Connect with us

Zdravlje

Iskustvo Paris Hilton: Kako je kasna dijagnoza ADHD-a promenila njen život

Poznata preduzetnica otkriva s kojim se izazovima suočavala i daje korisne savete ženama koje prepoznaju slične simptome

Published

on

Foto Izvor:

Poznata preduzetnica otkriva s kojim se izazovima suočavala i daje korisne savete ženama koje prepoznaju slične simptome

Paris Hilton, danas uspešna preduzetnica i poznata ličnost sa 45 godina, otvoreno je govorila o tome kako je tek u odraslom dobu saznala da ima poremećaj pažnje sa ili bez hiperaktivnosti (ADHD). Iako su prvi znaci ovog stanja bili prisutni još u detinjstvu, kada joj je bilo teško da se fokusira na zadatke u školi, svoju kreativnost je najbolje izražavala kroz umetnost i muziku. Međutim, tada nije dobijala odgovore ni podršku, što je slučaj kod mnogih žena i devojaka.

ADHD se često pogrešno tumači ili ostaje neprepoznat kod žena, jer su simptomi kod njih suptilniji nego kod muškaraca. Prema istraživanjima, žene dobijaju dijagnozu u proseku čak pet godina kasnije, što može dovesti do osećaja izolovanosti. Paris Hilton je podelila svoje iskustvo: “Osećala sam se usamljeno i nisam znala kako da o tome razgovaram sa drugima. Držala sam to u sebi dok nisam postala starija.”

Tek u svojim dvadesetim godinama, kada je počela da deli svoja osećanja sa prijateljima, shvatila je da se i drugi nose sa sličnim problemima. To ju je podstaklo da se obrati stručnjaku i uradi potrebna testiranja. Kako sama ističe: “Volela bih da sam sve ovo znala ranije. Kada sam dobila dijagnozu, mnogo toga mi je postalo jasno i moj život je dobio novi smisao.”

Za žene koje sumnjaju na ADHD, važno je znati da ovaj poremećaj nije rezervisan samo za decu, a simptomi mogu biti maskirani ili pogrešno protumačeni kao nedostatak volje. Uobičajeni znaci su problemi sa organizacijom, zaboravnost, slabija koncentracija i sklonost sanjarenju. Stručnjaci napominju: “ADHD kod žena često ostaje neprimećen zbog takozvanog maskiranja simptoma, odnosno svesnog ili nesvesnog truda da se prilagode društvenim očekivanjima.”

Paris savetuje otvoren razgovor i traženje podrške kod porodice, prijatelja ili stručnjaka. Neke od strategija koje koristi u svakodnevnom životu su planiranje dana, pravljenje lista obaveza i fokusiranje na kreativne aktivnosti. Posebno naglašava značaj samoprihvatanja i informisanja o sopstvenom stanju.

Ako prepoznajete ovakve simptome kod sebe ili dragih osoba, najbolje je obratiti se lekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje radi prave dijagnoze i saveta. Samo stručno lice može dati tačnu procenu i preporučiti odgovarajući tretman.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kratak dah kod žena: mogući rani signal srčanih oboljenja

Neobičan umor ili iznenadni gubitak daha mogu ukazivati na početak srčanih problema kod žena – prepoznajte simptome na vreme.

Published

on

Neobičan umor ili iznenadni gubitak daha mogu ukazivati na početak srčanih problema kod žena – prepoznajte simptome na vreme.

Srčane bolesti su vodeći uzrok smrtnosti među ženama širom sveta, a njihovi simptomi često nisu tipični, zbog čega rani znaci mogu ostati neprimećeni. Prema stručnjacima iz oblasti kardiologije, mnoge žene su svesne rizika, ali ipak često zanemare prve simptome. Iznenadna pojava kratkog daha, čak i tokom svakodnevnih aktivnosti poput šetnje ili penjanja uz stepenice, može biti važan signal na koji treba obratiti pažnju.

Nažalost, žene ovaj simptom neretko pripisuju običnom umoru, stresu ili procesu starenja. Klasični bol u grudima, koji je najčešće povezan sa srčanim udarom, izostaje kod čak 40 odsto žena koje dožive infarkt. Umesto toga, znakovi kao što su neuobičajen umor, vrtoglavica, mučnina ili bol u leđima mogu biti jedini pokazatelji srčane bolesti kod žena.

Kako ističe dr Nadde Marah, kratak dah se često razvija postepeno i žene se nesvesno prilagođavaju ovom simptomu u svakodnevnom životu. “Kratak dah je jedan od najčešće zanemarenih simptoma srčanih bolesti jer se razvija tiho”, naglašava dr Marah. Dodaje da žene često pogrešno misle da je uzrok ovajh tegoba običan umor ili anksioznost, što dovodi do odlaganja odlaska kod lekara i kasnijeg postavljanja dijagnoze.

Dr Zarina Sharalaya napominje: “Videla sam žene koje su došle u bolnicu samo sa kratkim dahom, a zapravo su imale srčani udar.” Ovaj simptom može ukazivati na ranu fazu bolesti koronarnih arterija (suženje krvnih sudova srca), srčanu slabost ili poremećaje ritma. Dr Eduardo Balcells savetuje: “Što ranije reagujemo na nove zabrinjavajuće simptome, ishod može biti bolji, pogotovo kada je reč o zdravlju srca.”

Ako primetite da imate nov ili sve izraženiji kratak dah, posebno ako se ne povlači ni u mirovanju, ne oklevajte da se obratite svom lekaru. Na primer, ukoliko ostajete bez daha tokom aktivnosti koje ste ranije bez problema obavljali ili primećujete da vam brže ponestaje snage, zakažite pregled. Obratite pažnju i na druge simptome kao što su neuobičajen umor, ubrzan rad srca, vrtoglavica, mučnina, oticanje nogu ili smanjena tolerancija na fizičku aktivnost.

Važno je imati na umu da srčane bolesti kod žena često ne pokazuju tipične simptome i da pravovremena reakcija i iskren razgovor sa lekarom mogu biti presudni za sprečavanje ozbiljnih posledica. Za tačnu dijagnozu i preporuke uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako banane mogu poboljšati koncentraciju i očuvati zdravlje mozga

Redovno konzumiranje banana podržava vezu creva i mozga, smanjuje upale i doprinosi prevenciji demencije

Published

on

Redovno konzumiranje banana podržava vezu creva i mozga, smanjuje upale i doprinosi prevenciji demencije

Sve više žena obraća pažnju na zdravlje mozga i traži načine da smanji rizik od demencije. Ishrana ima presudnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija, a stručnjaci ističu da je bolje izbegavati rafinisane šećere i birati voće kada poželite nešto slatko. Banane, iako nisu direktno deo MIND dijete za prevenciju demencije, sadrže brojne korisne sastojke i lako se uklapaju u svakodnevni jelovnik.

Banane su bogate vlaknima koja podržavaju vezu između creva i mozga, poznatu kao osa creva-mozak. Nutricionistkinja Laura M. Ali objašnjava: “Iako znamo da vlakna pomažu probavi, mnogi ne shvataju da su ključna i za zdravlje mozga.” Dodaje da hrana koja koristi crevima, poput banana, podržava i pamćenje, koncentraciju i raspoloženje.

Registrovana dijetetičarka Maggie Moon posebno savetuje konzumaciju blago nezrelih banana jer su bogate prebioticima koji mogu smanjiti upale u mozgu i poboljšati kognitivne sposobnosti. Banane takođe sadrže antioksidanse, kao što su vitamin C i karotenoidi, koji štite moždane ćelije od oštećenja i upala. Kako ističe Ali: “Antioksidansi u bananama deluju kao zaštitni premaz, slično kao što boja štiti gvozdenu ogradu od rđe.”

Ovo voće je izvor vitamina B6 i magnezijuma – hranljivih materija koje podržavaju proizvodnju neurotransmitera, važnih za prenos signala između nervnih ćelija. Moon naglašava: “Banane su bogate vitaminom B6, koji nam je potreban za stvaranje neurotransmitera koji utiču na raspoloženje, pamćenje i kognitivne sposobnosti. U saradnji sa folatom i vitaminom B12, B6 takođe snižava nivo homocisteina (štetne aminokiseline).” Magnezijum u bananama, zajedno sa kalijumom, može doprineti smanjenju upale u mozgu.

Iako se efekti ne osećaju odmah, redovna konzumacija banana može dugoročno doprineti smanjenju neuroinflamacije. Studije na životinjama ukazuju da bioaktivna jedinjenja banana pomažu u smanjenju upala u mozgu, ali su potrebna dodatna istraživanja na ljudima. Moon dodaje: “Banana nije prva namirnica na koju pomislim za mozak, ali što više voća i povrća jedemo, to je bolje za naše zdravlje.” Zbog toga je uključivanje banana u doručak ili užinu jednostavan i siguran način da podržite zdravlje mozga.

Iako nisu najjači izvor antioksidanasa kao bobičasto voće, banane i dalje sadrže važne hranljive materije. Uravnotežena ishrana sa voćem poput banana predstavlja jednostavan i niskorizičan korak ka očuvanju mentalnih funkcija.

Za sve nedoumice i tačnu dijagnozu obavezno se posavetujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Jednostavne navike pred spavanje koje štite srce žena

Kardiolog savetuje dva rituala pred san koji značajno umanjuju rizik od infarkta u ranim jutarnjim satima

Published

on

Kardiolog savetuje dva rituala pred san koji značajno umanjuju rizik od infarkta u ranim jutarnjim satima

Zdravlje srca posebno je važno za žene srednjih i starijih godina, jer su srčani i moždani udari ozbiljna pretnja upravo u ovom periodu života. Statistika pokazuje da se najveći broj infarkta javlja između četiri i šest sati ujutru, kada je organizam najranjiviji na promene u krvnim sudovima i gubitak tečnosti. Iako mnogi misle da je san vreme odmora i regeneracije, telo tokom noći zapravo gubi vodu kroz disanje i znojenje, što dovodi do zgušnjavanja krvi i povećava rizik od stvaranja ugrušaka, što dodatno opterećuje srce i mozak.

Tokom noći dolazi do povećanja gustine krvi i smanjenja elastičnosti krvnih sudova, dok istovremeno krvna plazma postaje manje tečna. Sve to uzrokuje da crvena krvna zrnca i trombociti lakše formiraju ugruške. U ranim jutarnjim satima raste i nivo hormona stresa, kortizola, koji dodatno sužava krvne sudove. Ishrana bogata skrivenim šećerima i rafinisanim mastima takođe može pogoršati stanje krvnih sudova, pa su žene u ovom periodu posebno izložene opasnim vaskularnim incidentima.

Poznati kardiolog, dr Milan Petrović (87), ističe da su večernje navike ključne u zaštiti srca. “Nikada ne idite u krevet pre nego što popijete pola čaše tople vode, zagrejane na otprilike 40 stepeni”, savetuje dr Petrović. On objašnjava da ovaj jednostavan korak pomaže da krv ostane ređa tokom noći i tako smanjuje mogućnost nastanka opasnih ugrušaka. Osim toga, preporučuje blago istezanje stopala ili ležanje sa podignutim nogama na jastuk u trajanju od dve do deset minuta pre odlaska na spavanje. Na ovaj način se rasterećuju vene u nogama, poboljšava cirkulacija i smanjuje rizik od grčeva i skoka krvnog pritiska tokom noći.

“Blaga toplota vode opušta i žučne kanale, a istezanje pomaže venskom protoku. Ove navike su jednostavne, ali izuzetno važne za zdravlje žena u svim životnim dobima”, ističe dr Petrović.

Večernji obroci takođe imaju veliki uticaj na krvne sudove. Stručnjaci preporučuju da poslednji obrok bude lagan i bez ugljenih hidrata, izbegavajući slatkiše, voće i peciva pred spavanje. Previše šećera može podstaći zadržavanje tečnosti i oticanje, što dodatno opterećuje vene. Najbolje je izabrati kuvano povrće, lagane proteine i dobro sažvakati svaki zalogaj dok ne postane gotovo tečan. Velika količina nesvarene hrane može uzrokovati fermentaciju u crevima, što mehanički pritiska vene i otežava cirkulaciju tokom noći. Žene bi zato trebalo da pažljivo biraju veličinu i sastav večernjeg obroka. Za preciznu dijagnozu i savet, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

U Trendu