Connect with us

Domaće

Unija poslodavaca Srbije pokreće anketu o minimalnoj ceni rada pred pregovore 10. avgusta

Anonimna anketa privrednika o minimalnoj ceni rada biće osnova za pregovore Unije poslodavaca Srbije za 2027. godinu

Objavljeno pre

,

Unija poslodavaca Srbije pokreće anketu o minimalnoj ceni rada pred pregovore 10. avgusta – minimalna cena rada Foto Izvor: Pexels / Hanna Pad

Anonimna anketa privrednika o minimalnoj ceni rada biće osnova za pregovore Unije poslodavaca Srbije za 2027. godinu

Unija poslodavaca Srbije pokrenula je anonimnu anketu među privrednicima povodom minimalne cene rada pred početak pregovora zakazan za 10. avgust, objavljeno je na zvaničnom sajtu ove organizacije. Minimalna cena rada predstavlja najniži iznos koji poslodavci po zakonu mogu da isplate zaposlenima, a njen iznos ključno utiče na ukupne troškove poslovanja i konkurentnost domaće privrede. Prvi sastanak pregovaračkog tima za utvrđivanje minimalne cene rada za sledeću godinu, prema podacima Socijalno-ekonomskog saveta Srbije, biće održan 10. avgusta.

Minimalna cena rada i stavovi privrednika

Anketa Unije poslodavaca Srbije ima za cilj da prikupi informacije o uticaju povećanja minimalne cene rada na troškove poslovanja, zarade zaposlenih, zapošljavanje, investicije i konkurentnost preduzeća. Kao rezultat, odgovori iz ankete poslužiće kao osnova za kreiranje stavova i inicijativa Unije u predstojećim pregovorima. Pored toga, iz ove poslodavačke asocijacije ističu da će rezultati ankete pomoći da se identifikuju uslovi i mere koji mogu omogućiti održiv rast zarada uz očuvanje stabilnosti poslovanja privrednih subjekata. S druge strane, kompanije će kroz ovu anketu imati priliku da iznesu konkretne izazove sa kojima se suočavaju u vezi sa minimalnom cenom rada.

Pregovori i značaj za privredu Srbije

Pregovori o minimalnoj ceni rada okupljaju predstavnike poslodavaca, sindikata i države, a njihov ishod direktno utiče na standard zaposlenih i ukupnu konkurentnost srpske privrede. Takođe, odluka o visini minimalne zarade za 2027. godinu biće doneta na osnovu relevantnih podataka iz privrede i potreba zaposlenih. U međuvremenu, Unija poslodavaca Srbije naglašava da je važno sagledati sve aspekte poslednjeg povećanja minimalne cene rada i njegov uticaj na poslovanje i zapošljavanje. Na taj način, dijalog između svih socijalnih partnera treba da doprinese pronalaženju održivog rešenja koje balansira interese radnika i poslodavaca. Minimalna cena rada, kao jedan od ključnih makroekonomskih pokazatelja na tržištu rada, ima dugoročan uticaj na investicioni ambijent i ekonomski rast u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Slovenija premašila prag cene sreće sa prosečnom platom od 42.800 dolara

Jedina zemlja među 50 analiziranih gde prosečna zarada prelazi nivo životnog zadovoljstva, Srbija na 24. mestu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slovenija premašila prag cene sreće sa prosečnom platom od 42.800 dolara – cena sreće

Jedina zemlja među 50 analiziranih gde prosečna zarada prelazi nivo životnog zadovoljstva, Srbija na 24. mestu

Slovenija je postala jedina zemlja na svetu čija prosečna godišnja plata premašuje prag poznat kao „cena sreće“, pokazuje analiza kompanije Remitly na osnovu podataka iz istraživanja Univerziteta Purdue i Međunarodne organizacije rada. Prosečna plata u Sloveniji iznosi 42.800 dolara, što je 16,3 odsto više od procenjene „cene sreće“ koja iznosi 36.800 dolara. Ova tačka označava nivo prihoda iznad kojeg dalji rast zarade ne donosi dodatno povećanje životnog zadovoljstva.

Prosečne plate i prag cene sreće u zemljama Evrope

Analiza je obuhvatila 50 država, uz korekcije za kupovnu moć, inflaciju i devizne kurseve. U većini zemalja, prosečne zarade su ispod praga koji istraživači povezuju sa najvećim zadovoljstvom. Najbliže Sloveniji su Luksemburg, gde prosečna plata dostiže 92,8 odsto praga cene sreće, zatim Estonija sa 90,5 odsto, Singapur sa 90 odsto i Litvanija sa 89,2 odsto. Zanimljivo je da centralna i istočna Evropa dominiraju među prvih 11 mesta — Estonija, Litvanija, Češka, Letonija, Grčka, Rumunija i Poljska su na listi visoko plasiranih zemalja. Iako su im plate niže od najrazvijenijih država, i sam prag za zadovoljstvo je niži, što smanjuje razliku između zarade i potrebnog iznosa.

Srbija daleko od praga, visoke plate ne garantuju sreću

Srbija se nalazi na 24. mestu, sa prosečnom zaradom koja pokriva 56,2 odsto cene sreće. To pokazuje da je za domaće zaposlene još uvek značajan jaz između realnih prihoda i nivoa neophodnog za maksimalno životno zadovoljstvo. S druge strane, u državama sa visokim platama, kao što su Sjedinjene Američke Države, Australija ili Velika Britanija, prag sreće je znatno viši. U SAD, prosečna godišnja plata iznosi 75.300 dolara, ali procenjena cena sreće dostiže 134.800 dolara, pa prosečna zarada pokriva samo 55,8 odsto praga. U Australiji je odnos još izraženiji — prosečna plata od 59.000 dolara čini tek 36,6 odsto potrebnog iznosa, dok je u Velikoj Britaniji taj procenat 35,9 odsto, a u Kanadi 44,4 odsto. Na začelju liste je Ekvador sa tek 32,9 odsto pokrivenosti cene sreće. Ovi podaci pokazuju da visoke nominalne zarade same po sebi nisu dovoljne za dostizanje praga subjektivnog blagostanja, jer je i prag cene sreće u tim državama znatno viši.

Metodologija i širi značaj rezultata

Analiza kompanije Remitly bazira se na istraživanju Univerziteta Purdue, koje je utvrdilo globalni prag prihoda za najveće životno zadovoljstvo. Svi podaci su prilagođeni za kupovnu moć i inflaciju, u skladu sa metodologijom Međunarodne organizacije rada. Cena sreće predstavlja psihološki prag, a ne ekonomski minimum za život. Kao rezultat, poređenje između zemalja osvetljava koliko su ekonomije u stanju da obezbede materijalnu osnovu za subjektivnu dobrobit građana. Srbija, sa 56,2 odsto pokrivenosti, ostaje iza proseka centralne Evrope, dok Slovenija kao lider ističe značaj ravnoteže između realnih prihoda i očekivanja stanovništva. Na globalnom nivou, podaci ukazuju da povećanje plate iznad određene tačke ne donosi dodatnu sreću, što je važno za ekonomske politike usmerene ka kvalitetu života.

Pročitaj još

Domaće

Privredna komora Srbije pokreće digitalne obuke i AI alate za privredu

Kompanije u Srbiji dobijaju pristup novim edukacijama i digitalnim platformama PKS kako bi unapredile poslovanje i prilagodile se regulatornim promenama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privredna komora Srbije pokreće digitalne obuke i AI alate za privredu – obuke i AI alati

Kompanije u Srbiji dobijaju pristup novim edukacijama i digitalnim platformama PKS kako bi unapredile poslovanje i prilagodile se regulatornim promenama

Privredna komora Srbije pokrenula je set digitalnih obuka i AI alata za kompanije u Srbiji. Ovaj program ima za cilj da pomogne privredi u rešavanju izazova kao što su promene propisa, nedostatak stručnih kadrova i sve veća primena veštačke inteligencije. Edukativne radionice i digitalni servisi namenjeni su kako malim, tako i velikim preduzećima širom zemlje.

Obuke i AI alati za jačanje poslovanja

Služba za edukaciju Privredne komore Srbije i Poslovna akademija PKS razvili su obuke koje kombinuju teoriju i praktična rešenja iz poslovne prakse. Posebna pažnja posvećena je temama usklađivanja sa propisima, zaštite potrošača i digitalne transformacije. Kao rezultat, kompanije mogu da izbegnu potencijalne sporove, kazne ili finansijske gubitke. Učesnici će steći znanja o primeni novih pravila u oblasti internet trgovine, vođenju javnih nabavki i upravljanju ugovorima sa domaćim i stranim partnerima. U okviru finansijskih modula, vlasnici i finansijski menadžeri dobijaju smernice za analizu izveštaja, naplatu potraživanja i računovodstveno praćenje proizvodnje. Osim toga, programi stavljaju akcenat na razvoj veština koje direktno utiču na rezultate – prodaju, pregovaranje, javni nastup i rešavanje konflikata u kolektivu.

Digitalna platforma ChamberLearn i praktične radionice

Nova digitalna platforma ChamberLearn omogućava kompanijama jedinstven pristup kursevima iz oblasti digitalne transformacije, AI, marketinga, finansija i ljudskih resursa. Ova ponuda uključuje i informacije o programima podrške i novim poslovnim mogućnostima. Pored toga, inovativne radionice kao što su „Prodaja od ciljeva do realizacije + AI Business Lab“ i „Javni nastup 360° + AI Communication Lab“ kombinuju tradicionalne poslovne veštine sa savremenim AI alatima. Radionica LEGO Serious Play daje priliku učesnicima da kroz praktične metode sagledaju promene u organizaciji. Među novinama je i obuka „Konobar koga svi žele“, koja odgovara potrebama ugostitelja za kvalifikovanim osobljem. Ova edukacija obuhvata komunikaciju sa gostima, preporuke proizvoda i rešavanje neprijatnih situacija.

Uticaj na poslovnu zajednicu i izjave rukovodstva

Prema rečima Ivane Kovačević, rukovodioca Službe za edukaciju PKS, cilj svih programa jeste da znanje bude dostupno, praktično i odmah primenljivo. „Učesnici će moći da dobiju tumačenje novog propisa, unaprede organizaciju rada i razviju savremeni pristup prodaji i razvoju zaposlenih“, navela je Kovačević. Takođe, obuke iz radnog prava, mobinga i posredovanja imaju za cilj da unaprede međuljudske odnose i spreče probleme u kolektivu. Ove inicijative podržavaju konkurentnost domaće privrede i olakšavaju kompanijama prelazak na digitalne modele poslovanja.

Širi kontekst digitalizacije u Srbiji

Ovi programi predstavljaju deo šire strategije digitalizacije privrede u Srbiji. Preduzeća, suočena sa ubrzanim tehnološkim promenama, sada imaju pristup alatima koji direktno pomažu u prilagođavanju novim tržišnim zahtevima. Uporedo sa tim, digitalna pismenost i veštine postaju osnov za izgradnju otpornijih i inovativnijih poslovnih modela. Sve veća dostupnost edukacija doprinosi jačanju konkurentnosti srpskih kompanija na domaćem i međunarodnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Komercbanka udvostručila dobit na 898 miliona evra, Unikredit povećao udeo na 48 odsto

Nemačka banka najavila otkup akcija od 1,2 milijarde evra dok Unikredit preuzima gotovo polovinu vlasništva

Objavljeno pre

,

Objavio:

Komercbanka udvostručila dobit na 898 miliona evra, Unikredit povećao udeo na 48 odsto

Nemačka banka najavila otkup akcija od 1,2 milijarde evra dok Unikredit preuzima gotovo polovinu vlasništva

Komercbanka, nemačka finansijska institucija sa sedištem u Frankfurtu, gotovo je udvostručila neto dobit u drugom kvartalu 2026. godine. Neto dobit iznosila je 898 miliona evra, što je značajan rast u poređenju sa 462 miliona evra iz istog perioda prethodne godine. Ove rezultate banka je objavila u zvaničnom saopštenju, naglašavajući da je rezultat premašio očekivanja analitičara.

Prihodi i najava otkupa akcija

Uporedo sa rastom dobiti, Komercbanka je najavila novi program otkupa sopstvenih akcija u vrednosti do 1,2 milijarde evra. Ova odluka dolazi u trenutku kada se banka priprema za razgovore sa najvećim akcionarom, italijanskim Unikreditom. Kao rezultat, cilj banke za celu 2026. godinu ostaje ostvarenje najmanje 3,4 milijarde evra neto dobiti. Uprava ističe da su ovi rezultati potvrda uspešnosti strategije samostalnog razvoja.

Unikredit povećava uticaj, nemačka država ostaje ključni akcionar

Unikredit, italijanska bankarska grupa, povećala je svoj udeo u Komercbanci na gotovo 48 odsto akcija, uključujući opcije za dodatni otkup. Ova promena usledila je nakon dobrovoljne ponude za preuzimanje završene početkom jula. Izvršni direktor Unikredita, Andrea Orćel, najavio je da planira dublje promene i značajne uštede, uključujući smanjenje broja zaposlenih. S druge strane, menadžment Komercbanke, predvođen Betinom Orlop, poručuje da su „spremni za konstruktivne razgovore“, ali i da sama većina na skupštini akcionara ne bi omogućila Unikreditu potpunu kontrolu nad ključnim odlukama. Prema njenim rečima, budućnost banke zahteva zajednički dogovor svih zainteresovanih strana.

Tržišni kontekst i implikacije za akcionare

Takođe, Komercbanka naglašava da rezultati i program otkupa akcija potvrđuju uspešnost dosadašnje strategije. Nemačka država, koja i dalje poseduje više od 12 odsto akcija Komercbanke, imaće važnu ulogu u daljim odlukama o upravljanju i vlasničkoj strukturi. Očekuje se da će dalji tok pregovora između Unikredita, menadžmenta i države odrediti smer u kojem će banka nastaviti razvoj. U međuvremenu, investitori i analitičari pažljivo prate razvoj događaja, jer su vlasničke promene i rezultati Komercbanke od značaja za čitav evropski bankarski sektor. Na ovaj način, otkup sopstvenih akcija i povećani udeo Unikredita mogli bi imati trajan uticaj na vrednost akcija i strategiju kompanije.

Pročitaj još

U Trendu