Connect with us

Zdravlje

Letnje vrućine: zdravstvena stanja koja zahtevaju dodatnu pažnju

Srčane bolesti, bubrežni kamenci, giht i migrene mogu se pogoršati tokom toplih dana – evo na šta treba obratiti pažnju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Iván rivero

Srčane bolesti, bubrežni kamenci, giht i migrene mogu se pogoršati tokom toplih dana – evo na šta treba obratiti pažnju

Tokom letnjih meseci, visoke temperature mogu predstavljati poseban izazov za žene koje se već bore sa određenim hroničnim bolestima. Kada živa u termometru poraste, simptomi kod osoba sa srčanim problemima, bubrežnim kamencima, gihtom ili migrenama često postaju izraženiji, a rizik od komplikacija značajno raste. Stručnjaci naglašavaju važnost dodatnog opreza u ovim situacijama.

Za žene sa srčanim oboljenjima, period visokih temperatura može biti posebno opasan. Ekstremna toplota izaziva dodatno opterećenje srca, jer telo mora intenzivno da radi kako bi se rashladilo. Kako navodi fiziolog Majkl Kroford: „Telo mora naporno raditi da bi otpustilo višak toplote, što ubrzava rad srca i izaziva pojačano znojenje. To može dovesti do pada krvnog pritiska i dodatnog opterećenja srca.” On upozorava da produženo izlaganje vrućini može uzrokovati ubrzan rad srca (tahikardiju), što ponekad može biti i životno opasno.

Bubrežni kamenci predstavljaju još jedan zdravstveni problem koji se češće javlja ili pogoršava tokom vrućina. Urolog dr Araš Ahavein ističe: „Dehidracija u toplim i suvim uslovima povećava šanse za nastanak kamenaca. Kada se više znojite i gubite tečnost, urin postaje koncentrisaniji. To olakšava kristalizaciju minerala i formiranje bubrežnog kamenca.”

Žene koje boluju od gihta takođe moraju biti pažljive. Organizacija Gout Education Society beleži da toplo i vlažno vreme povećava rizik od napada gihta, jer pojačano znojenje i gubitak tečnosti mogu dovesti do dehidracije i povećanja nivoa mokraćne kiseline, što izaziva napad bolesti.

Visoke temperature često pogoršavaju i glavobolje, naročito kod žena koje su sklone migrenama. Fondacija za migrene navodi da trećina obolelih navodi dehidraciju kao glavni okidač. Jaka sunčeva svetlost može aktivirati nervne puteve osetljive na svetlost, a stres izazvan vrućinom dodatno podiže nivo kortizola, hormona koji može doprineti napadu migrene.

Zbog svega navedenog, preporučuje se redovan unos tečnosti, boravak u rashlađenim prostorijama i izbegavanje sunca u najtoplijem delu dana. Žene sa pomenutim stanjima treba redovno da prate svoje zdravstveno stanje i da reaguju na signale koje im telo šalje. U slučaju pojave novih ili pojačanih simptoma, savetuje se što hitniji kontakt sa lekarom, jer ignorisanje ili samostalno lečenje može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Za preciznu dijagnozu i savete uvek se obratite stručnjaku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Sve što treba da znate pre odluke o ugradnji zubnih implanata

Implanti su trajno rešenje za nedostatak zuba, ali je važno dobro se informisati i napraviti pravi plan pre početka terapije.

Published

on

Implanti su trajno rešenje za nedostatak zuba, ali je važno dobro se informisati i napraviti pravi plan pre početka terapije.

Gubitak zuba može imati veliki uticaj na svakodnevicu žena, od samopouzdanja do otežanog žvakanja i govora. Nedostatak zuba takođe može prouzrokovati pomeranje preostalih zuba i promeniti oblik lica, zbog čega mnoge žene u Srbiji razmatraju ugradnju zubnih implanata kao dugotrajno i stabilno rešenje. Pravilna informisanost o ovoj proceduri je ključna za uspešan ishod.

Zubni implant je mali titanijumski šraf koji se ugrađuje u vilicu i zamenjuje koren izgubljenog zuba. Na njega se kasnije postavlja nastavak i protetski rad – krunica, most, pa čak i proteza. Ovakav zahvat vraća funkciju žvakanja, sprečava pomeranje susednih zuba i pomaže u očuvanju prirodnog izgleda lica. Kandidati za implantate su žene koje su izgubile jedan ili više zuba, bilo zbog povrede, bolesti desni ili karijesa, ali je neophodno da se pre odluke proceni stanje kosti, zdravlje desni i opšte zdravlje.

Cena implantološke terapije zavisi od više faktora. Najpre, broj zuba koji nedostaju direktno utiče na ukupne troškove. Takođe, kvalitet i poreklo implantata, iskustvo stomatološkog tima i tip protetskog rada (krunica ili most) imaju značajnu ulogu. Kako ističe dr Ana Petrović, stomatolog: “Implantat nije samo šraf u vilici već kompletan proces koji zahteva individualni pristup svakoj pacijentkinji.” Ako je potrebno nadoknaditi više zuba ili kost, terapija postaje složenija i skuplja. “Vrlo je važno da pacijentkinje razumeju šta je sve uključeno u cenu. Nekada je potreban samo jedan implantat, dok u drugim slučajevima terapija podrazumeva više hirurških i protetskih faza”, objašnjava dr Petrović.

Stanje kosti vilice je od suštinskog značaja za uspešnost implantacije. Ako zub nedostaje duže vreme, kost može da se povuče, što iziskuje dodatne intervencije poput nadoknade kosti i povećava cenu i trajanje terapije. Materijal od kog se izrađuje krunica (keramika, metal-keramika ili cirkonijum) utiče na krajnji estetski rezultat i dugovečnost rešenja. Kod prednjih zuba, gde je izgled posebno važan, biraju se materijali visoke estetike. Dr Petrović naglašava: “Svaka pacijentkinja ima jedinstven slučaj i terapija mora biti prilagođena njenim potrebama i očekivanjima.”

Pre nego što donesete odluku, preporučuje se detaljan razgovor sa stomatologom. Zatražite jasan plan terapije sa objašnjenjem svih faza, uporedite predložene materijale, vreme oporavka i ukupne troškove. Pitajte i za garanciju na rad i savete o održavanju oralne higijene nakon ugradnje. Redovne stomatološke kontrole su neophodne za dugotrajnost implanata. Prava odluka i kvalitetan rad mogu značajno poboljšati kvalitet života žena svih uzrasta. Za precizne savete i dijagnozu obavezno se obratite svom stomatologu.

Pročitaj još

Zdravlje

HPV vakcina značajno smanjuje rizik od smrtnosti od raka grlića materice

Nova studija potvrđuje: vakcinacija protiv HPV-a eliminiše smrtne ishode među mladim ženama, uz podršku stručnjaka

Published

on

Nova studija potvrđuje: vakcinacija protiv HPV-a eliminiše smrtne ishode među mladim ženama, uz podršku stručnjaka

Najnovija naučna istraživanja donose izuzetno pozitivne vesti za žene širom sveta – zahvaljujući HPV vakcini, smrtnost od raka grlića materice među mladim ženama beleži dramatičan pad. Analiza podataka iz Engleske, prikupljenih od 2001. do 2024. godine, pokazala je da je upravo uvođenje HPV vakcine, koja se od 2008. godine nudi devojčicama, ključan faktor ovog napretka. U grupi žena uzrasta 20 do 24 godine, gde je više od 90% primilo ovu vakcinu, nije zabeležen nijedan smrtni slučaj od raka grlića materice. Ovaj uspeh je posebno značajan jer je u prošlosti ovaj tip karcinoma bio jedan od vodećih uzroka smrtnosti kod žena. Stručnjaci naglašavaju da HPV vakcina drastično umanjuje rizik od obolevanja i smrtnog ishoda, naročito kod mlađe populacije.

HPV (humani papiloma virus) je najčešći uzročnik raka grlića materice. Vakcina deluje tako što štiti od najopasnijih sojeva ovog virusa, a najveću zaštitu pruža kada se primi u ranom uzrastu, idealno između 11. i 13. godine, pre početka seksualne aktivnosti. Ipak, HPV vakcina je registrovana i za upotrebu kod osoba do 45 godina. Studija jasno pokazuje da najveći benefit imaju generacije koje su vakcinisane na vreme, dok stručnjaci potvrđuju da je vakcina bezbedna i ne izaziva ozbiljna neželjena dejstva.

Izjave vodećih stručnjaka dodatno potvrđuju ove nalaze. Dr Anna R. Giuliano iz Moffitt Cancer Center ističe: “Ovo su zaista sjajne vesti. Pokazali smo da vakcina može da eliminiše smrtne ishode od raka grlića materice kod mladih žena.” Dr Jennifer Wider, specijalista za žensko zdravlje, naglašava: “HPV vakcina je bezbedna, efikasna i može da spreči jedan od najopasnijih oblika raka kod žena.” S druge strane, dr Kathryn Marko, ginekološkinja, savetuje: “Najvažnije je da se devojčice i devojke vakcinišu na vreme. Ipak, čak i žene do 45 godina mogu imati koristi od vakcinacije, posebno ako nisu bile izložene virusu ranije.”

Ovi rezultati potvrđuju značaj prevencije i redovnih ginekoloških pregleda. Žene koje nisu vakcinisane, a nalaze se u rizičnoj grupi, trebalo bi da se konsultuju sa svojim lekarom o mogućnosti vakcinacije. Takođe, redovno HPV testiranje i ginekološki pregledi su ključni za rano otkrivanje promena na grliću materice. Stručnjaci preporučuju ženama da odluku o vakcinaciji donesu uz savet svog ginekologa i iz pouzdanih izvora, dok je za tačnu dijagnozu i dalji savet neophodno obratiti se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Petominutne pauze u šetnji: jednostavan način da ublažite posledice sedenja

Kratke šetnje svakog sata poboljšavaju raspoloženje i zdravlje srca, a lako se uklapaju u svakodnevnicu

Published

on

Kratke šetnje svakog sata poboljšavaju raspoloženje i zdravlje srca, a lako se uklapaju u svakodnevnicu

Sve više žena koje rade za računarom ili u kancelariji suočava se sa negativnim posledicama dugotrajnog sedenja. Novo američko istraživanje koje je obuhvatilo gotovo 20.000 odraslih osoba pokazalo je da petominutne šetnje na svakih sat vremena mogu značajno ublažiti štetne efekte sedelačkog načina života. Tokom tri nedelje, istraživači su pratili dnevne navike učesnika, a 11.484 njih je redovno pravilo pauze za kretanje na 30, 60 ili 120 minuta. Sve grupe su prijavile bolje raspoloženje i smanjen umor, dok je šetnja na svakih sat vremena bila najjednostavnija za primenu.

Dugotrajno sedenje povećava rizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i problema sa krvnim sudovima. Takođe, više od 11 sati provedenih u sedećem položaju dnevno, što je uobičajeno u razvijenim društvima, povezano je sa lošijim mentalnim zdravljem i većom smrtnošću. Osim fizičkih problema, sedenje često izaziva osećaj umora i smanjuje opštu životnu energiju. Zbog toga je važno uvesti naviku da na svakih sat vremena ustanete i prošetate, makar po stanu ili kancelariji.

Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Sports Medicine ističe da je “preterano sedenje postalo veliki javnozdravstveni problem, jer povećava rizik od mnogih hroničnih stanja, mentalnih poteškoća i prerane smrti.” Povremeno ustajanje i kratka šetnja pomažu cirkulaciji i olakšavaju razmenu masti i šećera u organizmu. U poređenju različitih dužina i učestalosti pauza, najpraktičnija i najefikasnija navika pokazala se upravo petominutna šetnja svakog sata. Ove pauze nisu smanjile radnu produktivnost, pa ne morate brinuti da će vam ovakav ritam ometati posao.

Viša medicinska sestra za kardiologiju iz udruženja British Heart Foundation, Emili Mekgrat, ističe: “Ova studija istraživala je kako pauze za kretanje utiču na raspoloženje i umor, ali znamo i da dugotrajno sedenje povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova, kao i preuranjene smrti. Uzimanje redovnih ‘energetskih zalogaja’, poput petominutne šetnje svakog sata, može poboljšati raspoloženje i podržati zdravlje srca. Iako užurbani rasporedi to mogu otežati, nalazi sugerišu da jednostavni dodaci kretanja mogu poboljšati celokupno zdravlje.” Naglasila je i da je studija bila kratkoročna i bazirana na samoproceni, pa su potrebna dodatna istraživanja za potvrdu dugoročnih rezultata.

Za lakšu primenu, postavite podsetnik na telefonu ili računaru koji će vas na svakih sat vremena podsećati da ustanete. Pauze možete iskoristiti i za istezanje ili razgovor sa koleginicama dok stojite. I najmanje promene, poput petominutne šetnje, donose značajne koristi za zdravlje i raspoloženje. Za individualne savete obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.

Pročitaj još

U Trendu