Gubitak mišićne mase povećava rizik od padova i preloma, a prevencija je moguća uz pravilnu ishranu i fizičku aktivnost
Kako žene stare, njihovo telo prolazi kroz brojne promene, a jedna od najvažnijih tema postaje zdravlje kostiju i mišića. Sarkopenija, odnosno postepeni gubitak mišićne mase i snage, sve češće se javlja kod žena starijih od 50 godina. Ovaj proces zapravo započinje još nakon tridesete godine, ali postaje znatno izraženiji posle sedamdesete. Prema stručnim podacima, žene između 30. i 60. godine svake godine izgube oko 250 grama mišićnog tkiva. Nakon sedamdesete, gubitak mišića može biti čak 15% u jednoj deceniji.
Zbog sarkopenije raste rizik od padova, preloma i smanjenja samostalnosti. Slabiji mišići smanjuju stabilnost tela, dok istovremena pojava osteoporoze dodatno povećava mogućnost ozbiljnih povreda. Sarkopenija se često razvija zajedno sa osteoporozom, što dodatno utiče na kvalitet života žena u starijim godinama.
Simptomi sarkopenije uključuju slabost, otežano ustajanje sa stolice, poteškoće pri hodanju i smanjen raspon pokreta. Žene mogu primetiti da im je potrebno više truda za svakodnevne zadatke kao što su penjanje uz stepenice ili ustajanje iz fotelje. Ovi znaci obično dolaze postepeno, pa ih je lako zanemariti.
Uzroci sarkopenije su najčešće prirodno starenje, neadekvatna fizička aktivnost i loša ishrana. Nedovoljan unos proteina ili kalorija onemogućava obnovu mišića, dok fizička neaktivnost dodatno ubrzava gubitak mišićne mase.
Dobra vest je da se sarkopenija može usporiti. Redovno vežbanje, posebno vežbe snage, dokazano čuva mišićnu masu. Pravilna ishrana bogata proteinima i kalcijumom važna je i za mišiće i za kosti. Dr Marija Petrović, specijalista fizikalne medicine, ističe: “Najvažnije je da žene ostanu aktivne tokom celog života. Vežbe snage dva do tri puta nedeljno mogu značajno smanjiti rizik od sarkopenije i preloma.” Dodaje i: “Uravnotežena ishrana sa dovoljno proteina, vitamina D i kalcijuma doprinosi i jačanju kostiju i očuvanju mišića.”
Važno je da žene prepoznaju prve znake slabosti i na vreme se obrate lekaru. Ako primetite pad snage, bolove u mišićima ili poteškoće sa hodanjem, potražite savet stručnjaka. Male promene u svakodnevnim navikama, kao što su šetnja, blage vežbe otpora i raznovrsna ishrana, mogu značajno doprineti očuvanju pokretljivosti i nezavisnosti u poznijim godinama. Za preciznu dijagnozu i individualan savet obavezno se posavetujte sa lekarom.
