Connect with us

Fitnes

Zašto bi zelena salata trebalo da bude deo svakodnevnog jelovnika

Zelena salata čuva vaše oči, liniju i pamćenje, a najzdravija je u sezoni proleća i leta

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Zelena salata čuva vaše oči, liniju i pamćenje, a najzdravija je u sezoni proleća i leta

Uvođenje zelene salate u dnevnu ishranu preporučuje nutricionistkinja Suzan Kampbel, posebno u periodu kada je lako dostupna i sveža na pijacama i u baštama. Istraživanja potvrđuju da ovo lisnato povrće nije samo ukusan prilog, već i značajan izvor hranljivih materija. Kako se salata uglavnom konzumira sirova, većina vitamina i minerala ostaje sačuvana, zbog čega je izuzetno vredna za svaki obrok.

Zelena salata sadrži obilje vitamina i minerala, a jedna šolja seckanih listova ima tek 5 do 10 kalorija, što je čini savršenom za osobe koje paze na unos energije. Osim toga, bogata je folatom, vitaminom A i vitaminom K, naročito crvena i zelena lisnata salata. “Što su listovi tamniji, to je njihova nutritivna vrednost veća”, navodi Kampbel.

Ova namirnica je i odličan izvor antioksidanata poput antocijanina, karotenoida i luteina. Lutein, često nazivan „vitamin za oči“, štiti mrežnjaču od štetnog uticaja sunčevih zraka i pomaže u usporavanju makularne degeneracije, što je važno za žene svih godina.

Zelena salata je čest izbor za one koji žele da smršaju ili održe postojeću liniju. Studije pokazuju da porcija salate pre glavnog obroka povećava osećaj sitosti i doprinosi smanjenom unosu kalorija tokom dana. Uz to, salata ima čak do 95% vode, što dodatno hidrira organizam i sprečava prejedanje.

Vitamin K, prisutan u butterhead, loose leaf i romaine vrstama, ključan je za zdravlje kostiju i normalno zgrušavanje krvi. Samo jedna šolja ovih vrsta salate obezbeđuje više od 20% preporučene dnevne vrednosti ovog vitamina. “Vitamin K, zajedno sa luteinom i folatom, može pomoći i u prevenciji gubitka pamćenja kod starijih osoba”, naglašava Kampbel, pozivajući se na rezultate studije iz 2018. godine.

Uključivanjem sveže zelene salate u svakodnevni jelovnik, žene na jednostavan način mogu doprineti svom zdravlju, izgledu i energiji. Sezona salate idealna je prilika da započnete ovu korisnu naviku i iskoristite sve benefite koje pruža.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Promene vremena: Kako se izboriti sa glavoboljom i bolovima u zglobovima 24. marta

Žene osetljive na atmosferske promene mogu očekivati pojačane tegobe – evo kako sebi da olakšate dan

Published

on

Žene osetljive na atmosferske promene mogu očekivati pojačane tegobe – evo kako sebi da olakšate dan

Za utorak, 24. marta, meteorolozi najavljuju promenljivo vreme širom zemlje, što može posebno uticati na žene koje su sklone meteoropatskim tegobama. U jutarnjim i prepodnevnim satima u centralnim i severnim krajevima očekuju se oblaci uz povremene pljuskove, dok će popodne biti više sunčanih intervala i prijatnijih temperatura.

Jutarnje temperature biće niske, od 2 do 4°C, naročito u kotlinama i nizijama, zbog čega je preporučljivo oblačiti se toplije ako izlazite rano. Tokom dana, najviša temperatura dosegnuće oko 6°C, ali zbog vetra i oblaka može delovati hladnije. Uveče i tokom noći vreme će se smiriti, razvedriti i temperatura će biti između 3 i 4°C.

Kiša se pre svega očekuje ujutru, dok će popodne vreme biti stabilnije i uglavnom suvo. Vetar će biti slab do umeren, pa se ne predviđaju jaki udari koji bi dodatno pojačali osećaj hladnoće.

Bioprognoza najavljuje da ovakva promena vremena može izazvati glavobolje, umor i bolove u zglobovima kod meteoropata, posebno kod žena. Dr Milica Petrović, specijalista opšte medicine, savetuje: “Savetujem lagano istezanje ujutru, što može pomoći kod ukočenosti mišića i zglobova, naročito u hladnijim danima”. Takođe, osobe koje imaju astmu ili alergije mogu primetiti pogoršanje simptoma zbog temperaturnih promena.

Sunčani periodi tokom dana mogu pozitivno uticati na raspoloženje i koncentraciju, pa se preporučuje da žene iskoriste toplije sate za laganu šetnju ili boravak na svežem vazduhu. Slojevito oblačenje, kišobran ili lagana jakna, kao i lagana fizička aktivnost, mogu doprineti boljem opštem osećaju i ublažiti tegobe. Kratkotrajni boravak na suncu može značajno smanjiti osećaj umora i doprineti pozitivnom raspoloženju tokom dana.

Pročitaj još

Fitnes

Prirodna rešenja za čmičak: aloe vera ublažava otok i bol na oku

Aloe vera gel i bokvica mogu olakšati tegobe kod čmička, a stručnjaci savetuju posebnu negu i higijenu

Published

on

Aloe vera gel i bokvica mogu olakšati tegobe kod čmička, a stručnjaci savetuju posebnu negu i higijenu

Čmičak na oku je čest problem koji se iznenada javlja kod žena svih uzrasta, uzrokujući otok, crvenilo i bol na jednom kapku. Najčešći uzrok je bakterijska infekcija folikula trepavica ili lojnih žlezda, a simptomi uključuju peckanje, osećaj nelagodnosti i pritiska oko oka. Mnoge žene tragaju za prirodnim načinima kako bi smanjile ove neprijatnosti i ubrzale oporavak.

Jedno od najstarijih i najpoznatijih prirodnih rešenja su obloge od aloe vere. Ova biljka, koja se često nalazi u domaćinstvima, poznata je po umirujućim i antibakterijskim svojstvima. Sveži list aloe vere sadrži gel koji se koristi za negu kože, a iskustva pokazuju da može biti koristan i kod čmička. Za pripremu obloge, potrebno je iscediti gel iz svežeg lista, natopiti sterilnu gazu ili vatu i staviti je na zatvoreni kapak 10 do 15 minuta. Ovaj postupak treba ponavljati nekoliko puta dnevno, posebno u prvim danima pojave čmička, kako bi se smanjio otok i ubrzala regeneracija kože oko oka. Stručnjaci ističu da aloe vera blago deluje antibakterijski i hladi upaljeno mesto, što pomaže da se simptomi ublaže.

Pored aloe vere, u narodnoj medicini koristi se i bokvica – zgnječeni listovi ove biljke mogu pomoći kod rana i upala, ali je kod osetljive kože oko očiju preporučljivo koristiti blage, prirodne preparate. Važno je znati da čmičak obično prolazi sam od sebe za nekoliko dana. Međutim, izuzetno je bitno da ga ne pokušavate cediti ili pritiskati, jer to može pogoršati infekciju i produžiti oporavak. Ruke treba redovno prati, izbegavati šminku dok traje upala i često menjati peškire kako bi se sprečilo širenje bakterija.

Ako otok i bol ne prođu posle nekoliko dana, čmičak raste ili se često vraća, neophodno je da posetite oftalmologa. Prirodni tretmani mogu olakšati simptome, ali ne zamenjuju medicinsku pomoć kada je potrebna. Dobra higijena i pažnja prema zdravlju očiju ključ su brzog oporavka i prevencije ponovne pojave ovog neprijatnog problema.

Pročitaj još

Fitnes

Celodnevni boravak u zatvorenom: kako utiče na žensko zdravlje i raspoloženje

Manjak prirodne svetlosti remeti san, energiju i imunitet žena – stručnjaci preporučuju svakodnevni izlazak na dnevno svetlo

Published

on

Manjak prirodne svetlosti remeti san, energiju i imunitet žena – stručnjaci preporučuju svakodnevni izlazak na dnevno svetlo

Sve više žena, posebno u urbanim sredinama i tokom radnih dana, veći deo vremena provodi zatvorene između četiri zida. Najnovija istraživanja upozoravaju da takav način života može ozbiljno narušiti kako fizičko, tako i emotivno zdravlje žena svih uzrasta, a ovaj uticaj je posebno izražen u zimskim mesecima i kod onih koje rade od kuće ili u kancelarijama sa slabim prirodnim osvetljenjem.

Prirodna sunčeva svetlost igra ključnu ulogu u održavanju adekvatnog nivoa vitamina D – hormona važnog za jačanje imuniteta, stabilno raspoloženje i kvalitetan san. Ukoliko većinu dana provedemo izložene slaboj veštačkoj svetlosti i ekranima, naš unutrašnji biološki sat može biti poremećen, što remeti lučenje hormona kortizola i melatonina. Posledica toga je osećaj dnevnog umora, a noću nam je teže da zaspimo.

Dok je prosečan intenzitet svetla u zatvorenom prostoru samo 200-500 luksa, na otvorenom ta vrednost doseže i 10.000 luksa čak i kada je oblačno. Mozak ovako nisku svetlost tumači kao produženi sumrak, što dodatno utiče na ritam budnosti i sna. Naučnici sa Harvard Medical School naglašavaju da je za dobar san i koncentraciju neophodan jasan kontrast između dnevne svetlosti i mraka tokom noći.

Vitamin D nastaje u koži pod uticajem UVB zraka, a njegov nedostatak, posebno izražen kod žena tokom jeseni i zime, može prouzrokovati loš san, konstantan umor, pa čak i depresiju. Istraživači iz Kine su 2025. godine opisali vitamin D kao „neuroendokrini regulator“ koji ima direktan uticaj na emocionalnu stabilnost i mehanizme sna. Prema njihovim rečima: „Niske vrednosti vitamina D povezane su sa povećanim rizikom od poremećaja sna i promenama u funkcionisanju hormonskog sistema odgovornog za stres.”

Pored uticaja na san i raspoloženje, dugotrajni boravak u zatvorenom može poremetiti nivo šećera u krvi, oslabiti imunitet i usporiti probavu – što je naročito važno za žene sklone anksioznosti ili za one koje se bore sa nesanicom.

Stručnjaci preporučuju da svako jutro provedete najmanje 20 minuta napolju, kako bi vaše telo uspostavilo prirodan ritam i pospešilo sintezu vitamina D. Savetuju i da uveče smanjite korišćenje ekrana, kao i da redovno provetravate prostorije. Usvajanjem ovih jednostavnih navika, moguće je značajno unaprediti kvalitet sna, ojačati imunitet i stabilizovati raspoloženje.

Pročitaj još

U Trendu