Connect with us

Domaće

Warmico gradi data centre sa elektranom na biogas, potrošnja raste 2 odsto

Data centri snage 100 megavata podižu godišnju potrošnju struje u Srbiji, dok čekanje na priključak traje do 15 godina

Objavljeno pre

,

Data centri snage 100 megavata podižu godišnju potrošnju struje u Srbiji, dok čekanje na priključak traje do 15 godina

Warmico, energetsko-tehnološka grupa, predstavila je analizu prema kojoj izgradnja data centara sa sopstvenom elektranom na biogas efikasno rešava izazove rasta potrošnje električne energije i dugog čekanja na priključak na mrežu. Data centar snage 100 megavata povećava godišnju potrošnju električne energije u Srbiji za oko dva odsto, navodi se u izveštaju.

Prema analizi, evropski data centri na priključak na električnu mrežu čekaju između pet i petnaest godina. Toplota koju oslobađaju serveri koristi se za zagrevanje bioreaktora postrojenja na biogas, čime se smanjuju trajni troškovi i podiže ukupna efikasnost sistema.

Ekosistem proizvodnje i potrošnje energije

Model gde se proizvodnja gradi pored potrošnje naziva se ekosistem proizvodnje i potrošnje energije. U ovom modelu, postrojenje na biogas proizvodi struju neprekidno, za razliku od sunca ili vetra, i pokriva potrebe data centra za električnom energijom, toplotom i hlađenjem. Osim toga, energija iz više postrojenja može se objediniti, što povećava sigurnost napajanja.

Kao rezultat, zajednička izgradnja data centra i postrojenja skraćuje vreme do početka rada jer se ne čeka priključak odgovarajuće snage. Prema rečima Mit Guseva, predsednika Upravnog odbora Warmico grupe: „Kada se proizvodnja gradi pored potrošnje, nestaje najveći trošak i rizik, a to je čekanje. Postrojenje i data centar koji se grade zajedno formiraju zatvoreni ekosistem, čime se ništa ne čeka.“

Brz rast potrošnje i ograničeni kapaciteti mreže

U maju 2026. godine u Srbiji je radilo 45 postrojenja na biogas ukupne snage oko 44 megavata, dok je još 55 bilo u izgradnji. Više od 80 odsto ovih objekata nalazi se u Vojvodini, u blizini farmi i izvora biomase, što smanjuje logističke troškove. Udeo biomase i biogasa u ukupnoj proizvodnji električne energije porastao je sa 0,86 odsto u 2024. na 0,96 odsto u 2025. godini.

Potražnja za napajanjem data centara raste brzo. Evropski data centri potrošili su oko 96 teravat-časova električne energije u 2024. godini, a očekuje se rast na 168 teravat-časova do 2030, prema podacima analitičkog centra Ember. S druge strane, 67 odsto evropskih operatera data centara ističe pristup električnoj energiji kao glavni izazov, dok 38 odsto smatra da je autonomna proizvodnja energije prioritet.

Perspektive za Srbiju i evropski trendovi

Kapacitet data centara u Srbiji danas iznosi oko 27 megavata, a planira se povećanje do jednog gigavata do 2035. godine. Za proizvodnju biogasa koristi se svega deset odsto poljoprivrednog potencijala, dok su postrojenja i sirovine već prisutni. „Za Srbiju je ovde reč o pretvaranju poljoprivrednog viška u digitalni resurs. Ono što nedostaje nije tehnologija, nego model u kome neko odgovara za ceo lanac, od sirovine do servera, koji mi nazivamo ekosistemom“, naglašava Gusev.

Evropska praksa pokazuje da 90 odsto potrošnje energije u data centrima već dolazi iz obnovljivih izvora. Španija i Irska uvode obavezu da data centri koriste isključivo energiju iz novoizgrađenih obnovljivih izvora, dok se u skandinavskim zemljama očekuje rast potražnje za data centrima četiri do pet puta do 2035. godine. Ovi trendovi potvrđuju značaj modela izgradnje data centara sa elektranom na biogas za održiv i brz razvoj digitalne infrastrukture.

Pročitaj još

Domaće

Berkshire Hathaway menja rukovodstvo: Hauard Bafet preuzeo firmu vrednu 1.100 milijardi dolara

Sin legendarnog investitora vodi Berkshire Hathaway čija tržišna kapitalizacija iznosi 1,1 bilion dolara, uz snažan fokus na poljoprivredu i filantropiju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Berkshire Hathaway menja rukovodstvo: Hauard Bafet preuzeo firmu vrednu 1.100 milijardi dolara – tržišna kapitalizacija Berkshire Hathaway

Sin legendarnog investitora vodi Berkshire Hathaway čija tržišna kapitalizacija iznosi 1,1 bilion dolara, uz snažan fokus na poljoprivredu i filantropiju.

Berkshire Hathaway, američka investiciona kompanija, izvela je smenu na čelu uprave sredinom septembra 2026. godine. Hauard Bafet preuzeo je funkciju predsednika upravnog odbora od svog oca, legendarnog investitora Vorena Bafeta, i sada upravlja kompanijom čija tržišna kapitalizacija iznosi 1,1 bilion dolara (hiljadu milijardi dolara).

Kompanija Berkshire Hathaway poznata je po diverzifikovanom portfoliju koji uključuje osiguranje, energetiku, železnicu i prehrambenu industriju. Ova smena dolazi nakon što je Voren Bafet izvršnu funkciju prepustio Gregu Ejbelu 1. januara 2026. godine, dok je titulu predsednika zadržao do 18. septembra. Hauard ima specifičan karijerni put, jer je pre preuzimanja korporativnog vrha dugi niz godina radio kao farmer.

Tržišna kapitalizacija Berkshire Hathaway i profesionalni put Hauarda Bufeta

Značajno je istaći da tržišna kapitalizacija Berkshire Hathaway iznosi 1,1 bilion dolara, što ovu kompaniju svrstava među najvrednije na svetu. Hauard Bafet je 1977. godine započeo bavljenje poljoprivredom u Tekamahu, država Nebraska, na zemljištu koje mu je otac iznajmio. Tokom narednih decenija radio je u više prehrambenih i poljoprivrednih kompanija, uključujući Coca-Colu i ConAgra-u, gde je bio član upravnih odbora.

Ova neobična biografija pokazuje da alternativni karijerni putevi, kao što je poljoprivreda, mogu voditi do uspeha i upravljanja multinacionalnom korporacijom. Hauard je naglasio: „Poljoprivreda je za mene značila potpuni izlazak iz zone komfora. Nisam imao pojma šta radim, ali sam naučio, i danas je to ogroman deo mog života.“

Fokus na poljoprivredu i filantropiju

Pored poslovnog angažmana, Hauard Bafet vodi Howard G. Buffett Foundation, osnovanu 1999. godine. Misija fondacije je unapređenje života najsiromašnijih i najmarginalizovanijih populacija. Dva segmenta su direktno vezana za poljoprivredu: Sequoia Farm Foundation, koja upravlja istraživačkim farmama u Ilinoju, Arizoni, Teksasu i Novom Meksiku, i Farmers Youth Education Foundation, koja besplatno obezbeđuje opremu i edukaciju za mlade poljoprivrednike.

Značajan deo aktivnosti fondacije usmeren je na unapređenje proizvodnih praksi, efikasno korišćenje vode i podršku malim farmerima u zemljama u razvoju. Kao rezultat, tokom 2022. godine fondacija je uložila više od 800 miliona dolara u humanitarnu, finansijsku i poljoprivrednu pomoć Ukrajini.

Uticaj alternativnih karijernih puteva na tržište rada

Primer karijere Hauarda Bafeta ukazuje na rastući trend u Sjedinjenim Američkim Državama, gde sve više mladih razmatra alternativne karijerne puteve zbog visoke cene i upitne isplativosti fakultetskog obrazovanja. S druge strane, Hauard nije završio fakultet, ali je izgradio karijeru u poljoprivredi, rukovodstvu i filantropiji. Sam Voren Bafet istakao je da „fakultet nije za svakoga“ i da je ulaganje u sebe najbolja investicija.

Ovaj primer pokazuje kako tržišna kapitalizacija Berkshire Hathaway i angažovanje u poljoprivredi i filantropiji mogu biti deo šire tranzicije na tržištu rada i promenama u vrednosnim sistemima generacije Z. To ističe značaj prilagođavanja obrazovanja i karijernih puteva realnim potrebama savremene ekonomije.

Pročitaj još

Domaće

Nemački privatni sektor beleži ubrzan rast, PMI dostigao 53,8 poena u septembru

Oporavak uslužnog sektora i snažna industrijska aktivnost pokrenuli najviši PMI od oktobra prošle godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemački privatni sektor beleži ubrzan rast, PMI dostigao 53,8 poena u septembru

Oporavak uslužnog sektora i snažna industrijska aktivnost pokrenuli najviši PMI od oktobra prošle godine

Nemački privatni sektor zabeležio je ubrzan rast aktivnosti u septembru, prema preliminarnim podacima agencije S&P Global. Kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI), koji obuhvata industriju i usluge, porastao je sa 51,8 u avgustu na 53,8 poena. Ovaj nivo predstavlja najvišu vrednost od oktobra prošle godine i signalizira stabilan ekonomski oporavak. Vrednosti iznad 50 poena ukazuju na ekspanziju, dok su niže vrednosti znak kontrakcije aktivnosti.

PMI sektora usluga i industrije: detaljan pregled rasta

PMI sektora usluga popeo se sa 49,7 u avgustu na 52,9 poena u septembru. Time se uslužni sektor, posle pet meseci kontrakcije, vratio u zonu ekspanzije uz najviši indeks u poslednjih sedam meseci. Istovremeno, indeks proizvodnje u prerađivačkoj industriji blago je pao sa 56,6 na 55,9 poena, dok je ukupni PMI u proizvodnji porastao sa 53,8 na 54,3 poena. I pored blagog usporavanja, oba indeksa ostaju znatno iznad ključne granice od 50 poena, što potvrđuje nastavak rasta industrijske aktivnosti.

Razlozi ubrzanog rasta i tržišni kontekst

Rast aktivnosti u privatnom sektoru podržalo je povećanje tražnje za robom i uslugama. Novi poslovi porasli su treći mesec zaredom, najbržim tempom od februara 2022. godine. Kompanije su navele veća ulaganja kao ključni faktor koji je podstakao potražnju. Uporedo sa tim, drugi mesec zaredom zabeležen je rast zaostalih narudžbina, odnosno projekata koji čekaju na realizaciju. Njihov rast bio je najbrži od maja 2022. godine, što upućuje na rastući pritisak na kapacitete preduzeća.

Inflatorni pritisci i očekivanja kompanija

Pojačani inflatorni pritisci uticali su na rast ulaznih troškova za kompanije. Troškovi inputa porasli su najbrže u poslednja četiri meseca, pri čemu su firme posebno istakle više cene goriva i energije. Ipak, kompanije u Nemačkoj ostaju optimistične u pogledu poslovnih izgleda za narednih 12 meseci. Očekivanja su ostala na nivou iz avgusta i iznad dugoročnog proseka, što ukazuje na poverenje u nastavak pozitivnih trendova.

Metodologija i značaj PMI za ekonomiju

Podaci su prikupljani od 10. do 21. septembra i predstavljaju preliminarne rezultate PMI istraživanja. Prema definiciji, PMI (Purchasing Managers’ Index) meri promenu aktivnosti menadžera nabavke u ključnim sektorima privrede. Kao rezultat, ovaj indikator se često koristi kao rani signal za šire makroekonomske trendove i investicione odluke. Ovogodišnje vrednosti sugerišu da Nemačka ostaje na putu oporavka, uprkos izazovima poput inflacije i rasta cena energenata.

Pročitaj još

Domaće

Žito otkupljuje sopstvene akcije za 12,5 miliona evra na Zagrebačkoj berzi

Kompanija planira otkup do 500.000 akcija do aprila 2031. godine, uz ograničenje cene i fleksibilnu dinamiku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija planira otkup do 500.000 akcija do aprila 2031. godine, uz ograničenje cene i fleksibilnu dinamiku

Žito je najavio otkup vlastitih akcija u vrednosti od 12,5 miliona evra na Zagrebačkoj berzi. Program otkupa vlastitih akcija omogućava sticanje najviše 500.000 deonica, sa najkasnijim rokom do 22. aprila 2031. godine. Ovu odluku kompanija je objavila 23. septembra, ističući da dinamika otkupa zavisi od tržišnih uslova i strateških odluka.

Otkup sopstvenih akcija za 12,5 miliona evra deo je šire strategije Žita da poveća vrednost za akcionare i poboljša likvidnost deonice na tržištu kapitala. Kompanija nije u obavezi da otkupi ceo predviđeni broj akcija, niti da potroši puni iznos programa. Osim toga, otkup će se sprovoditi na uređenom tržištu Zagrebačke berze, uključujući i mogućnost blok-transakcija.

Kriterijumi otkupa akcija i tržišni okvir

Cena po kojoj će Žito otkupljivati sopstvene akcije biće ograničena. Ona neće smeti biti više od deset odsto iznad niti deset odsto ispod prosečne tržišne cene ostvarene u prethodnih 15 dana trgovanja. Ova praksa je standardna na finansijskim tržištima kako bi se izbegle nagle oscilacije i zaštitili interesi svih akcionara. Pored toga, otkupljene akcije mogu se koristiti za različite svrhe: za podelu zaposlenima, u opcijskim programima, kao nagrade za članove Uprave ili u drugim odobrenim programima raspolaganja sopstvenim deonicama.

U ovom trenutku, Žito raspolaže sa 25.607.675 izdatih akcija, od čega već drži 210.824 sopstvenih, što čini oko 0,8 odsto osnovnog kapitala. Ako bi ceo program bio iskorišćen, kompanija bi otkupila dodatnih blizu 2 odsto ukupnog broja izdatih akcija. Kao rezultat, ovaj korak može uticati na povećanje vrednosti akcija i jačanje poverenja investitora.

Otkup sopstvenih akcija kao instrument korporativne politike

Otkup sopstvenih akcija je česta praksa na razvijenim tržištima kapitala. Kompanije koriste ovaj instrument kako bi izbalansirale ponudu i potražnju za sopstvenim deonicama, što može doprineti stabilizaciji ili rastu tržišne cene. U slučaju Žita, program otkupa sopstvenih akcija može biti signal tržištu da menadžment veruje u fundamentalnu vrednost kompanije.

Takođe, ovakvi programi često služe i kao dodatni benefit za zaposlene kroz različite opcione programe. Osim toga, otkupljene akcije mogu biti korišćene kao nagrade članovima Uprave, čime se podstiče njihova dugoročna motivacija i usklađuju interesi menadžmenta i akcionara. Na taj način, otkup sopstvenih akcija za 12,5 miliona evra može imati dugoročan pozitivan efekat na tržišnu reputaciju i likvidnost akcija kompanije.

U trenutku najave otkupa, tržišni okvir na Zagrebačkoj berzi ostaje stabilan. Cena akcija podložna je ograničenju od deset odsto iznad ili ispod prosečne cene u poslednjih 15 dana trgovanja, što dodatno doprinosi transparentnosti i zaštiti akcionara. Ovaj potez Žita pozicionira kompaniju kao proaktivnog aktera na tržištu kapitala, sa jasnim ciljem povećanja vrednosti za akcionare i poboljšanja likvidnosti sopstvenih deonica.

Pročitaj još

U Trendu