Connect with us

Zdravlje

Povratak svakodnevnici nakon sepse: vodič za žene kroz faze oporavka

Rehabilitacija posle sepse zahteva strpljenje i podršku, a fizička terapija i praćenje mentalnog zdravlja su ključni koraci

Published

on

Foto Izvor:

Rehabilitacija posle sepse zahteva strpljenje i podršku, a fizička terapija i praćenje mentalnog zdravlja su ključni koraci

Sepsa je ozbiljna zdravstvena komplikacija koja može pogoditi žene bez obzira na godine, najčešće kao posledica infekcija. Opasnost ovog stanja zahteva lečenje u bolnici, često na intenzivnoj nezi, a povratak uobičajenim aktivnostima poput hodanja ili vožnje može biti izazovan. Brzina i uspešnost oporavka zavise od težine same infekcije, opšteg stanja organizma pre bolesti i prisustva hroničnih oboljenja. Uzročnici sepse su najčešće bakterije, ali mogu biti i virusi ili gljivice.

Žene koje su tokom lečenja bile na respiratoru suočavaju se s dodatnim izazovima pri povratku snage. Kako ističe hirurg dr Majkl Ditilo: “Prvi koraci su često ustajanje iz kreveta i sedenje na stolici. To može biti veliki napredak u početnom periodu rehabilitacije.” On upozorava da dugotrajno ležanje usporava proces ozdravljenja.

Kod težih slučajeva moguć je razvoj delirijuma, stanja koje karakterišu zbunjenost, dezorijentisanost i problemi sa pažnjom, što može otežati saradnju sa terapeutima i usporiti napredak. Dr Ditilo naglašava: “Stanje delirijuma povećava rizik od smrtnog ishoda u periodu od šest do dvanaest meseci nakon bolničkog lečenja.” Zbog toga je od izuzetne važnosti redovno praćenje mentalnog zdravlja i pažljivo, postepeno vraćanje fizičkim aktivnostima.

Dužina boravka u bolnici nije ista za sve – neke žene se oporave za nekoliko dana, dok drugima treba i više nedelja ili meseci. Iako se često misli da je starosna dob presudna, dr Ditilo ističe da je fizička snaga organizma daleko važnija.

Po izlasku iz bolnice, žene koje nemaju ozbiljne hronične bolesti najčešće nastavljaju sa ambulantnom fizikalnom terapijom. One koje su slabije mogu zahtevati produženu stacionarnu rehabilitaciju, koja traje četiri do šest sati dnevno i pomaže da se što pre povrati snaga i funkcionalnost. “Intenzivna, ali kratkotrajna rehabilitacija može pružiti dobar rezultat kod pacijentkinja koje su u boljem opštem stanju,” navodi dr Ditilo.

Najvažnije je da žene koje su preležale sepsu slušaju svoje telo, postupno uvode fizičku aktivnost i prate preporuke stručnjaka. Ukoliko se pojave nove tegobe ili psihičke promene, obavezno je obratiti se lekaru. Za preciznu dijagnozu i adekvatan savet, konsultujte svog izabranog lekara.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Letargični encefalitis: bolest koja je promenila živote mnogih porodica

Zagonetna epidemija iz 20. veka ostavila je posledice na hiljade žena širom sveta – stručnjaci i dalje traže uzrok

Published

on

Zagonetna epidemija iz 20. veka ostavila je posledice na hiljade žena širom sveta – stručnjaci i dalje traže uzrok

Na početku prošlog veka, dok se svet suočavao sa španskim gripom, pojavila se još jedna enigma u medicini – letargični encefalitis ili encephalitis lethargica. Ova bolest je, između 1917. i 1930. godine, pogodila ljude širom sveta, oduzela svakodnevicu za oko pola miliona osoba i ostavila mnoge sa trajnim posledicama.

Simptomi su bili veoma neobični, često su se javljali kod više članova iste porodice. Najprepoznatljivija karakteristika bila je izuzetna pospanost – oboleli su mogli da spavaju danima, pa čak i mesecima. Kada bi se probudili, često su bili zbunjeni ili su doživljavali halucinacije. Kod nekih su se javljale i promene ponašanja ili tegobe slične Parkinsonovoj bolesti, što je dodatno otežavalo svakodnevni život, posebno ženama koje su brinule o porodici.

Različiti simptomi kod obolelih stvarali su dodatne dileme za lekare. Kako je istakao dr Konstantin fon Ekonomo, austrijski neurolog koji je prvi opisao ovu bolest, kod nekih pacijenata stanje se naglo pogoršavalo, dok je kod drugih trajalo mesecima: “Suočavamo se s vrstom bolesti spavanja koja ima neobično dug tok. Nakon glavobolje i malaksalosti javlja se stanje pospanosti koje može biti praćeno delirijumom. Pacijent se lako probudi, ali se ponovo vraća u san”, naveo je dr Fon Ekonomo. Kod nekih su, umesto pospanosti, bili izraženi nemir, nesanica i psihičke promene. Posledice su često bile dugotrajne, uključujući motoričke i mentalne poteškoće, što je posebno izazovno za žene koje su bile stub porodice.

I danas se ne zna pravi uzrok letargičnog encefalitisa. Naučnici su razmatrali razne teorije, od virusnih infekcija do autoimunih reakcija, ali definitivnog odgovora nema. Ova priča podseća koliko je važno obratiti pažnju na neobične simptome kod članova porodice, posebno tokom sezona virusa. Žene koje brinu o deci i starijima mogu na vreme primetiti neobične promene – pospanost, dezorijentaciju ili promene ponašanja – i odmah potražiti savet lekara.

Stručnjaci i danas naglašavaju značaj praćenja ovakvih simptoma. “I danas je letargični encefalitis velika misterija za medicinu. Važno je pratiti sve promene kod osoba koje dugo spavaju ili iznenada dobiju promene ponašanja”, ističe dr Konstantin fon Ekonomo. Ako primetite kod sebe ili bližnjih iznenadnu pospanost, malaksalost, halucinacije ili dezorijentaciju, obavezno se obratite lekaru. Zdrav san, pravilna ishrana i briga o mentalnom zdravlju mogu pomoći prevenciji različitih poremećaja spavanja.

Iako se letargični encefalitis danas retko javlja, ova priča nas podseća koliko je važno biti informisan i na vreme reagovati na neuobičajene simptome. Za preciznu dijagnozu i savet uvek se obratite stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Digitalne navike dece: Zašto su ekrani opasniji od pušenja?

Stručnjaci upozoravaju da preterana upotreba uređaja može ozbiljno narušiti zdravlje dece i mladih

Published

on

Stručnjaci upozoravaju da preterana upotreba uređaja može ozbiljno narušiti zdravlje dece i mladih

Sve više dece, kako u Srbiji, tako i globalno, provodi sate ispred ekrana, što prema rečima dr Dragana Ivanova, specijaliste interne medicine iz Novog Sada, može predstavljati još veći rizik za zdravlje od pušenja marihuane. On upozorava roditelje da preterano korišćenje digitalnih uređaja, posebno kod dece starije od sedam godina, može imati ozbiljne posledice, čak i opasnije od nekih drugih poznatih štetnih navika.

Dr Ivanov posebno ističe važnost pravilnog sna, uravnotežene ishrane i fizičke aktivnosti. Savetuje da deca i adolescenti idu na spavanje pre 22 časa, jer se tada luče melatonin i hormon rasta, ključni za razvoj mozga i celokupnog organizma.

Rastuća upotreba telefona, tableta i računara izlaže decu novom vidu „toksičnosti“. Kako navodi dr Ivanov: „Mi deci od sedam godina nećemo dati marihuanu, ali im dajemo jedan drugi toksin koji je opasniji od marihuane. A to je preterana upotreba elektronskih sredstava i društvenih mreža. To je po decu toksičnije od pušenja marihuane.” Stalno gledanje u ekrane može dovesti do poremećaja pažnje, problema sa snom i smanjenih socijalnih veština. Takođe, dugotrajno sedenje i nedostatak kretanja dodatno ugrožavaju zdravlje. Dr Ivanov naglašava: „Ako radimo neki sedeći posao, treba da budemo svesni da se nakon 3-4 sata sedenja, 80% mozga inhibiše – isključi. Treba da prekinemo to sedenje i gledanje u ekran ili papire i da se 5-10 minuta razgibamo. Mozak će se tako ponovo aktivirati i sve te poslove uradićemo efikasnije.“

Da bi deca očuvala svoje zdravlje, preporučuje se uspostavljanje dnevnog ritma. Doručak je obavezan i treba da se sastoji od prirodnih ugljenih hidrata: „Najbolji izvor energije za naš mozak i ceo organizam su med i voće. Naš mozak radi isključivo na glukozu. Zato, deca ne treba da odu u školu niti mi da počinjemo bilo šta da radimo, a da nismo uneli prirodne, neprerađene ugljene hidrate koji se nalaze u medu, voću, integralnim žitaricama“, savetuje dr Ivanov.

Preporučuje se i odlazak u školu ili na posao pešice ili biciklom, kako bi se obezbedila fizička aktivnost i boravak na suncu. „Fizička aktivnost u trajanju od 45 do 60 minuta, kao i boravak na suncu, važni su za zdrav život. Idealno je, kaže, vreme kada sunce izlazi i kada zalazi. Tada je sunce u našem vidokrugu, vitamin D će se sintetisati, ali još važnije, melatonin i serotonin”, navodi dr Ivanov.

Ne treba zanemariti ni emocionalno zdravlje dece. Usamljenost i loša komunikacija s drugima mogu biti jednako štetni kao i fizički toksini. „Izolacija i usamljenost, nespretnost u komunikaciji s drugim ljudima, toksičnija je po naše zdravlje od duvanskog dima”, naglašava dr Ivanov. Preporučuje da se korišćenje ekrana ograniči na određene delove dana i da se više vremena provodi sa porodicom i prijateljima. „Mi iz odnosa sa drugim ljudima crpimo najviše sreće i životne radosti“, zaključuje dr Ivanov. Za sve zdravstvene dileme i tačnu dijagnozu, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako da sprečite norovirus tokom letnjih meseci: sedam ključnih koraka

Praktični saveti i stručne preporuke za zaštitu porodice od stomačnih tegoba izazvanih norovirusom, naročito tokom leta

Published

on

Praktični saveti i stručne preporuke za zaštitu porodice od stomačnih tegoba izazvanih norovirusom, naročito tokom leta

Norovirus je čest uzročnik stomačnih infekcija, poznat i kao „stomačni grip“, a najviše pogađa porodice sa malom decom, starije i osobe sa slabijim imunitetom. Naglo povraćanje, dijareja, mučnina i grčevi mogu se javiti već 12 do 48 sati nakon kontakta sa virusom. Iako infekcija obično prolazi za tri dana, može biti vrlo neprijatna i dovesti do dehidratacije, što je posebno rizično za decu i trudnice.

Norovirus se prenosi izuzetno lako – čak i mala količina virusa dovoljna je da izazove infekciju. Virus može biti prisutan na rukama, površinama, hrani i vodi, a prenose ga i ljudi koji još ne pokazuju simptome. Zbog toga je čest u kolektivima poput vrtića, škola, restorana i domova za stare. Površine kao što su kvake, slavine i radne ploče mogu zadržati virus satima ili čak danima, pa je letnji period posebno kritičan za izbijanje ovih infekcija.

Stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih ali efektnih koraka kako biste zaštitili sebe i svoju porodicu: ruke perite sapunom i toplom vodom minimum 20 sekundi, naročito pre jela i posle toaleta. Ne dirajte lice, usta, nos i oči dok ruke nisu čiste. Površine koje se često dodiruju redovno dezinfikujte sredstvima na bazi hlora ili drugim proverenim dezinficijensima. Prilikom pripreme hrane kod kuće, često perite ruke i vodite računa o čistoći kuhinje. Kada jedete van kuće, obratite pažnju na higijenske navike osoblja i prostora – ukoliko primetite nehigijenu, izaberite drugo mesto za obrok. Sredstva za dezinfekciju ruku mogu biti koristan dodatak, ali nisu zamena za temeljno pranje ruku.

Prema rečima dr Marianne Sumego, lekarke interne medicine, „izloženost čak i veoma malom broju čestica može da izazove bolest“. Ona upozorava: „Ako ne operete ruke temeljno ili niste dovoljno pažljivi, lako možete ostaviti virus na površinama i zaraziti druge.“ Dr Sumego dodatno savetuje: „Prilikom čišćenja koristite rastvore sa hlorom, jer običan sapun i voda nisu uvek dovoljni.“

Ukoliko se ipak zarazite norovirusom, najvažnije je da se odmarate i unosite dovoljno tečnosti. „Kada imate povraćanje i dijareju, glavna briga je dehidracija. Preporučujemo rastvore za nadoknadu elektrolita koji pomažu oporavku“, ističe dr Sumego. Norovirus se ne leči antibioticima – najefikasnije je omogućiti telu da se oporavi uz dovoljno odmora i tečnosti. Ako simptomi traju duže od tri dana ili se pojave znaci teške dehidracije, obavezno se obratite lekaru za savet i tačnu dijagnozu.

Pročitaj još

U Trendu