Connect with us

Lepa&Zdrava

Štetnost sunčanja u solarijumu: Da li je ipak ponekad „u redu“ ili rizik ne vredi?

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / www.kaboompics.com

Preplanuli ten mnogima izgleda privlačno, ali stručnjaci upozoravaju da koža „pamti“ svako izlaganje UV zracima. Evo šta treba da znate pre nego što legnete pod lampu.

Želja za bronzanim tenom nije nova, ali je poslednjih godina sve više pažnje usmereno na posledice koje sunčanje u solarijumu može imati po zdravlje kože. Mnogi ga koriste pre leta kako bi „pripremili“ kožu za more ili tokom cele godine želeći preplanuli izgled.

Ipak, pitanje koje se često postavlja jeste – da li povremeni odlazak u solarijum zaista može da bude bezbedan?

Odgovor stručnjaka je da ne postoji potpuno bezbedno izlaganje veštačkom UV zračenju, jer upravo UV zraci izazivaju oštećenja kože koja se vremenom mogu nagomilavati.

Kako solarijum utiče na kožu?

Solarijumi koriste ultraljubičasto (UV) zračenje kako bi podstakli stvaranje melanina, pigmenta odgovornog za tamniju boju kože. Međutim, isti proces koji daje preplanuli izgled istovremeno predstavlja odbrambenu reakciju kože na oštećenje.

Redovno korišćenje solarijuma može dovesti do:

  • ubrzanog starenja kože,
  • pojave bora i gubitka elastičnosti,
  • fleka i neujednačene pigmentacije,
  • isušivanja kože,
  • povećanog rizika od raka kože.

Posebno se upozorava na rizik od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

„Samo nekoliko puta godišnje“ – da li je to bezazleno?

Mnogi smatraju da nekoliko odlazaka u solarijum godišnje ne može napraviti problem. Međutim, stručnjaci naglašavaju da ne postoji jasna granica ispod koje je UV zračenje potpuno bez rizika.

Rizik zavisi od više faktora:

  • tipa kože,
  • godina života,
  • broja odlazaka u solarijum,
  • dužine tretmana,
  • porodične istorije oboljenja kože,
  • ukupne izloženosti suncu tokom života.

Poseban oprez savetuje se osobama svetle puti, onima koje lako izgore na suncu, kao i osobama koje imaju veliki broj mladeža.

Da li solarijum „priprema kožu“ za more?

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi odlaze u solarijum jeste želja da pre letovanja dobiju osnovnu boju i spreče opekotine.

Međutim, blaga preplanulost ne predstavlja pravu zaštitu od sunca. Čak i ako koža potamni, ona i dalje može da bude oštećena UV zracima.

Mnogo bolja zaštita na odmoru su krema sa odgovarajućim zaštitnim faktorom, izbegavanje najjačeg sunca i korišćenje šešira i zaštitne odeće.

Postoje li osobe koje bi trebalo potpuno da izbegavaju solarijum?

Da. Solarijum se posebno ne preporučuje:

  • osobama mlađim od 18 godina,
  • osobama koje su ranije imale rak kože,
  • osobama sa velikim brojem mladeža,
  • onima koji uzimaju lekove koji povećavaju osetljivost kože na sunce,
  • osobama koje imaju izrazito svetlu kožu sklonu opekotinama.

Postoje bezbednije alternative

Ako je cilj samo preplanuli izgled, danas postoje mnogo bezbednije opcije, poput samopotamnjivača, losiona i sprejeva za postizanje boje bez izlaganja UV zračenju.

Iako solarijum može brzo dati željeni estetski efekat, važno je imati na umu da zdrava koža nije ona koja je najtamnija, već ona koja je očuvana i zaštićena.

Zaključak: Lep ten traje kratko, posledice mogu trajati godinama

Povremeni odlazak u solarijum možda deluje kao mali rizik, ali svako izlaganje UV zracima ostavlja trag. Odluka je lična, ali je važno doneti je informisano i imati na umu da se posledice prekomernog izlaganja često ne vide odmah – već godinama kasnije.

Za zdrav i lep izgled kože najvažniji su zaštita, nega i odgovorne navike.

Pročitaj još

Zdravlje

Zašto nivo energije kod žena varira tokom dana i kako reagovati

Promene energije kod žena često su povezane sa snom, hormonima i svakodnevnim stresom, ali postoje praktična rešenja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zašto nivo energije kod žena varira tokom dana i kako reagovati – variranje energije kod žena

Promene energije kod žena često su povezane sa snom, hormonima i svakodnevnim stresom, ali postoje praktična rešenja.

Mnoge žene primećuju da nivo energije tokom dana značajno oscilira. Najčešće, variranje energije kod žena povezano je sa svakodnevnim navikama, hormonskim ciklusom i emocionalnim opterećenjem. Ovaj zdravstveni problem pogađa veliki broj žena svih uzrasta i može uticati na kvalitet života, raspoloženje i radnu sposobnost. Zbog toga je važno prepoznati uzroke i pronaći načine za bolje upravljanje energijom.

Pre svega, na energiju utiče kvalitet sna. Iako se često govori o broju sati sna, zapravo je presudno kada ležete, koliko puta se budite i koliko je san dubok. Čak i nekoliko neprespavanih noći može kao rezultat doneti osećaj iscrpljenosti. Osim toga, neredovan san može poremetiti prirodni ritam tela i doprineti umoru.

Hormoni, ishrana i svakodnevni stres kao uzroci promena energije

Pored sna, hormoni značajno utiču na energiju kod žena. Na primer, hormon kortizol je važan za budnost i raspoloženje. Međutim, stres i anksioznost mogu poremetiti njegov balans. Takođe, tokom menstrualnog ciklusa dolazi do prirodnih promena hormona, što može izazvati dodatne oscilacije energije.

S druge strane, ishrana ima ključnu ulogu. Redovni obroci bogati proteinima, povrćem i voćem stabilizuju nivo energije. Međutim, preskakanje obroka ili unos previše šećera često dovodi do naglog pada snage i koncentracije. Zato je važno pripaziti i na unos vode, jer dehidratacija može pogoršati umor.

Emocionalni faktori, poput svakodnevnog stresa, takođe utiču na snagu. Žene se često suočavaju sa brojnim obavezama, brigama i pritiscima, što može biti iscrpljujuće. Na kraju, ovakve situacije mogu izazvati i promene raspoloženja ili osećaj preopterećenosti.

Praktični saveti za postizanje stabilnog nivoa energije

Kako biste lakše održale energiju tokom dana, preporučuje se redovan san, uravnotežena ishrana i dovoljan unos vode. Osim toga, pravite pauze kad osetite emocionalni pritisak. Pored toga, redovna fizička aktivnost pomaže u regulaciji hormona i poboljšava raspoloženje.

„Pad energije nije uvek znak slabosti. Telo nam tako šalje poruku da je vreme za odmor i brigu o sebi“, naglašava dr Marija Petrović, specijalista opšte medicine. Takođe, ona ističe: „Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.”

Ako osećate iscrpljenost duže vreme ili bez očiglednog razloga, važno je da se obratite lekaru. Na taj način možete dobiti stručnu pomoć i isključiti eventualne ozbiljnije zdravstvene probleme. Zapamtite, vaše telo svakodnevno šalje signale i zaslužuje pažnju i brigu.

Pročitaj još

Zdravlje

Dug san kod žena može signalizirati rane promene u mozgu

Produženo noćno spavanje povezano je sa povišenim rizikom od ranih promena vezanih za Alchajmerovu bolest

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dug san kod žena može signalizirati rane promene u mozgu

Produženo noćno spavanje povezano je sa povišenim rizikom od ranih promena vezanih za Alchajmerovu bolest

Novo istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama otkrilo je zabrinjavajuću vezu koju ima dug san kod žena sa ranim promenama u mozgu. Istraživači su analizirali navike spavanja više od 2.400 ispitanika, od kojih su većinu činile žene starije od 70 godina. Kao rezultat, otkrili su da žene koje redovno spavaju duže od 8,5 sati tokom noći imaju viši nivo biomarkera koji ukazuje na rani stadijum Alchajmerove bolesti (bolest koja uzrokuje postepeni gubitak pamćenja i mentalnih sposobnosti). Pre svega, ovaj nalaz je važan jer žene žive duže i češće su pogođene ovom bolešću.

Međutim, stručnjaci objašnjavaju da nije svaki dug san razlog za zabrinutost. Tokom istraživanja, naučnici su merili nivoe specifičnih proteina u krvi, uključujući p-tau181, koji je povezan sa razvojem Alchajmerove bolesti. Osim toga, primećeno je da su žene sa depresijom ili demencijom češće spavale više od devet sati, a duže spavanje bilo je češće kod starijih žena. Ipak, samo je povećani p-tau181 pokazao jasnu vezu sa trajanjem sna.

Kako dug san kod žena može ukazivati na rizične promene

Na osnovu prikupljenih podataka, 14,9 odsto ispitanika spavalo je više od devet sati svake noći. Kao rezultat, kod ovih žena su pronađene povišene vrednosti p-tau181 u krvi. Ovaj protein se smatra ranim pokazateljem neurodegeneracije (postepenog propadanja nervnih ćelija u mozgu). Štaviše, produženo spavanje može biti signal da se u mozgu odvijaju promene mnogo pre nego što se pojave problemi sa pamćenjem. Pored toga, duži san pratio je i češći unos antidepresiva i prisustvo depresije, što ukazuje da mentalno zdravlje igra važnu ulogu.

Za žene koje primete da im je potrebno znatno više sna nego ranije, preporučuje se da obrate pažnju na druge simptome. Na primer, promene u pamćenju, koncentraciji ili raspoloženju mogu ukazivati na potrebu za savetom lekara, posebno ako u porodici postoji istorija Alchajmerove bolesti.

Važnost ranog prepoznavanja i praktični saveti za žene

Rano prepoznavanje znakova može mnogo značiti za kvalitet života žena. „Rano prepoznavanje znakova, kao što je promena u trajanju sna, može značiti više vremena za organizovanje podrške i donošenje važnih odluka“, ističe dr Ana Petrović, specijalista neurologije. Takođe, ona dodaje: „Važno je posmatrati promene u kontekstu celokupnog zdravlja i drugih simptoma. Nije svaki duži san alarm za uzbunu, ali ako ga prate problemi sa pamćenjem ili promene raspoloženja, savetujem konsultaciju sa lekarom.“

Ipak, žene mogu same da preduzmu nekoliko koraka za očuvanje zdravlja mozga. Pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost i aktivan društveni život doprinose smanjenju rizika od kognitivnog pada. Pored toga, redovne medicinske kontrole su važne, naročito ako postoje faktori rizika ili porodična istorija bolesti.

Na kraju, zapamtite da samo lekar može postaviti pravu dijagnozu i preporučiti odgovarajuću terapiju. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Visok holesterol nije problem samo žena sa viškom kilograma

Genetika, hormoni i nevidljive masnoće mogu uticati na zdravlje srca i kod vitkih žena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Visok holesterol nije problem samo žena sa viškom kilograma

Genetika, hormoni i nevidljive masnoće mogu uticati na zdravlje srca i kod vitkih žena

Mnoge žene veruju da je visok holesterol rezervisan samo za osobe sa viškom kilograma. Međutim, istraživanja pokazuju da visok holesterol može pogoditi i one koje su vitke i žive aktivno. Zbog toga je važno da svaka žena razume koji su faktori rizika i kako može da zaštiti svoje zdravlje.

Pre svega, visok holesterol predstavlja ozbiljan zdravstveni problem jer povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Ovaj problem pogađa žene svih uzrasta i građe tela. Iako se često misli da normalna telesna masa znači i zdravlje, stvarnost je drugačija. Naime, nivo masnoća u krvi može biti povišen bez obzira na izgled ili kilažu.

Zašto visok holesterol nije vezan samo za težinu

Na prvi pogled, žene sa normalnom težinom često izgledaju zdravo. Ipak, spoljašnji izgled ne otkriva šta se dešava u organizmu. S druge strane, visok holesterol često nema očigledne simptome. Zbog toga žene mogu godinama biti izložene riziku, a da to ne znaju. Jedini pouzdan način da se utvrdi visok holesterol jeste analiza krvi koja se zove lipidni profil. Ova analiza meri ukupni holesterol, LDL (loš holesterol), HDL (dobar holesterol) i trigliceride (vrsta masnoće u krvi).

Pored toga, visoke vrednosti holesterola mogu biti rezultat više faktora. Osim gojaznosti i ishrane bogate zasićenim mastima, važnu ulogu imaju genetika i hormonske promene.

Genetika i hormoni povećavaju rizik kod mnogih žena

Prema rečima dr Zoe Astroulakis, kardiologa, „I mršave osobe mogu nasleđem imati visok holesterol, posebno ako postoji porodična hiperholesterolemija.“ Ovaj nasledni poremećaj vodi do povišenih vrednosti LDL holesterola još od mladosti. Takođe, žene koje su prošle kroz menopauzu imaju veći rizik za poremećaje masnoća, jer nivo estrogena opada. „Hormonske promene mogu dovesti do povećanja LDL holesterola kod žena u menopauzi,“ ističe dr Astroulakis.

Pored toga, komplikacije tokom trudnoće kao što su preeklampsija ili gestacijski dijabetes (dijabetes tokom trudnoće) povećavaju rizik od kasnijih problema sa srcem. Na kraju, važno je znati da i žene sa normalnom težinom mogu imati povećanu količinu visceralne masti (masnoće oko unutrašnjih organa), koja se ne vidi spolja, ali povećava rizik od insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno).

Kako prepoznati visok holesterol i šta preduzeti

Prema savremenim preporukama, idealno je da ukupni holesterol kod žena bude ispod 5,0 mmol/L, LDL ispod 3,0 mmol/L, HDL iznad 1,2 mmol/L, a trigliceridi ispod 1,7 mmol/L. Međutim, svaka žena ima individualni rizik, pa je važno da lekar proceni rezultate na osnovu celokupnog zdravlja. Na taj način, redovno proveravanje lipidnog profila postaje ključna mera za prevenciju.

Zapravo, uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i održavanje zdrave težine ostaju najvažnije preporuke. Pored toga, obratite pažnju na porodičnu istoriju i sve hormonske promene. Ako primetite bilo kakve promene ili imate pitanja, posavetujte se sa svojim izabranim lekarom.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu