Connect with us

Lepa&Zdrava

PRESS.RS ISTRAŽUJE! Toplotni talasi i zdravlje: Kako visoke temperature utiču na srce, mozak i san?

Objavljeno pre

,

Toplotni talas u Srbiji donosi temperature do 40 stepeni, RHMZ izdao upozorenje Foto Izvor: Tanjug, Pixabay.com, Pink.rs

Sve češći toplotni talasi predstavljaju ozbiljan izazov za zdravlje, posebno kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, dece i trudnica. Stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine ne izazivaju samo nelagodnost, već mogu povećati rizik od srčanih problema, poremetiti rad mozga i značajno narušiti kvalitet sna.

Poslednjih godina letnje temperature obaraju rekorde širom Evrope, a meteorolozi upozoravaju da će ovakvi periodi biti sve učestaliji. Organizam je tada pod velikim opterećenjem jer pokušava da održava normalnu telesnu temperaturu, što može dovesti do brojnih zdravstvenih problema ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mere.

Srce radi pod većim opterećenjem

Kada je napolju veoma toplo, krvni sudovi se šire kako bi telo lakše oslobađalo višak toplote. Zbog toga srce mora da radi intenzivnije kako bi održalo normalnu cirkulaciju.

Kod osoba koje boluju od visokog krvnog pritiska, srčane insuficijencije ili drugih kardiovaskularnih bolesti, ovakvo opterećenje može povećati rizik od komplikacija. Dehidracija dodatno otežava rad srca jer smanjuje zapreminu krvi, što može izazvati pad krvnog pritiska, vrtoglavicu ili ubrzan rad srca.

Visoke temperature utiču i na mozak

Mozak je izuzetno osetljiv na promene telesne temperature. Tokom velikih vrućina mnogi ljudi primećuju da su umorniji, teže se koncentrišu i sporije razmišljaju.

U težim slučajevima može doći do toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara, stanja koje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Simptomi uključuju jaku glavobolju, konfuziju, mučninu, ubrzano disanje, visoku telesnu temperaturu i gubitak svesti.

Zašto leti lošije spavamo?

Jedan od najčešćih problema tokom toplotnih talasa jeste nesanica. Ljudski organizam prirodno snižava telesnu temperaturu pred spavanje, ali kada je prostorija previše zagrejana, taj proces postaje otežan.

Rezultat su češće buđenje tokom noći, plići san i osećaj umora već nakon buđenja. Dugotrajan nedostatak kvalitetnog sna može uticati na raspoloženje, koncentraciju, imunitet i rad srca.

Ko je u najvećem riziku?

Najugroženije grupe tokom ekstremnih vrućina su:

  • starije osobe;
  • bebe i mala deca;
  • trudnice;
  • osobe sa srčanim, plućnim i bubrežnim oboljenjima;
  • dijabetičari;
  • radnici koji veći deo dana provode na otvorenom.

Stručnjaci savetuju da ove grupe posebno izbegavaju boravak napolju između 10 i 17 časova, kada je UV zračenje i temperatura vazduha najviša.

Kako se zaštititi tokom velikih vrućina?

Lekari preporučuju nekoliko jednostavnih mera koje mogu značajno smanjiti rizik od zdravstvenih problema:

  • pijte dovoljno vode, čak i kada ne osećate žeđ;
  • izbegavajte alkohol i velike količine kofeina;
  • nosite laganu, svetlu odeću od prirodnih materijala;
  • rashlađujte prostorije spuštenim roletnama i provetravanjem ujutru i uveče;
  • koristite klima-uređaj ili ventilator kada je potrebno;
  • jedite laganije obroke bogate voćem i povrćem;
  • ne ostavljajte decu i kućne ljubimce u parkiranim automobilima.

Klimatske promene donose sve češće toplotne talase

Naučnici upozoravaju da klimatske promene povećavaju učestalost, trajanje i intenzitet ekstremnih vrućina. Zbog toga zdravstveni sistemi širom sveta sve više pažnje posvećuju prevenciji posledica visokih temperatura.

Građanima se savetuje da redovno prate vremenske prognoze i upozorenja nadležnih službi, posebno tokom perioda kada su na snazi upozorenja na ekstremne vremenske uslove.

Zaključak

Toplotni talasi više nisu retka pojava, već deo svakodnevice tokom letnjih meseci. Iako ih nije moguće izbeći, pravilna hidratacija, boravak u rashlađenim prostorijama i izbegavanje fizičkog napora u najtoplijem delu dana mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih posledica. Posebnu pažnju treba posvetiti najosetljivijim grupama stanovništva, jer upravo one najteže podnose ekstremne temperature.

Fitnes

Ledena kafa tokom vrućina: da li zaista hidrira vaše telo

Stručnjaci otkrivaju kada ledena kafa može biti deo hidratacije, a kada ona može dovesti do dehidracije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ledena kafa tokom vrućina: da li zaista hidrira vaše telo

Stručnjaci otkrivaju kada ledena kafa može biti deo hidratacije, a kada ona može dovesti do dehidracije

Ledena kafa je jedan od omiljenih napitaka tokom letnjih vrućina u Srbiji, naročito među ženama koje vole osveženje i energiju u istom gutljaju. Međutim, mnoge se pitaju: da li ledena kafa tokom vrućina zaista hidrira telo ili može imati suprotan efekat? Pre svega, nutricionistkinje naglašavaju da umerena konzumacija može doprineti ukupnom unosu tečnosti, ali voda ipak ostaje najbolji izbor za hidrataciju.

Kako ledena kafa tokom vrućina utiče na hidrataciju

Većina recepata za ledenu kafu koristi vodu i led, pa ovaj napitak sadrži značajnu količinu tečnosti. Osim toga, topljenjem leda napitak postaje još blaži. Ipak, kafa sadrži kofein, koji može imati blago diuretičko dejstvo. Prema rečima dr Milene Petrović, „osobe koje su osetljive na kofein mogu primetiti pojačano mokrenje, posebno tokom toplih dana“. Zbog toga je važno pratiti reakcije svog tela i unositi kafu umereno.

Kada ledena kafa tokom vrućina može izazvati dehidraciju

S druge strane, rizik od dehidracije raste kod konzumacije više od četiri šolje dnevno ili kod žena posebno osetljivih na kofein. Takođe, ako ste fizički aktivni ili provodite mnogo vremena na suncu, kofein može dodatno povećati gubitak tečnosti. Nutricionistkinja Jelena Marinković savetuje: „Nemojte koristiti ledenu kafu kao zamenu za vodu. Važno je slušati potrebe svog tela i piti dovoljno vode tokom dana.“

Dodaci u ledenoj kafi i njihov uticaj na zdravlje

Prilikom pripreme ledene kafe, često se dodaju šećer, šlag ili zaslađivači, što može značajno povećati kalorijsku vrednost napitka. Međutim, takvi dodaci ne doprinose hidrataciji i mogu opteretiti organizam. Zbog toga, stručnjaci preporučuju da birate ledenu kafu bez dodataka ili sa nemasnim mlekom i blagim zaslađivačima. Na taj način dobijate osveženje bez nepotrebnog unosa kalorija.

Preporučene granice unosa kofeina

Za odrasle žene koje nisu trudne niti doje, preporučena dnevna granica unosa kofeina iznosi do 400 mg. Jedna šolja od 240 ml može sadržati od 95 do 200 mg kofeina, pa je važno obratiti pažnju na veličinu čaše i količinu popijene kafe. Na kraju, voda ostaje najpouzdaniji način za održavanje hidratacije, posebno tokom visokih temperatura i pojačane fizičke aktivnosti.

Znaci dehidracije i saveti za optimalnu hidrataciju

Potreba za tečnošću razlikuje se od osobe do osobe i zavisi od fizičke aktivnosti, građe i spoljašnjih uslova. Svetložuta boja urina obično znači dobru hidrataciju, dok tamnija nijansa ukazuje na potrebu za više vode. Osim toga, simptomi poput žeđi, vrtoglavice ili umora mogu signalizirati dehidraciju. Konačno, stručnjaci preporučuju da tokom letnjih dana redovno pijete vodu, a ledenu kafu tokom vrućina konzumirate odgovorno, osluškujući potrebe svog tela.

Pročitaj još

Fitnes

Vitamin B6 ima ključnu ulogu u svakodnevnom zdravlju žena

Zanemarivanje vitamina B6 može dovesti do umora, lošeg sna i promena raspoloženja kod žena svih uzrasta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vitamin B6 ima ključnu ulogu u svakodnevnom zdravlju žena

Zanemarivanje vitamina B6 može dovesti do umora, lošeg sna i promena raspoloženja kod žena svih uzrasta.

Mnoge žene ne obraćaju dovoljno pažnje na vitamin B6, iako njegovo prisustvo u ishrani direktno utiče na zdravlje i kvalitet života. Prema rečima Christiane Mensching, specijaliste opšte medicine, vitamin B6 često ostaje u senci drugih popularnih suplemenata. Međutim, njegov značaj za nervni sistem, energiju i raspoloženje je izuzetno važan.

Naime, vitamin B6 omogućava normalno funkcionisanje brojnih procesa u organizmu. Osim toga, pomaže telu da proizvodi neurotransmitere koji regulišu san i osećaj sreće. Zbog toga, nedostatak vitamina B6 može uzrokovati pojavu umora, smanjenu koncentraciju ili nagle promene raspoloženja. Iako žene često misle da je stres glavni krivac, zapravo uzrok može biti neadekvatna ishrana.

Vitamin B6 i svakodnevno funkcionisanje žene

Pored toga što utiče na nervni sistem, vitamin B6 je važan za metabolizam i održavanje energije. Kada žena ne unosi dovoljno ovog vitamina, može primetiti da joj je teško da se fokusira ili da je stalno umorna. S druge strane, poremećaji sna i promenljivo raspoloženje često su prvi znaci da nešto nije u redu.

Christiane Mensching naglašava: „Šteta je što vitamin B6 dobija tako malo pažnje. Njegova uloga u svakodnevnom životu je mnogo veća nego što se misli.“ Zbog toga, žene bi trebalo da obrate pažnju na signale koje im telo šalje, posebno ako simptomi traju duže vreme.

Kako prepoznati nedostatak vitamina B6

Simptomi kao što su umor, slabija koncentracija i loš san mogu imati različite uzroke. Ipak, ako se javljaju uporno, savetuje se da žene proveravaju nivo vitamina B6 u organizmu. Pored toga, nedostatak ovog vitamina može uticati i na emotivnu stabilnost i motivaciju.

Nedostatak vitamina B6 često nije očigledan, jer se simptomi prepisuju svakodnevnom stresu ili umoru. Međutim, redovno konzumiranje namirnica kao što su piletina, losos, krompir, banane, žitarice i orašasti plodovi može pomoći u prevenciji. Na taj način, žena može sprečiti mnoge tegobe i sačuvati energiju tokom dana.

Preventivni saveti za očuvanje ženskog zdravlja

Na kraju, žene bi trebalo redovno da osluškuju svoje telo i reaguju na promene. Ako primetite uporne simptome poput umora ili promena raspoloženja, razmislite o tome da proverite unos vitamina B6. Takođe, pre nego što posegnete za suplementima, savetuje se konsultacija sa lekarom. Pravilna ishrana i briga o balansiranom unosu nutrijenata mogu sprečiti ozbiljnije posledice po zdravlje. Kao rezultat, vitamin B6 zaslužuje mnogo više mesta u svakodnevnoj rutini svake žene.

Pročitaj još

Fitnes

Kako vreme večere utiče na zdravlje i san žena

Rana večera može doprineti stabilnijem metabolizmu, boljem snu i smanjenju rizika od gojaznosti kod žena.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako vreme večere utiče na zdravlje i san žena

Rana večera može doprineti stabilnijem metabolizmu, boljem snu i smanjenju rizika od gojaznosti kod žena.

Dr Frank Šir i dr Dejzi Duan ističu da vreme večere utiče na metabolizam, san i opšte zdravlje žena širom sveta. U mnogim domaćinstvima žene često večeraju kasno, najčešće zbog poslovnih i porodičnih obaveza. Međutim, novija istraživanja pokazuju da upravo vreme večere može imati presudnu ulogu u regulaciji šećera u krvi i održavanju zdrave telesne mase. Kao rezultat, žene koje večeraju ranije, oko 18 časova, lakše održavaju stabilan metabolizam i kvalitetan san.

Rana večera i metabolizam: Zašto je važno kada večerate

Pre svega, telo ne obrađuje hranu isto ujutru i uveče. Osim toga, unutrašnji biološki sat igra ključnu ulogu u regulaciji varenja i sagorevanja kalorija. Štaviše, istraživanje koje je sprovela dr Dejzi Duan obuhvatilo je 20 mladih odraslih koji su večerali u 18 i 22 časa. Kada su obroci kasnili, nivo šećera u krvi je bio viši, a sagorevanje masti slabije. Kao rezultat, rani obrok pomaže stabilnosti metabolizma i smanjuje rizik od nakupljanja viška kilograma.

Međutim, žene koje zbog rasporeda često biraju kasnu večeru izlažu se većem riziku od metaboličkih poremećaja. Pre svega, redovno unošenje hrane kasno uveče može dovesti do gojaznosti i povećati mogućnost razvoja dijabetesa tipa 2.

Večernji hormoni, san i posledice kasne večere

Pored toga, kasna večera može uticati na lučenje melatonina, hormona ključnog za kvalitetan san. „Povišen melatonin otežava regulaciju glukoze, što može dovesti do pojačanog skladištenja masti tokom noći“, navodi dr Frank Šir. Njegovo istraživanje pokazuje da kasni obroci povećavaju osećaj gladi i smanjuju sagorevanje kalorija. Na kraju, takav način ishrane podržava stvaranje masnog tkiva, naročito kod žena koje su sklone neredovnim obrocima.

Ipak, mnoge žene primećuju da raniji obroci doprinose boljem snu i energiji tokom dana. S druge strane, kasna večera može izazvati umor i pospanost narednog dana, što posebno utiče na žene sa intenzivnim dnevnim obavezama.

Praktični saveti za zdraviju svakodnevicu

Zbog toga stručnjaci savetuju da večerate najkasnije do 19 časova. Takođe, preporučuje se lagan obrok bogat povrćem i proteinima. „Organizujte svoje obaveze tako da imate vremena za ranu večeru i opuštanje pre spavanja“, kaže dr Dejzi Duan. Na taj način, žene mogu poboljšati regulaciju šećera u krvi i lakše održavati zdravu telesnu masu. Pored toga, pravilan izbor vremena večere može biti jednostavan korak ka dugoročnom zdravlju i boljem kvalitetu života.

Pročitaj još

U Trendu