Connect with us

Fitnes

Dinja za bolji san i vitkiju liniju tokom hladnijih meseci

Ovo osvežavajuće povrće pomaže detoksikaciji, sagorevanju masti i olakšava opuštanje pred spavanje

Published

on

Foto Izvor:

Ovo osvežavajuće povrće pomaže detoksikaciji, sagorevanju masti i olakšava opuštanje pred spavanje

Mnoge žene tokom jeseni i zime primete sporiji metabolizam, težu ishranu i manje fizičke aktivnosti, što može uticati na energiju i opšte zdravlje. Dinja, iako je često smatramo letnjim voćem, zapravo pripada povrću i može biti odličan saveznik upravo u ovim mesecima kada telu treba dodatna podrška. Zahvaljujući bogatstvu vitamina A i B, beta-karotena i kukurbitacina – sastojka koji štiti ćelije – dinja blagotvorno deluje na organizam. Sa čak 90% vode, izuzetno osvežava, podstiče hidrataciju i ima blagi diuretički efekat, što olakšava prirodno čišćenje organizma i povoljno utiče na bubrege.

Zanimljiva činjenica je da je dinja blizak srodnik krastavca, što se oseti po njenom osvežavajućem ukusu. Iako se najčešće koristi u voćnim salatama i laganim desertima tokom leta, može biti odličan dodatak smutijima, ovseni kaši ili laganoj večeri sa jogurtom. Istraživanja su pokazala da nekoliko kriški dinje u večernjim satima može doprineti opuštanju nervnog sistema i olakšati uspavljivanje – što posebno prija ženama koje balansiraju između poslovnih i porodičnih obaveza.

Dinja ima nisku kalorijsku vrednost, svega 33 kalorije na 100 grama, i nizak glikemijski indeks, pa je pogodna i za one koji vode računa o unosu šećera. Prisustvo citrulina doprinosi sagorevanju masti, dok beta-karoten ima pozitivan uticaj na kožu i zdravlje očiju.

Uključivanjem dinje u svakodnevnu ishranu tokom jeseni i zime, jednostavno možete podržati detoksikaciju, osvežiti telo i poboljšati kvalitet sna. Priprema je jednostavna, a uz raznovrsne mogućnosti kombinovanja, dinja je idealan izbor za brze, zdrave obroke ili lagane večere.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Papirne knjige čine pamćenje i razumevanje priče lakšim, pokazuje novo istraživanje

Japanski naučnici otkrili su da čitanje sa papira olakšava povezivanje informacija i efikasnije praćenje priče, dok ekrani zahtevaju dodatni napor mozga.

Published

on

Japanski naučnici otkrili su da čitanje sa papira olakšava povezivanje informacija i efikasnije praćenje priče, dok ekrani zahtevaju dodatni napor mozga.

Najnovija studija Univerziteta u Tokiju pokazala je da čitanje sa papira olakšava našem mozgu da poveže detalje i prati kompleksne narative. Istraživanje, sprovedeno tokom prošle godine, uključilo je studente koji su čitali japanske stripove (manga) u dva formata – na papiru i na tabletu. Naučnici su želeli da utvrde kako različiti načini čitanja utiču na obradu informacija u mozgu. Polovina učesnika prvo je čitala priču u klasičnom, štampanom izdanju, dok je druga koristila tablet. Nakon toga, svi su čitali drugi deo priče tokom snimanja mozga magnetnom rezonancom.

Rezultati su otkrili zanimljive razlike između grupa. Iako su i jedni i drugi tačno odgovarali na pitanja o priči, studentima koji su čitali sa ekrana bilo je potrebno više vremena da povežu likove i događaje. Profesor Tomohiro Yoshikawa, jedan od autora istraživanja, objašnjava: “Naš mozak stvara mapu priče dok čitamo. Fizički tragovi, poput težine knjige i položaja stranica, olakšavaju nam da zapamtimo detalje i sledimo radnju.”

Dalje, naučnici su primetili da čitanje sa papira zahteva manje energije od mozga za povezivanje narativnih informacija. To znači da je proces čitanja efikasniji, lakši za pamćenje i razumevanje. Kod digitalnog čitanja, određeni delovi mozga dodatno se angažuju kako bi organizovali scene i detalje, jer nedostaju fizički orijentiri knjige.

Ipak, autori naglašavaju da čitanje na ekranu nije nužno loše. “Čitanje na tabletu ne onemogućava razumevanje. Ipak, naš mozak mora da uloži više truda kako bi došao do istog rezultata kao na papiru”, ističe profesor Yoshikawa. Svi možemo uspešno čitati i digitalno, ali papir daje malu prednost kada želimo da zapamtimo više detalja ili pratimo složene zaplete.

Studija je koristila japansku mangu zbog bogatih narativa i vizuelnog sadržaja, ali naučnici smatraju da bi slični rezultati mogli važiti i za druge žanrove, poput romana ili stručne literature. Planiraju dalje istraživanja kako bi proverili ove efekte i u drugim formatima.

Mnoge žene i dalje biraju štampane knjige kada žele potpuno da se opuste i užive u priči. Dodir papira i miris knjige za mnoge su poseban ritual. Stručnjaci savetuju da, gde god je moguće, kombinujemo oba načina čitanja – tako koristimo prednosti tehnologije, ali i podržavamo mozak onako kako to čini tradicionalna knjiga.

Pročitaj još

Fitnes

Zdrav doručak sa ovsenim pahuljicama i suvim šljivama postaje ženski favorit

Kombinacija ovsenih pahuljica, suvih šljiva, lanenog semena i kefira pruža energiju i olakšava varenje tokom celog dana

Published

on

Kombinacija ovsenih pahuljica, suvih šljiva, lanenog semena i kefira pruža energiju i olakšava varenje tokom celog dana

Sve više žena u Srbiji bira jednostavan i zdrav doručak koji pomaže smanjenju osećaja nadutosti i težine nakon obroka. Praktičnost i pozitivan uticaj na probavu učinili su obrok sa ovsenim pahuljicama i suvim šljivama omiljenim izborom – posebno kada se priprema veče ranije. Nutricionisti ističu da ovakva kombinacija omogućava bolju kontrolu telesne mase, kao i produžen osećaj sitosti tokom dana.

Za pripremu ovog doručka potrebni su sledeći sastojci: šest suvih šljiva, 100 ml vrele vode, dve kašike ovsenih pahuljica, jedna kašika mlevenog lanenog semena, jedna kašika kakaa i 300 ml kefira. Šljive se preliju sa vrućom vodom i ostave deset minuta da omekšaju. U posebnoj činiji sjedine se ovsene pahuljice, laneno seme i kakao, zatim se doda kefir i sve dobro izmeša. Na kraju, naseckane šljive umešaju se u smesu, a obrok se ostavi u frižideru preko noći. Ujutru je spreman za konzumaciju.

Suve šljive su poznate po visokim količinama vlakana i sorbitolu, prirodnom šećernom alkoholu, koji podstiče redovno pražnjenje creva i olakšava probavu. Ovsene pahuljice sadrže beta-glukane, vlakna koja usporavaju varenje i produžavaju osećaj sitosti, što je posebno korisno ženama koje žele da izbegnu nepotrebno grickanje između obroka. Laneno seme dodaje dodatna vlakna i omega-3 masne kiseline, a u kombinaciji sa tečnošću formira gelastu strukturu koja pomaže varenju. Kefir je prirodni izvor probiotika, čuva ravnotežu crevne flore i utiče na imunitet i energiju.

Iako nijedan obrok ne može direktno smanjiti masne naslage na stomaku, redovan unos vlakana i probiotika doprinosi smanjenju nadutosti i boljem varenju. Mnoge žene koje su uvrstile ovakav doručak u svakodnevicu navode da se osećaju lakše, imaju više energije i ređe osećaju težinu u stomaku. Kako kaže Ana Popović iz Beograda: „Ovaj doručak mi je olakšao jutarnju rutinu i donosi mi sitost do ručka.“

Stručnjaci ipak podsećaju da je najvažnije održavati izbalansiranu ishranu i redovno kretanje. Najbolji rezultati za energiju i zdravlje dolaze iz kombinacije pravilne ishrane i zdravog načina života.

Pročitaj još

Fitnes

Sedenje na podu: navika koja donosi vitalnost i bolje zdravlje

Jednostavna promena koja jača mišiće, poboljšava držanje i olakšava svakodnevne aktivnosti kod žena svih uzrasta

Published

on

Jednostavna promena koja jača mišiće, poboljšava držanje i olakšava svakodnevne aktivnosti kod žena svih uzrasta

Savremeni način života često podrazumeva sate provedenih u sedećem položaju – bilo u kancelariji, kod kuće ili tokom slobodnog vremena. Dugotrajno sedenje na stolici, prema mišljenju stručnjaka, može izazvati ukočenost zglobova, bolove u leđima, pa čak i povećati rizik od hroničnih oboljenja. Upravo zato se poslednjih godina sve više preporučuje sedenje na podu kao jednostavna i prirodna navika koja može doprineti boljem zdravlju.

Za razliku od sedenja na stolici, sedenje na podu podstiče aktivaciju mišića trupa, leđa i karlice. Ovakav način sedenja zahteva više angažovanja tela, što doprinosi pravilnijem držanju i jačanju mišića. Time se rizik od bolova u vratu, ramenima i donjem delu leđa znatno smanjuje, naročito kod žena koje veći deo dana provode sedeći.

Posebno je preporučljivo sedeti sa prekrštenim nogama, jer ovaj položaj omogućava prirodnije poravnanje kičme i ravnomerniju raspodelu opterećenja na mišiće i zglobove. Mnoge žene primećuju blažu napetost i poboljšano držanje već nakon nekoliko nedelja usvajanja ove navike.

Sedenje na podu takođe povećava pokretljivost u kukovima, kolenima i skočnim zglobovima, a redovno praktikovanje doprinosi fleksibilnosti. To je značajno za žene svih generacija, jer olakšava svakodnevne pokrete i smanjuje učestalost ukočenosti i bolova.

Fizioterapeutkinja Marijana M. Rajić ističe: „Vežbanje ustajanja sa poda jača mišiće i poboljšava ravnotežu. Sve to je povezano sa boljom funkcionalnošću i vitalnošću u zrelijim godinama.“ Ona savetuje početak sa kraćim periodima sedenja na podu, sa postepenim produžavanjem trajanja i osluškivanjem signala tela.

Osim fizičkih koristi, ova navika doprinosi i psihičkoj relaksaciji. Povremeno ležanje na podu može prijati kičmi i smanjiti napetost mišića. Iako naučna istraživanja na ovu temu još nisu brojna, sve više stručnjaka preporučuje sedenje na podu kao deo svakodnevnih zdravih navika.

Bitno je istaći da redovno ustajanje sa poda pozitivno utiče na snagu i koordinaciju, a neka istraživanja navode i vezu između ove sposobnosti i dužine života. Žene koje žele da očuvaju vitalnost i zdravlje mogu već danas početi sa ovom jednostavnom promenom, uvodeći sedenje na podu u svoju svakodnevicu.

Pročitaj još

U Trendu