Connect with us

Zdravlje

Brzo olakšanje od svraba posle uboda komarca: efikasan trik za žene

Trik lekarke sa Harvarda – nežno trljanje kože ublažava svrab i štiti osetljivu kožu bez dodatnih preparata

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Kindel media

Trik lekarke sa Harvarda – nežno trljanje kože ublažava svrab i štiti osetljivu kožu bez dodatnih preparata

Letnji period donosi i neprijatnosti poput uboda komaraca, koji često pogađaju žene i decu, izazivajući svrab, crvenilo i otok. Ove reakcije, iako najčešće bezopasne, mogu narušiti svakodnevne aktivnosti i kvalitet sna, naročito tokom toplih i vlažnih dana kada su komarci posebno aktivni. Zato je korisno znati brz i jednostavan način da se svrab ublaži bez dodatnih preparata.

Prema dr Triši Pasriča, lekarki sa Harvarda, najvažnije je ne češati mesto uboda jer to može pogoršati stanje kože i produžiti iritaciju. Ona savetuje sledeći metod: umesto češanja, nežno protrljajte kožu oko ubodenog mesta sa dva prsta. „Nežno protrljajte kožu, bez pritiska i grebanja. Tako ćete poslati mozgu signal koji blokira osećaj svraba“, ističe dr Pasriča.

Ovu tehniku potvrđuju i istraživanja sa medicinskog fakulteta Univerziteta u Majamiju. Stručnjaci objašnjavaju da blago trljanje kože oko uboda stvara protivsignal koji „nadjačava“ svrab. Na taj način, neprijatnost se ne prenosi do mozga, pa svrab slabi ili nestaje. Zanimljivo je da ne morate trljati tačno mesto uboda – dovoljno je delovati na kožu u istoj zoni (dermatomu), jer je ona povezana sa istim nervima.

Ova metoda je posebno pogodna za žene sa osetljivom kožom ili sklone ekcemima, jer sprečava dodatna oštećenja kože nastala češanjem. Dr Pasriča dodaje: „Ovaj trik može pomoći i kod drugih oblika svraba, na primer kod ekcema.“

Praktično, kada osetite svrab, umesto da posegnete za češanjem, samo nekoliko sekundi nežno protrljajte okolnu kožu sa dva prsta, bez upotrebe noktiju i bez agresivnih pokreta. Ova metoda je prirodna, jednostavna i ne zahteva posebna sredstva.

Ukoliko primetite pojačan otok, bol, plikove ili simptome poput povišene temperature, obavezno se obratite lekaru jer to može ukazivati na alergijsku reakciju ili infekciju. Za sve nedoumice i tačnu dijagnozu najbolje je konsultovati stručnjaka.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

Fatalna greška posle uboda pčele ili ose: Većina ljudi ovo uradi instinktivno, a može samo pogoršati stanje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Šta raditi posle uboda pčele ili ose: saveti za žene – ubod pčele ili ose

Ova reakcija je gotovo automatska, ali stručnjaci upozoravaju da nije najbolji izbor

Tokom toplijih meseci ubodi pčela i osa postaju sve češći, naročito tokom boravka u prirodi, na izletima ili u dvorištu. Iako su u većini slučajeva neprijatni, ali bezopasni, način na koji reagujemo neposredno nakon uboda može imati veliki uticaj na oporavak.

Jedna od najčešćih grešaka jeste da ljudi instinktivno počnu da češu ili snažno pritiskaju mesto uboda. Time se iritacija dodatno pojačava, otok može postati izraženiji, a svrab i bol intenzivniji.

Ako vas ubode pčela – prvo uklonite žaoku

Pčela nakon uboda ostavlja žaoku u koži, zbog čega je važno da se ona ukloni što je pre moguće. Međutim, stručnjaci savetuju da je ne hvatate prstima niti pincetom ako ćete je pritiskati, jer tako možete istisnuti još otrova u kožu.

Najbolje je pažljivo sastrugati žaoku ivicom platne kartice ili noktom, bez dodatnog pritiskanja.

Za razliku od pčele, osa uglavnom ne ostavlja žaoku i može ubosti više puta.

Hlađenje je najbolji prvi korak

Nakon uklanjanja žaoke, mesto uboda treba oprati vodom i sapunom, a zatim staviti hladnu oblogu ili led umotan u krpu na desetak do petnaest minuta. Hlađenje pomaže da se smanje otok, bol i neprijatan osećaj pečenja.

Ako je svrab izražen, mogu pomoći gelovi ili kreme namenjene ublažavanju reakcije nakon uboda insekata, dok se kod jačih lokalnih reakcija, po savetu lekara ili farmaceuta, mogu koristiti antihistaminici.

Najopasnija nije bol, već alergijska reakcija

Kod većine ljudi ubod izaziva samo lokalnu reakciju koja prolazi za nekoliko dana. Međutim, kod osoba koje su alergične može doći do ozbiljne reakcije organizma.

Odmah potražite hitnu medicinsku pomoć ako se nakon uboda jave:

  • otežano disanje ili gušenje,
  • oticanje usana, jezika ili grla,
  • vrtoglavica ili gubitak svesti,
  • osip po celom telu,
  • nagli pad krvnog pritiska.

Ovakvi simptomi mogu ukazivati na anafilaktičku reakciju, koja zahteva hitno lečenje.

Kako smanjiti rizik od uboda

Stručnjaci savetuju da tokom boravka u prirodi ne nosite odeću jarkih boja i jake parfeme koji mogu privući insekte. Pića iz limenki i flaša treba držati poklopljena, jer se pčele i ose često zavuku u njih, pa ubod može nastati već pri prvom gutljaju.

Takođe, izbegavajte mahanje rukama kada vam se insekt približi. Nagli pokreti mogu ga isprovocirati da ubode, dok je mirno udaljavanje najbezbednije rešenje.

Iako ubod pčele ili ose najčešće nije razlog za paniku, pravilna reakcija može značajno ublažiti tegobe i sprečiti komplikacije. Zato sledeći put, umesto da instinktivno češete mesto uboda ili snažno pritiskate kožu, prvo uklonite žaoku ako postoji, stavite hladnu oblogu i pratite da li se razvijaju simptomi koji zahtevaju pomoć lekara.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako stres utiče na nakupljanje masnoće na stomaku kod žena

Stručnjaci objašnjavaju vezu između stresa, hormona i masnoće oko struka kod žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako stres utiče na nakupljanje masnoće na stomaku kod žena – stresni stomak

Stručnjaci objašnjavaju vezu između stresa, hormona i masnoće oko struka kod žena

Sve veći broj žena u urbanim sredinama primećuje pojavu viška masnoće u predelu stomaka, što često izaziva zabrinutost. Problem poznat kao stresni stomak javlja se kada dugotrajni stres utiče na taloženje masnoće oko struka. Prema rečima dr Scott Isaacs, endokrinologa, „kortizolski stomak nije medicinski priznat izraz, ali opisuje pojavu kod koje hronični stres doprinosi povećanju masnoće u abdominalnom delu.“ Ova situacija je posebno značajna jer obim struka veći od 89 cm može ukazivati na veći rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno).

Pored toga, stresni stomak često prati umor, pojačana želja za hranom, povećana žeđ, kao i poremećaji sna ili menstruacije. Žene se mogu suočiti sa poteškoćama pri ustajanju, zamućenim vidom i promenama na koži ispod pazuha ili vrata. Međutim, pravi medicinski naziv za ovu pojavu je „visceralna mast“ – masnoća koja se nalazi oko unutrašnjih organa i povećava rizik od metaboličkih bolesti.

Kako stresni stomak nastaje i kako ga prepoznati

Zapravo, kada žena doživi produženi stres, telo pojačano luči hormon kortizol. Ovaj hormon podstiče apetit i skladištenje masnoće, naročito u predelu stomaka. Kao rezultat toga, svakodnevne navike postaju lošije: žene češće biraju brzu hranu, manje se kreću i slabije spavaju. Pre svega, ovakav način života dodatno otežava gubitak masnoće.

Osim toga, hronični stres može izazvati insulinsku rezistenciju, što otežava sagorevanje masti. Zbog toga je važno prepoznati simptome kao što su neobjašnjivo povećanje obima struka, stalni osećaj umora i promene u menstrualnom ciklusu.

Zašto je stresni stomak važan za žensko zdravlje

Visceralna mast povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Žene sa stresnim stomakom češće razvijaju visok krvni pritisak i poremećaje metabolizma. Takođe, povećan obim struka može ukazivati na potrebu za promenom životnih navika. S druge strane, uz odgovarajuću podršku i promene u svakodnevici, moguće je smanjiti masnoće i poboljšati opšte zdravlje.

Dr Isaacs ističe: „Visceralna mast, koja obavija unutrašnje organe, znatno povećava rizik od metaboličkih bolesti.“ Pored toga, on dodaje: „Pored promene životnih navika, žene treba da obrate pažnju na simptome poput umora, menstrualnih poremećaja i promene telesne mase. Ako primetite ove promene, obratite se lekaru radi saveta i dalje dijagnostike.“

Praktični saveti za žene sa stresnim stomakom

Konačno, žene mogu preduzeti nekoliko koraka kako bi smanjile stresni stomak. Pre svega, važno je uspostaviti ravnotežu između posla i odmora. Redovna fizička aktivnost, čak i brza šetnja, pomaže smanjenju stresa i masnoće. Takođe, kvalitetan san i izbalansirana ishrana igraju ključnu ulogu. Osim toga, preporučuje se izbegavanje alkohola, gaziranih napitaka i smanjenje unosa šećera.

Na kraju, važno je znati da stres nije jedini uzrok nakupljanja masnoće na stomaku. Hormonske promene, loše navike u ishrani i nedostatak fizičke aktivnosti takođe doprinose ovom problemu. Ipak, briga o zdravlju i blagovremena reakcija mogu sprečiti ozbiljnije posledice. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Prevencija bolesti: Pregledi koji mogu spasiti život

Objavljeno pre

,

Objavio:

A close-up image showing a doctor holding a stethoscope, symbolizing healthcare and medical practice.

Mnogi ljudi kod lekara odlaze tek kada osete ozbiljne simptome. Međutim, veliki broj bolesti može se uspešno lečiti ako se otkrije na vreme. Preventivni pregledi imaju upravo jedan cilj – da pronađu zdravstvene probleme pre nego što postanu ozbiljna pretnja po život.

Jedan od najvećih izazova savremenog zdravstva jeste činjenica da neke bolesti mogu dugo da se razvijaju bez jasnih znakova. Osoba može da se oseća potpuno zdravo, dok se u organizmu već događaju promene koje zahtevaju pažnju. Zbog toga redovne kontrole predstavljaju važan deo brige o zdravlju.

Sistematski pregledi omogućavaju lekarima da procene opšte zdravstveno stanje, proveravaju osnovne parametre i uoče moguće rizike. Krvna slika, merenje pritiska, kontrola šećera u krvi i razgovor sa lekarom mogu ukazati na probleme koji se ne primećuju u svakodnevnom životu.

Kontrola krvnog pritiska jedan je od najjednostavnijih, ali veoma važnih pregleda. Povišen pritisak često nema izražene simptome, a dugoročno može povećati rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i drugih komplikacija.

Provera nivoa šećera u krvi može pomoći u ranom otkrivanju poremećaja koji mogu voditi ka dijabetesu. Pravovremene promene životnih navika i odgovarajuća terapija mogu značajno smanjiti rizike povezane sa ovom bolešću.

Posebnu ulogu imaju preventivni pregledi za rano otkrivanje malignih bolesti. Određeni pregledi, u zavisnosti od pola, godina i faktora rizika, mogu pomoći da se promene otkriju u fazi kada su mogućnosti lečenja veće.

Za žene su važni redovni ginekološki pregledi i kontrole koje omogućavaju rano otkrivanje promena na reproduktivnim organima. Za muškarce, naročito u određenim godinama ili kod povećanog rizika, važni su pregledi koji prate zdravlje prostate i opšte stanje organizma.

Kontrola vida i sluha takođe je deo prevencije, posebno zato što se određeni problemi mogu razvijati postepeno. Pravovremeno reagovanje može poboljšati kvalitet života i sprečiti dalje pogoršanje.

Osim pregleda, prevencija podrazumeva i svakodnevne navike. Zdrava ishrana, fizička aktivnost, dovoljno sna, izbegavanje štetnih supstanci i upravljanje stresom imaju veliki uticaj na dugoročno zdravlje.

Jedan od razloga zbog kojih ljudi izbegavaju preglede jeste strah od mogućeg rezultata. Međutim, ignorisanje problema ne uklanja rizik. Naprotiv, rano otkrivanje često znači više mogućnosti za uspešno lečenje.

Briga o zdravlju ne bi trebalo da počne tek kada se pojavi bol. Preventivni pregledi su način da čovek preuzme odgovornost za svoje telo i reaguje pre nego što mali problem preraste u veliki.

Nekoliko minuta provedenih kod lekara može predstavljati razliku između kasnog otkrivanja bolesti i pravovremene reakcije. Prevencija nije znak straha – već znak odgovornosti prema sopstvenom životu.

Pročitaj još

U Trendu