funkcioniše, a neprijatan osećaj uglavnom nestaje za nekoliko minuta.

Da li je problem u cirkulaciji?

Mnogi misle da je za utrnulost isključivo kriva slaba cirkulacija, ali u većini slučajeva glavni uzrok je privremeni pritisak na nerv. Ipak, položaj tela može istovremeno da utiče i na protok krvi, što dodatno doprinosi osećaju trnjenja.

Kada trnjenje nije bezazleno?

Ako se utrnulost javlja gotovo svake noći, traje dugo nakon buđenja ili je praćena bolom, slabošću mišića ili gubitkom osećaja u prstima, potrebno je obratiti se lekaru.

Takvi simptomi mogu biti povezani sa stanjima kao što su sindrom karpalnog tunela, problemi sa vratnom kičmom, dijabetes ili druga oboljenja koja utiču na nerve.

Kako smanjiti trnjenje tokom noći?

Stručnjaci savetuju da izbegavate spavanje sa rukom ispod glave ili tela i da pokušate da pronađete položaj koji ne opterećuje ramena i zglobove. Odgovarajući jastuk i dušek takođe mogu doprineti pravilnijem položaju tela tokom sna.

Redovna fizička aktivnost, istezanje i pravljenje pauza od dugotrajnog rada za računarom mogu pomoći da se smanji opterećenje nerava i zglobova.

Povremeno trnjenje ruke tokom spavanja najčešće je bezazlena posledica pritiska na nerv i prolazi samo od sebe. Međutim, ako se problem često ponavlja ili je praćen drugim simptomima, ne treba ga zanemariti, već potražiti savet lekara kako bi se utvrdio tačan uzrok.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Stalno zaboravljate gde ste ostavili ključeve? Psiholozi objašnjavaju šta vam mozak poručuje

Objavljeno pre

,

Objavio:

key, keychain, door key, house keys, close up, locking system, beard key, close, shut off, key, key, key, key, keychain, keychain, house keys, house keys, house keys, house keys, house keys

Gotovo svima se bar jednom dogodilo da užurbano traže ključeve, iako su ih ostavili pre samo nekoliko minuta. Ako vam se to dešava često, možda pomislite da vam pamćenje slabi. Međutim, stručnjaci kažu da u većini slučajeva razlog nije ozbiljan, već je povezan sa načinom na koji mozak obrađuje informacije.

Problem nije u pamćenju, već u pažnji

Kada ostavljamo ključeve, novčanik ili telefon, često to radimo potpuno automatski, razmišljajući o nečemu drugom. Mozak tada ne registruje dovoljno jasno gde je predmet ostavljen, pa kasnije nema „zapis“ koji može lako da pronađe.

Drugim rečima, nije problem što ste zaboravili, već što informacija nije bila dovoljno obrađena u trenutku kada ste spustili ključeve.

Stres i umor otežavaju koncentraciju

Kada smo pod stresom, imamo mnogo obaveza ili smo neispavani, pažnja se rasipa na više zadataka istovremeno. Upravo tada raste verovatnoća da ćemo zaboraviti gde smo ostavili svakodnevne predmete.

Zbog toga se ovakve situacije češće dešavaju u periodima pojačanog tempa života nego kada smo odmorni i opušteni.

Rutina može da „prevari“ mozak

Ako svakog dana radite iste stvari istim redosledom, mozak mnoge radnje obavlja automatski. To štedi energiju, ali ima i jednu manu – kasnije je teško prisetiti se gde ste ostavili određeni predmet, jer taj trenutak nije ostao jasno zabeležen u sećanju.

Zato nije neobično da nekoliko minuta tražite ključeve koji su sve vreme bili na mestu na koje ih inače ostavljate.

Kada bi trebalo obratiti pažnju?

Povremeno zaboravljanje gde su ključevi ili naočare sasvim je normalna pojava i nije razlog za zabrinutost. Međutim, ako su zaboravnost i problemi sa pamćenjem sve češći, ometaju svakodnevni život ili su praćeni drugim simptomima, preporučljivo je razgovarati sa lekarom kako bi se utvrdio uzrok.

Kako smanjiti ovakve situacije?

Stručnjaci savetuju da ključeve i druge važne stvari uvek ostavljate na isto mesto. Takođe, korisno je da na trenutak zastanete i svesno obratite pažnju kada spuštate predmet. Ova jednostavna navika pomaže mozgu da bolje zapamti informaciju.

Ako često zaboravljate gde ste ostavili ključeve, to najčešće nije znak lošeg pamćenja, već posledica užurbanog načina života, stresa i automatizovanih navika. Malo više pažnje u svakodnevnim situacijama može biti dovoljno da se potraga za ključevima znatno proredi.

Pročitaj još

U Trendu