Connect with us

Fitnes

Rotkvice u prolećnoj ishrani: zašto su dragocen izbor za žene

Ovo sezonsko povrće podstiče dobru probavu, jača imunitet i pomaže u održavanju sitosti bez strogih dijeta

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Ovo sezonsko povrće podstiče dobru probavu, jača imunitet i pomaže u održavanju sitosti bez strogih dijeta

Sa dolaskom toplijih dana, rotkvice se sve češće nalaze na našim stolovima, naročito među ženama koje prelaze sa teže zimske hrane na laganiju ishranu. Dostupne na svakoj pijaci već od proleća, rotkvice nisu samo ukusan dodatak salatama – nutricionisti naglašavaju da su izuzetno korisne za žensko zdravlje, posebno u ovom periodu godine.

Rotkvice se izdvajaju po visokom sadržaju vode i vlakana, što znači da lako pružaju osećaj sitosti i pomažu onima koji žele da održe ili postignu balansiranu telesnu težinu bez strogih dijeta. Zahvaljujući niskoj kalorijskoj vrednosti, odličan su izbor za užinu ili dodatak svakodnevnim obrocima, posebno za žene koje žive ubrzanim tempom i često su u iskušenju da posegnu za brzom hranom. Vlakna iz rotkvica dodatno podstiču zdravu probavu, čineći varenje lakšim i omogućavajući bolju apsorpciju hranljivih materija iz hrane.

Ispod njihovog blago pikantnog ukusa kriju se i mnogi drugi benefiti: rotkvice su izvor vitamina C, važnog za jačanje imunološkog sistema i zaštitu ćelija od stresa. Takođe sadrže kalijum koji povoljno utiče na regulaciju krvnog pritiska, kao i vitamine B grupe koji pomažu u očuvanju energije tokom dana. Ova kombinacija hranljivih materija posebno je značajna u periodima promena vremena i umora, kada je telu potrebna dodatna podrška.

Jedan od često zaboravljenih benefita rotkvica jeste njihova sposobnost da stimulišu rad jetre i žuči zahvaljujući specifičnim jedinjenjima koja im daju karakterističan ukus. “Rotkvice su pravi mali saveznik za detoksikaciju organizma, bez potrebe za rigoroznim restrikcijama”, navodi nutricionistkinja Marija Petrović. Ona savetuje da je dovoljno rotkvice uvrstiti u svakodnevnu ishranu kako bi se primetila razlika u energiji i opštem osećaju u organizmu.

Rotkvice su veoma jednostavne za pripremu – mogu se jesti sveže uz malo maslinovog ulja, jogurta ili sira, ali i kratko obarene, što ih čini blažeg ukusa i pogodnim za različite navike u ishrani. Lako se uklapaju i u porodične obroke, kao i u lagane užine na poslu.

Iako su rotkvice nekada bile nezaobilazne u salatama naših baka koje su ih preporučivale za zdravlje jetre, danas ih mnogi zaboravljaju. Stručnjaci, međutim, podsećaju da male promene u svakodnevnim navikama, poput tanjira rotkvica nekoliko puta nedeljno, mogu značajno doprineti boljem zdravlju i energiji, posebno kod žena u vreme kada je organizmu potrebna dodatna podrška.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Zašto proklijali beli luk pruža više antioksidanata od običnog

Zelene klice iz proklijalog belog luka mogu doprineti boljem zdravlju i lakšoj probavi, otkrivaju istraživanja

Published

on

Zelene klice iz proklijalog belog luka mogu doprineti boljem zdravlju i lakšoj probavi, otkrivaju istraživanja

Mnoge žene u Srbiji suočavaju se s pitanjem šta učiniti kada beli luk u ostavi počne da klija, posebno u prolećnim mesecima kada se pojavljuju zeleni izdanci. Najnovija naučna saznanja pokazuju da proklijali beli luk ne samo da je siguran za konzumaciju, već je i zdraviji od svežeg. Prema studiji naučnice Aleksandre Zakarove iz 2014. godine, beli luk sa petodnevnom klicom sadrži znatno veći nivo antioksidanata nego svež. Ovi antioksidansi pomažu telu da se zaštiti od štetnih slobodnih radikala, što pozitivno utiče na imunitet i zdravlje kože.

Tokom procesa klijanja, beli luk razvija posebne zaštitne materije koje mu pomažu da se odbrani od bolesti i štetočina. Kada ga konzumirate, upravo te korisne supstance unosite u svoj organizam. Nutricionisti ističu da je proklijali beli luk često blaži za stomak, jer klijanjem dolazi do smanjenja intenziteta ukusa i potencijalne iritacije koju mogu izazvati neki sastojci svežeg luka. To ga čini pogodnim izborom za žene sa osetljivom probavom ili one koje žele da izbegnu gorušicu.

Zelene klice najčešće se dodaju u razna topla predjela, soseve, dresinge i marinade. Preporučuje se da čen belog luka presečete na pola, proverite boju i čvrstinu klice, i koristite samo one izdanke koji su čvrsti i svetlozeleni. Iako su klice jestive i bogate hranljivim materijama, mogu imati blago gorak ukus, pa se savetuje dodavanje začina po želji. Proklijali beli luk najbolje je koristiti u roku od nekoliko nedelja nakon pojave klica, dok su čenovi još uvek čvrsti i bez neprijatnog mirisa.

Nutricionista savetuje: “Klicu ne treba vaditi osim ako vam smeta njen ukus”. Ukoliko primetite buđ, crne tačkice ili neprijatan miris, takav beli luk treba odmah baciti, jer može biti štetan za stomak. Pravilno čuvanje na tamnom, hladnom i suvom mestu produžava svežinu i sprečava kvarenje.

Mnoge žene koriste proklijali beli luk i za sadnju – svaki čen sa zelenom klicom može se posaditi u saksiju ili baštu. Uz dovoljno svetlosti i vode, možete dobiti novu biljku sa aromatičnim zelenim lišćem koje je takođe korisno u kuhinji.

Pročitaj još

Fitnes

Zaštitite se od krpelja: sezona počinje ranije, posebna pažnja za žene i decu

Topli dani donose rizik ranijih ujeda krpelja – evo kako da pravovremeno prepoznate simptome i pravilno uklonite parazita

Published

on

Topli dani donose rizik ranijih ujeda krpelja – evo kako da pravovremeno prepoznate simptome i pravilno uklonite parazita

Sa prvim prolećnim temperaturama u Srbiji, žene se suočavaju sa novim izazovom – sezona krpelja startovala je ranije nego prethodnih godina. Lekari upozoravaju da sitni paraziti, poznati prenosioci lajmske bolesti, sada predstavljaju povećanu opasnost tokom šetnji kroz prirodu, parkove i šumske staze. Toplije zime omogućile su krpeljima da budu aktivni već od početka proleća, pa svaki boravak na travnatim površinama nosi veći rizik, naročito za žene i decu koje često borave napolju.

Ujed krpelja često se ne primeti odmah, pa se savetuje da posle svakog povratka iz prirode uradite detaljan pregled tela. Krpelji najradije biraju tople, vlažne regije tela: preponi, pazusi, područje iza kolena, oko pupka ili kod dece na vlasištu i iza ušiju. Prvi pokazatelj infekcije može biti crveni krug oko mesta ujeda (erythema migrans), koji se javlja između trećeg i tridesetog dana nakon ugriza i često je rani znak lajmske bolesti. Uz osip, javlja se i umor, povišena temperatura, bolovi u mišićima ili zglobovima. Ako primetite ovakve promene ili simptome, obavezno se odmah obratite lekaru.

Nemojte koristiti narodne metode za izvlačenje krpelja (poput ulja ili laka za nokte), jer to može samo pogoršati situaciju. Stručnjaci preporučuju korišćenje sterilne pincete sa finim vrhom: uhvatite krpelja što bliže koži i izvadite ga pravolinijski, bez uvrtanja ili naglog trzanja. Mesto ujeda operite mlakom vodom i sapunom, a zatim dezinfikujte. Ruke obavezno dobro operite nakon uklanjanja.

Ako neki deo krpelja ostane u koži, nemojte pokušavati da ga sami uklonite iglom – potražite pomoć stručnjaka. Pravovremena prevencija i brza reakcija smanjuju rizik od komplikacija i infekcija. Rana faza lajmske bolesti uspešno se leči antibioticima, ali terapiju određuje isključivo lekar, na osnovu simptoma. Kako ističe dr Gari P. Vormser: “Važno je da ne uzimate lekove na svoju ruku, već da svaki sumnjiv ujed ili tegobu prijavite medicinskom osoblju.”

Za žene i majke, najbolja zaštita je redovan pregled kože nakon boravka u prirodi i brzo reagovanje na svaku promenu. Tako možete sprečiti moguće komplikacije i očuvati zdravlje tokom cele sezone krpelja.

Pročitaj još

Fitnes

Pekan orasi za zdravlje srca i mozga: umerena porcija za velike benefite

Orašasti plodovi iz Severne Amerike pomažu radu srca i mozga, ali ih jedite umereno zbog kalorija

Published

on

Orašasti plodovi iz Severne Amerike pomažu radu srca i mozga, ali ih jedite umereno zbog kalorija

Pekan orasi, poreklom iz Severne Amerike, postaju sve zastupljeniji i na našim trpezama. Ovaj orašasti plod bogat je vlaknima, bakrom, vitaminom B1 (tiaminom) i cinkom, što ga čini izuzetno korisnim za zdravlje srca i mozga. Ipak, nutricionisti napominju da zbog visoke kalorijske vrednosti treba paziti na količinu – porcija od 28 grama sadrži oko 200 kalorija, 2,5 grama proteina i 20,5 grama masti. Zato je preporučena količina – šaka dnevno – sasvim dovoljna za većinu odraslih.

Pekan orasi su naročito bogati mononezasićenim mastima, koje mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. “Pekan orasi su izuzetno bogati mononezasićenim masnim kiselinama, koje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Istraživanja pokazuju da svakodnevni unos male količine ovih oraha može poboljšati odnos ukupnog i ‘dobrog’ holesterola u krvi”, objašnjava dr Aleksandra Milić, specijalista nutricionizma. U nekoliko studija je pokazano da osobe koje u ishrani imaju 30 do 68 grama pekan oraha dnevno beleže niži nivo “lošeg” LDL holesterola.

Osim benefita za srce, vlakna iz pekan oraha doprinose boljoj regulaciji šećera u krvi. Topiva vlakna usporavaju apsorpciju glukoze, što pomaže u izbegavanju naglih skokova šećera, posebno kod žena koje vode računa o šećeru ili su u riziku od dijabetesa. Jedno istraživanje je utvrdilo da su ispitanici sa viškom kilograma, posle četiri nedelje dijete bogate pekan orasima, imali poboljšanu insulinsku osetljivost.

Pekan orasi su i odličan izvor nutrijenata važnih za mozak. Visok sadržaj mononezasićenih masnih kiselina povezuje se sa smanjenjem rizika od mentalnog opadanja, a dugoročna istraživanja pokazuju bolju kognitivnu funkciju kod žena koje redovno jedu orašaste plodove.

Ipak, treba biti oprezan – osobe alergične na orašaste plodove treba da izbegavaju pekan orahe. Najbolje je birati sirove ili blago pečene orahe, bez dodatog šećera i soli. Preterana konzumacija može dovesti do povećanja telesne mase, pa se preporučuje da pekan orasi budu deo uravnotežene ishrane uz fizičku aktivnost.

“Najvažnije je umerenost. Pekan orasi su sjajni kao užina, dodatak salatama ili desertima, ali porcija od jedne šake je dovoljna za sve benefite bez suvišnih kalorija”, ističe dr Milić.

Pročitaj još

U Trendu