Connect with us

IT

Zabranjeni dronovi i ruteri u SAD dobijaju kritične softverske nadogradnje do 2029. godine

FCC omogućava produžetak ažuriranja za uređaje stranih proizvođača, novi rok do 1. januara 2029.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Bru-no

FCC omogućava produžetak ažuriranja za uređaje stranih proizvođača, novi rok do 1. januara 2029.

Federalna komisija za komunikacije (FCC) produžila je period tokom kog će dronovi i ruteri stranih proizvođača, koji su zabranjeni za upotrebu u Sjedinjenim Američkim Državama, moći da primaju ključne softverske i firmverske nadogradnje. Prema najnovijem obaveštenju FCC-ove Kancelarije za inženjering i tehnologiju, korisnici ovih uređaja mogu računati na podršku do 1. januara 2029, što predstavlja produžetak od oko dve godine u odnosu na prethodno najavljeni rok.

Ova odluka FCC-a ima za cilj da zaštiti američke korisnike od eventualnih bezbednosnih rizika koji bi mogli nastati zbog zastarelih softverskih rešenja na uređajima koji više ne ispunjavaju regulatorne standarde SAD, a poreklom su iz inostranstva. Nadogradnje koje će biti omogućene odnose se isključivo na softver i firmware, a njihova funkcija je da unaprede bezbednost i smanje potencijalnu štetu korisnicima, a ne da donesu nove funkcionalnosti ili produže komercijalnu upotrebu zabranjenih proizvoda.

Prvobitno, FCC je najavio da će podrška za kritične nadogradnje ovih uređaja biti okončana ranije, ali je sada taj rok produžen do početka 2029. godine. To znači da će proizvođači i dalje moći da isporučuju bezbednosne zakrpe i ažuriranja koja su potrebna kako bi se smanjio rizik od ranjivosti ili zloupotrebe uređaja koji su već u upotrebi na američkom tržištu. Produžetak roka omogućava potrošačima i kompanijama da bezbedno koriste postojeće uređaje dok ne pronađu odgovarajuće zamene ili rešenja usklađena sa američkim standardima.

Ova odluka je deo šire strategije američkih regulatornih tela usmerene na povećanje sajber bezbednosti i kontrolu rizika koji potiču iz opreme stranih proizvođača. FCC izražava nameru da kroz ovakve mere postepeno smanji zavisnost od potencijalno nesigurnih uređaja, istovremeno pružajući dovoljno vremena korisnicima za prelazak na alternativne proizvode koji zadovoljavaju sve tehničke i bezbednosne zahteve.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

IT

Bežično punjenje troši znatno više energije od klasičnog punjenja kablom

Popularnost bežičnog punjenja raste, ali efikasnost i potrošnja električne energije ostaju izazovi za industriju

Published

on

By

Popularnost bežičnog punjenja raste, ali efikasnost i potrošnja električne energije ostaju izazovi za industriju

Bežično punjenje postaje sve češći standard kod vodećih proizvođača kao što su Apple, Samsung i Google, ali istraživanja pokazuju da ova tehnologija troši znatno više električne energije u poređenju sa tradicionalnim punjenjem kablom. Iako korisnicima pruža komfor i olakšava svakodnevnu upotrebu uređaja, bežični prenos energije ima ozbiljne tehničke nedostatke kada je reč o efikasnosti.

Princip rada bežičnog punjenja zasniva se na korišćenju elektromagnetne indukcije, gde se energija prenosi između dva zavojna kalema – jednog u punjaču i drugog u uređaju. Tokom tog procesa deo energije se gubi, pre svega kroz toplotu i rasipanje van optimalnog položaja uređaja. U poređenju sa klasičnim punjenjem kablom, gde je efikasnost prenosa najčešće iznad 90%, bežični sistemi često ostvaruju znatno niže rezultate.

Jedan od glavnih razloga za povećane gubitke je potreba za preciznim pozicioniranjem uređaja na punjaču. Svako pomeranje ili neusklađenost kalemova dodatno povećava rasipanje energije, što znači da više struje ulazi u punjač nego što realno dolazi do baterije telefona. Ovi gubici mogu biti posebno izraženi kod starijih modela bežičnih punjača ili kod jeftinijih uređaja koji ne koriste napredne tehnologije za optimizaciju prenosa.

Osim toga, konstantna potrošnja električne energije je veća i kada uređaj nije postavljen savršeno ili čak kada se punjač ne koristi, što se često dešava sa bežičnim bazama koje ostaju uključene tokom celog dana. Ovo postavlja pitanje održivosti i ukupnog uticaja na potrošnju energije na globalnom nivou, s obzirom na sve veći broj korisnika koji prelaze na bežično punjenje.

Stručnjaci iz industrije ističu da je potrebno unaprediti postojeće standarde i povećati svest korisnika o realnim razlikama u efikasnosti između bežičnog i tradicionalnog punjenja. I dok proizvođači nastoje da unaprede tehnologiju i smanje gubitke kroz nove standarde i pametnije algoritme za upravljanje energijom, korisnicima se preporučuje da, kada je moguće, koriste klasične kablove za punjenje kako bi smanjili ukupnu potrošnju električne energije.

Pročitaj još

IT

Američka vlada traži od Meta da podeli svoje AI modele radi procene bezbednosti

Meta je jedini veliki AI developer koji nije dobrovoljno omogućio uvid u svoje modele, navode izvori iz industrije

Published

on

By

Meta je jedini veliki AI developer koji nije dobrovoljno omogućio uvid u svoje modele, navode izvori iz industrije

Američka vlada je, prema navodima izvora iz industrije, zatražila od kompanije Meta da svoje AI modele učini dostupnim za nezavisnu procenu, zbog rastućih zabrinutosti oko bezbednosti i potencijalnih rizika savremenih veštačko-inteligenčnih tehnologija. Prema dostupnim informacijama, Meta je za sada jedini veliki proizvođač AI rešenja koji nije dobrovoljno omogućio uvid regulatorima i stručnjacima za veštačku inteligenciju.

Zahtev američke vlade dolazi u trenutku kada se ubrzano razvijaju napredni AI sistemi, a transparentnost i odgovornost postaju ključni prioriteti za države širom sveta. Dok su drugi vodeći developeri, uključujući OpenAI i Google, omogućili određeni nivo pristupa i procene svojih modela, Meta se do sada nije odlučila na takav korak. Ovaj potez američkih vlasti ima za cilj da obezbedi da svi ključni akteri na tržištu AI rešenja prođu kroz slične bezbednosne i etičke provere.

Meta, poznata kao vlasnik platformi Facebook, Instagram i WhatsApp, razvija sopstvene LLM (Large Language Model) alate, ali njihovi tehnički detalji i zaštitni mehanizmi nisu bili predmet eksterne revizije. Vlada želi da proceni na koji način Meta implementira bezbednosne kontrole i da li su njihovi sistemi podložni zloupotrebama ili greškama koje bi mogle imati široke posledice.

Ovaj slučaj otvara pitanja o standardizaciji procedura za testiranje i procenu AI modela na globalnom nivou, kao i o tome kako balansirati inovacije sa odgovornošću i javnom sigurnošću. Iako iz kompanije Meta do sada nije bilo zvaničnih komentara na zahtev vlade, industrijski posmatrači smatraju da bi ishod ovog procesa mogao uticati na buduće regulative i praksu u domenu razvoja veštačke inteligencije.

Pročitaj još

IT

Pravilo 0,2 bara: kako pravilno podesiti pritisak u gumama tokom leta

ADAC savetuje vozače da tokom visokih temperatura povećaju pritisak u gumama za 0,2 bara radi bolje bezbednosti

Published

on

By

ADAC savetuje vozače da tokom visokih temperatura povećaju pritisak u gumama za 0,2 bara radi bolje bezbednosti

Visoke letnje temperature imaju značajan uticaj na bezbednost vožnje, posebno kada je reč o pritisku u automobilskim gumama. Nemački auto-klub ADAC izdao je preporuku svim vozačima da obrate pažnju na takozvano pravilo 0,2 bara, koje može doprineti izbegavanju opasnih situacija na putu tokom letnjih meseci. Sa porastom spoljnih temperatura iznad 30 stepeni Celzijusa, asfalt se dodatno zagreva, što u kombinaciji sa trenjem tokom vožnje dovodi do povećanja temperature unutar same gume. To povećava rizik od deformacija i gubitka stabilnosti vozila.

ADAC preporučuje da vozači u letnjim uslovima pritisak u gumama podese na fabrički preporučenu vrednost, sa dodatnim povećanjem od najmanje 0,2 bara. Stručnjaci ističu da je česta zabluda među vozačima da leti treba ispuštati vazduh iz guma; zapravo, prenizak pritisak uzrokuje veće savijanje gume tokom rotacije, što povećava unutrašnju temperaturu i rizik od oštećenja. Preporučeni pritisak za određeno vozilo najčešće je naveden na unutrašnjoj strani poklopca rezervoara, B-stubu vozačevih vrata ili u fabričkom uputstvu.

Pritisak u gumama treba meriti dok su gume hladne, odnosno pre početka vožnje, jer nakon duže vožnje ili vožnje autoputem dolazi do zagrevanja vazduha unutar gume, što može dovesti do netačnih očitavanja. Ukoliko se vozilo koristi za duža putovanja ili je dodatno opterećeno prtljagom, ADAC savetuje povećanje pritiska za 0,3 do 0,4 bara, ali uvek u okviru maksimalnih vrednosti koje preporučuje proizvođač vozila.

ADAC takođe upozorava na još jednu čestu grešku – korišćenje zimskih guma tokom leta. Zimske gume su napravljene od mekše smeše, prilagođene niskim temperaturama, pa se na vrelom asfaltu brže zagrevaju, troše i smanjuju stabilnost, produžavajući zaustavni put. Stručnjaci ističu da ova praksa može ozbiljno ugroziti bezbednost, naročito pri većim brzinama i u intenzivnom saobraćaju.

Pročitaj još

U Trendu