Connect with us

Ishrana

Letnje voće i šećer u krvi: lubenica ili dinja – šta je bolji izbor?

Nutricionisti otkrivaju kako lubenica i dinja utiču na glikemiju i daju savete za bezbrižno uživanje tokom toplih dana

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Tamanna Rumee

Nutricionisti otkrivaju kako lubenica i dinja utiču na glikemiju i daju savete za bezbrižno uživanje tokom toplih dana

Leto je vreme kada osvežavajuće voće, poput lubenice i dinje, često postaje glavni izbor za užinu, posebno kod žena koje vode računa o zdravlju i nivou šećera u krvi. Mnoge se pitaju da li je bezbednije posegnuti za lubenicom ili dinjom, a stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno gledati samo glikemijski indeks.

Nutricionista dr Snežana Petrović objašnjava: „Mnogi smatraju da je dinja bolji izbor jer ima niži glikemijski indeks, ali to nije jedini važan parametar. Važno je gledati i glikemijsko opterećenje, kao i ukupnu količinu ugljenih hidrata u porciji.“

Glikemijski indeks pokazuje koliko brzo neka namirnica podiže šećer u krvi. Lubenica ima visok glikemijski indeks, dok je kod dinje on srednje visok. Međutim, zbog visokog sadržaja vode i niskog udela ugljenih hidrata u porciji, glikemijsko opterećenje oba voća je zapravo nisko. Standardna porcija lubenice ima glikemijsko opterećenje od 5 do 8, a dinje oko 4 do 5. Praktično, razlike u stvarnom uticaju na šećer u krvi nisu velike.

Količina koju pojedemo igra presudnu ulogu. „Ako pojedete preveliku porciju, nivo glukoze može porasti bez obzira na voće koje ste izabrali“, upozorava dr Petrović.

Kada je reč o nutrijentima, dinja je poznata po bogatstvu beta-karotena, vitamina A i C, kao i kalijuma. Sadrži i nešto više vlakana, što doprinosi boljem varenju i dužem osećaju sitosti. Lubenica sadrži likopen, snažan antioksidans koji pomaže zdravlju srca, što je posebno značajno za žene sa povećanim rizikom od srčanih bolesti, naročito ako imaju dijabetes.

Obe voćke su odlične za hidrataciju tokom vrućih letnjih dana. Zato i lubenica i dinja imaju mesto u uravnoteženoj letnjoj ishrani.

Stručnjaci preporučuju da osobe sa dijabetesom mogu bezbedno uživati u porciji od jedne šolje iseckane lubenice ili dinje. Savetuju i da se ovo voće kombinuje sa izvorom proteina ili zdravih masti, poput grčkog jogurta, mladog sira ili orašastih plodova, kako bi se usporio rast šećera u krvi i obrok bio izbalansiran.

Na kraju, izbor između ova dva voća ne treba da bude izvor stresa. „Najvažnije je kontrolisati količinu, pratiti kako vaš organizam reaguje i birati raznovrsne namirnice“, zaključuje dr Snežana Petrović.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Letnji jelovnik monaha sa Svete Gore: pravila koja čuvaju zdravlje i energiju

Prirodne namirnice, umerenost i tri ključne grupe hrane pomažu monasima da lakše podnesu letnje temperature

Published

on

Prirodne namirnice, umerenost i tri ključne grupe hrane pomažu monasima da lakše podnesu letnje temperature

Tokom letnjih dana, mnoge žene traže načine da sačuvaju vitalnost i energiju, posebno kada vrućina izaziva zamor i osećaj težine. Inspiraciju za uravnoteženu ishranu možete pronaći kod monaha sa Svete Gore, čije navike su jednostavne, ali izuzetno efikasne za celokupno zdravlje. Njihova pravila mogu se lako primeniti i u svakodnevnom životu, bez potrebe za komplikovanim dijetama ili skupim namirnicama.

Monasi sa Svete Gore već decenijama biraju što prirodnije i minimalno obrađene namirnice. Njihovi obroci su bazirani na svežim sastojcima i ne sadrže industrijske dodatke. Svako jelo se priprema sa puno pažnje i strpljenja. Otac Epifanije Milopotamski, poznat po svom znanju o monaškoj kuhinji, naglašava: “Od starijih sam naučio da se luk prži polako, jer što se duže dinsta, ukus je bolji.” On dodaje: “Svako jelo zahteva strpljenje. Umerenost je najvažnija.”

Tokom toplih meseci, ishrana monaha oslanja se na tri glavne grupe namirnica: šumsko voće, pečurke i lisnato povrće kao što je zelena salata. Ove namirnice su bogate vitaminima, mineralima i vlaknima, što doprinosi lakšem podnošenju visokih temperatura i boljem očuvanju energije. Osim toga, lako su dostupne i mogu se kombinovati u raznim jelima.

Meso nije čest izbor na Svetoj Gori, ali riba ima značajno mesto u ishrani. Maslinovo ulje koristi se kao glavna masnoća, a riba se često priprema, naročito u danima kada pravila posta dozvoljavaju. Mlečni proizvodi i jaja konzumiraju se samo izvan perioda posta, dok su morski plodovi povremeno na meniju. Ovakva praksa može biti odlična inspiracija za raznovrsnu, ali i laganu letnju ishranu.

Bez obzira na izbor hrane, najvažnije pravilo je umerenost. Monasi paze da ne konzumiraju više hrane nego što im je potrebno. Ovakav pristup, uz redovnu fizičku aktivnost i duhovnu rutinu, doprinosi očuvanju zdravlja i mentalne bistrine. Stručnjaci savetuju da se ishrana bazira na svežim i minimalno prerađenim namirnicama, kako biste i tokom najtoplijih dana zadržali dobro raspoloženje i energiju.

Na kraju, male promene mogu doneti velike benefite: uvrstite više sezonskog voća, povrća i pečuraka u svoj jelovnik i poštujte pravilo umerenosti. Izbegavajte industrijske proizvode kad god možete i olakšajte sebi letnje dane.

Pročitaj još

Ishrana

Koju bananu izabrati: zelena ili žuta – šta više odgovara vašem zdravlju

Otkrijte kako zrelost banane utiče na varenje, nivo šećera u krvi i osećaj sitosti kod žena

Published

on

Otkrijte kako zrelost banane utiče na varenje, nivo šećera u krvi i osećaj sitosti kod žena

Kada birate između zrelih i zelenih banana prilikom kupovine, možda niste sigurni koja je bolja opcija za vaše zdravlje. Stručnjaci sa Univerziteta Florida, među kojima je Jonathan Crane, naglašavaju da boja banane ne određuje njenu nutritivnu vrednost, pa nijedna nije manje zdrava od druge. U nekim slučajevima, zelena banana može biti pogodnija za žene koje vode računa o ishrani i zdravlju creva.

Zelene banane često ostaju takve ukoliko su prerano ubrane ili tokom transporta izložene niskim temperaturama, što može produžiti njihovu zelenu ili zeleno-žutu boju. To ne znači da ih treba izbegavati, jer zelene banane nude specifična nutritivna svojstva korisna za žene koje žele bolju probavu i dugotrajan osećaj sitosti.

Zelene banane sadrže viši nivo rezistentnog skroba u poređenju sa potpuno zrelim bananama. Ova vrsta skroba ponaša se kao prehrambeno vlakno, vari se sporije i hrani korisne bakterije u crevima. Tokom fermentacije rezistentnog skroba u debelom crevu nastaje butirat, masna kiselina koja podržava zdravlje creva i može smanjiti rizik od metaboličkih poremećaja. Zato su zelene banane odličan izbor za žene koje žele zdraviju probavu, stabilan nivo šećera u krvi i duži osećaj sitosti tokom dana.

Kako banana sazreva, rezistentni skrob se pretvara u prirodne šećere, što čini žutu bananu mekšom, slađom i lakšom za varenje. Dijetetičarka Lauren Manaker ističe: „Osobe sa osetljivim želucem ili probavnim tegobama lakše podnose potpuno zrele banane.” Zbog brzog oslobađanja energije, žute banane su čest izbor sportistkinja i žena sa aktivnim dnevnim rasporedom.

Na kraju, izbor izmeđju zelene i žute banane zavisi od vaših trenutnih potreba. Ako želite da poboljšate zdravlje creva, produžite osećaj sitosti ili usporite porast šećera u krvi, prednost dajte zelenim bananama. Za brz izvor energije ili ako imate osetljiv stomak, žuta banana je bolji izbor. Oba tipa banana su bogata hranljivim materijama i mogu biti deo uravnotežene ženske ishrane.

Pročitaj još

Ishrana

Bela krem čorba od piletine i jogurta: lagan obrok za vruće dane

Osvežavajuća, kremasta supa sa piletinom i jogurtom spremna je brzo i ne opterećuje stomak

Published

on

Osvežavajuća, kremasta supa sa piletinom i jogurtom spremna je brzo i ne opterećuje stomak

Kada temperature porastu, mnoge žene žele obrok koji je lagan, osvežavajuć i ne stvara osećaj težine. Bela krem čorba od piletine i jogurta poslednjih godina postaje omiljen izbor za letnja popodneva i večere, naročito u porodicama koje teže zdravoj ishrani i brzom kuvanju. Priprema ovog jela je jednostavna, a potrebni sastojci su pileće belo meso, šargarepa, krompir, malo pirinča, jaje, jogurt, brašno, so, biber i po ukusu nekoliko kapi limuna ili sirćeta. Spoj piletine i jogurta daje čorbi blag, kiselkast ukus, dok lagana zaprška doprinosi kremastoj teksturi bez da obrok bude težak.

Za pripremu se najpre pileće meso kuva sa šargarepom i krompirom. Kada povrće i meso omekšaju, piletina se izvadi, sitno isecka i ponovo doda u šerpu. Potom se dodaje malo pirinča da bi čorba bila blago gusta. U posebnoj činiji treba umutiti jaje, jogurt i malo brašna, pa ovu mešavinu polako umešati u čorbu uz neprestano mešanje na niskoj temperaturi kako jogurt ne bi zgrušao, a čorba ostala svilenkasta.

Čorbu začinite solju i biberom, a po želji dodajte nekoliko kapi limuna za dodatnu svežinu. Najlepša je kad se servira mlaka ili blago rashlađena, pa je savršena za lagani ručak ili večeru tokom letnjih žega. Zbog svog blagorodnog sastava često je izbor onih koji žele hranljiv, a lako svarljiv obrok. Za potpuni utisak poslužite uz integralni hleb ili sezonsku salatu. Ovaj recept je odličan i za one koji paze na liniju, jer je pun povrća i ima malo masnoće. Prema rečima nutricionistkinje Marije Jovanović: “Ova čorba je moj favorit leti, jer osvežava i ne opterećuje organizam.”

Ovaj obrok možete lako prilagoditi i dodavanjem drugog povrća po želji. Bilo da kuvate za sebe ili porodicu, lagana bela čorba može postati vaš novi letnji klasik – uvek kad poželite nešto ukusno, lagano i osvežavajuće.

Pročitaj još

U Trendu