Connect with us

Domaće

Turske kompanije investirale 635 miliona evra u Crnoj Gori od 2006. godine

Privredna komora Turske: ulaganja doprinela razvoju i otvaranju novih radnih mesta, nastavak projekata u najavi

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Yan Krukau

Privredna komora Turske: ulaganja doprinela razvoju i otvaranju novih radnih mesta, nastavak projekata u najavi

Ukupna vrednost investicija koje su turske kompanije realizovale u Crnoj Gori u periodu od 2006. do ove godine iznosi približno 635 miliona evra, saopštila je Turska privredna komora u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro). Izvršni direktor TurkCham, Barış Polat, izjavio je da poverenje turskih investitora u ekonomski potencijal Crne Gore ostaje snažno.

“Turske investicije predstavljaju najkonkretniji dokaz tog poverenja. Verujemo da će u narednom periodu biti realizovani novi projekti, posebno u oblastima proizvodnje, turizma, energetike, poljoprivredno-prehrambene industrije i infrastrukture. Kao TurkCham, nastavićemo da jačamo ekonomski most između Crne Gore i Turske i pružamo podršku investitorima iz obje zemlje”, naveo je Polat u saopštenju.

Iz Privredne komore ističu da ekonomski odnosi između Crne Gore i Turske nastavljaju da se razvijaju stabilnim tempom. “Navedene investicije dale su značajan doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore, stvarajući nova radna mjesta i dodatnu vrijednost za nacionalnu ekonomiju”, navodi se u saopštenju.

Saradnja dve zemlje ocenjena je kao nastavak snažnih političkih, kulturnih i istorijskih veza. U saopštenju je naglašeno da napredak Crne Gore na evropskom putu, očekivani ulazak u Evropsku uniju 2028. godine, kao i unapređenje poslovnog ambijenta i regionalna stabilnost, dodatno podstiču interesovanje turskih investitora za ulaganja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka povećala udeo obnovljivih izvora na 58 odsto u proizvodnji struje u prvoj polovini 2026.

Vetroparkovi zabeležili rast proizvodnje od 28,3 odsto, dok je energija sunca porasla 3,7 odsto na godišnjem nivou

Published

on

By

Vetroparkovi zabeležili rast proizvodnje od 28,3 odsto, dok je energija sunca porasla 3,7 odsto na godišnjem nivou

Nemačka je u prvoj polovini 2026. godine ostvarila rekordni udeo električne energije iz obnovljivih izvora, dostigavši 58 odsto ukupne proizvodnje, prema preliminarnim podacima Centra za istraživanje solarne energije i vodonika Baden-Virtemberga (ZSW) i Saveznog udruženja industrije energije i vode (BDEW). Ovaj rezultat je za skoro tri procentna poena veći u odnosu na prethodni rekord iz cele prošle godine.

Detaljna analiza pokazuje da su vetroparkovi na moru i kopnu dali ključan doprinos rastu, sa povećanjem proizvodnje od 28,3 odsto, odnosno sedam odsto. Proizvodnja iz energije sunca porasla je za 3,7 odsto, dok je energija iz hidroelektrana zabeležila pad od 7,7 odsto zbog manjka padavina. Biomasa je zabeležila rast proizvodnje od 0,6 odsto u odnosu na prethodni period.

Prema zajedničkom saopštenju ZSW i BDEW, ovakav razvoj obnovljivih izvora energije doprinosi smanjenju zavisnosti Nemačke od uvoznog fosilnog goriva i povećava otpornost domaće privrede na šokove na tržištu energenata.

Direktor ZSW Frithjof Staiss istakao je: „Razvoj obnovljivih izvora smanjuje zavisnost od uvoznog fosilnog goriva i čini domaću privredu otpornijom na šokove sa tržišta energenata. Energetske krize proteklih meseci i godina izazvane su fosilnim gorivima, a ne obnovljivim izvorima.“ On je dodao i da su obnovljivi izvori među najefikasnijim alatima za suzbijanje klimatskih promena i da elektrifikacija ima punu korist samo kada se koristi zelena energija.

Ovaj rezultat Nemačku dodatno izdvaja na evropskom tržištu električne energije, imajući u vidu da je, prema poslednjim podacima, Evropska unija u 2025. godini proizvela 47,3 odsto električne energije iz obnovljivih izvora.

Pročitaj još

Domaće

Cena zlata pala 16 odsto u drugom kvartalu, najniži rezultat od 2013. godine

Zlato dostiglo maksimum od 5.586,20 dolara, potom palo na 3.974,51 dolara zbog očekivanog rasta kamatnih stopa

Published

on

By

Zlato dostiglo maksimum od 5.586,20 dolara, potom palo na 3.974,51 dolara zbog očekivanog rasta kamatnih stopa

Cena zlata zabeležila je pad od 16 odsto u periodu od aprila do juna 2026. godine, što predstavlja najlošiji kvartalni rezultat još od drugog tromesečja 2013. Investitori su izgubili interesovanje za imovinu bez prinosa usled mogućeg rasta kamatnih stopa, kako pokazuju ekonomske analize. Početkom godine zlato je dostiglo istorijski maksimum od 5.586,20 dolara po unci, ali je potom došlo do naglog pada.

Rat na Bliskom istoku uticao je na povećanje cena energenata, što je podstaklo strah od inflacije i mogućnost daljeg povećanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, prenosi CNBC. Fjučersi zlata su 1. jula u ranoj trgovini pali za 1,24 odsto na 3.989 dolara, dok je cena zlata na spot tržištu zabeležila pad od 0,82 odsto i iznosila 3.974,51 dolar.

Srebro je takođe pretrpelo oštar pad: fjučersi su izgubili 3,34 odsto i trgovali se na 57,49 dolara, dok je spot cena srebra pala za 1,31 odsto na 57,8 dolara.

Investicioni institut Amundi ukazuje da bi strožije monetarne mere, uz visok javni dug i težnje centralnih banaka da diverzifikuju rezerve van dolara, mogle povećati tražnju za zlatom i drugim plemenitim metalima u drugoj polovini godine. Najnovije istraživanje Svetskog saveta za zlato pokazuje da sve veći broj centralnih banaka planira povećanje zlatnih rezervi u narednih godinu dana, što znači da optimizam na tržištu nije u potpunosti nestao.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u evrozoni pala na 2,8 odsto u junu, usporen rast cena energenata

Cene energenata porasle 8,7 odsto, dok je inflacija u Nemačkoj smanjena na 2,4 odsto

Published

on

By

Cene energenata porasle 8,7 odsto, dok je inflacija u Nemačkoj smanjena na 2,4 odsto

Godišnja inflacija u evrozoni pala je u junu na 2,8 odsto, prema preliminarnoj proceni Evrostata, što je pad u odnosu na majskih 3,2 odsto. Ovaj rezultat pre svega je posledica slabijeg rasta cena energenata, koji su u junu porasli za 8,7 odsto na godišnjem nivou, dok je u maju rast iznosio 10,8 odsto.

Rast cena u sektoru usluga takođe je usporen i iznosi 3,2 odsto međugodišnje, što je niže u poređenju sa 3,5 odsto iz prethodnog meseca. Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana iznosila je 1,6 odsto, što je manje u odnosu na 1,9 odsto iz maja. Cene industrijskih proizvoda, izuzimajući energiju, beleže rast od svega 0,9 odsto, što je isti nivo kao i u prethodnom mesecu.

Analiza po najvećim privredama evrozone pokazuje da je inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) u Nemačkoj smanjena sa 2,7 odsto u maju na 2,4 odsto u junu. U Francuskoj je inflacija takođe pala, sa 2,8 odsto na 2 odsto, dok je u Italiji zabeležen blagi pad sa 3,2 odsto na 3,1 odsto. U Španiji je stopa inflacije ostala stabilna na 3,6 odsto, navodi se na veb stranici Evrostata.

Prema ekonomskim analizama, usporavanje inflacije u evrozoni rezultat je pre svega promena u cenama energenata i slabijeg rasta cena u uslužnom sektoru i kategoriji hrane, alkohola i duvana.

Pročitaj još

U Trendu