Connect with us

Domaće

Tržište nekretnina u Beogradu beleži promet od 768,5 miliona evra u tri meseca

Najskuplji stan na Savskom vencu prodat za 1,4 miliona evra, prosečna cena kvadrata dostiže 15.298 evra

Published

on

pexels-photo-16966738

Najskuplji stan na Savskom vencu prodat za 1,4 miliona evra, prosečna cena kvadrata dostiže 15.298 evra

Tržište nekretnina u Beogradu zabeležilo je promet od ukupno 768,5 miliona evra u poslednja tri meseca 2025. godine, pokazuju poslednji dostupni podaci Republičkog geodetskog zavoda. Najviša pojedinačna cena iznosila je 1,4 miliona evra za stan na Savskom vencu površine 90 kvadrata, dok prosečna cena kvadrata u luksuznim kompleksima dostiže 15.298 evra.

Tokom početka 2026. godine, geopolitičke tenzije i rat na Bliskom istoku dodatno su uticali na oprez investitora i kupaca, što je produbilo već postojeći pad prometa na tržištu nekretnina. Prema rečima Katarine Lazarević iz agencije Kaća Lazarević Nekretnine, notarske kancelarije beleže znatno manji broj zaključenih ugovora, pri čemu su stanovi površine od 50 do 70 kvadrata skoro nemogući za pronalazak, dok je većina novogradnje orijentisana na velike, luksuzne stanove.

Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić ukazuje da je građevinska aktivnost „u dubokom padu“ i da će u 2026. godini sektor građevine podbaciti kao nosilac rasta. Investitori su manje skloni ulaganju u nove projekte i pažljivo biraju veličinu i strukturu stanova. Ivana Stajić Panjik iz KW Serbia objašnjava da rast ukupne vrednosti ne odražava nužno rast tražnje, već je posledica veće koncentracije kapitala i rasta cena kvadrata, pri čemu dominiraju luksuzne nekretnine na atraktivnim lokacijama.

Starogradnja beleži prosečnu oglašenu cenu od 3.376 evra po kvadratu, dok novogradnja iznosi oko 2.799 evra, prema podacima 4zida.rs. Aleksandra Mihajlović, PR menadžer sajta 4zida, navodi da je prednost starogradnje u tome što se nalazi u razvijenim zonama sa ograničenom ponudom i visokom tražnjom, dok novogradnja često dolazi iz manje razvijenih delova grada, što statistički spušta prosek cena.

Na tržištu su posebno prisutni premijum kompleksi kao što su Beograd na vodi, Skyline Belgrade, West 65, A blok, Sakura Park, The One, Pupin’s Palace, K District i Novi Dorćol, koji značajno utiču na prosečne cene i promet. Ovakva struktura pokazuje da ukupni rast vrednosti prometa ne znači i ravnomeran rast aktivnosti na tržištu, već pre svega koncentraciju kapitala u luksuznom segmentu, dok srednji deo tržišta pokazuje znake prezasićenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Učeničke kompanije iz 15 gradova Srbije razvile 181 biznis u školskoj 2025/26. godini

Više od 5.000 srednjoškolaca učestvovalo je u programu, a najbolji tim iz Novog Sada predstavljaće Srbiju na evropskom finalu u Rigi

Published

on

By

Više od 5.000 srednjoškolaca učestvovalo je u programu, a najbolji tim iz Novog Sada predstavljaće Srbiju na evropskom finalu u Rigi

Tokom školske 2025/26. godine, u okviru programa Učenička kompanija, registrovana je 181 učenička kompanija širom Srbije, saopšteno je na Nacionalnom takmičenju učeničkih kompanija. Od ovog broja, 151 tim je učestvovao na takmičenjima, uz podršku 211 nastavnika-mentora i više od 5.000 uključenih srednjoškolaca iz 15 gradova. U Program mentorstva učeničkih kompanija bilo je uključeno 108 poslovnih volontera iz 23 kompanije i 57 poslovnih mentora iz šest kompanija.

Na dvodnevnom takmičenju, srednjoškolci su predstavili širok spektar proizvoda i usluga – od edukativnih društvenih igara i aplikacija, preko pametnih uređaja, do održivih i biorazgradivih proizvoda. Prva nagrada dodeljena je timu „MONETA Works” iz Tehničke škole „Mileva Marić Ajnštajn” iz Novog Sada, za društvenu igru koja deci i roditeljima pomaže da razvijaju finansijsku pismenost kroz realne životne situacije. Ovaj tim predstavljaće Srbiju na evropskom finalu Gen-E 2026, koje će biti održano od 7. do 10. jula u Rigi, Letonija, uz konkurenciju iz gotovo 40 zemalja.

Drugo mesto osvojila je kompanija „BE4THEFIELD” iz Ekonomsko-trgovinske škole u Prijepolju za društvenu igru namenjenu učenju geografije kroz interaktivnu zabavu, dok je treće mesto pripalo timu „Crease Ease” iz Savremene gimnazije u Beogradu, za inovativni sprej za uklanjanje nabora sa tkanina bez potrebe za peglanjem. Posebna priznanja dodeljena su za inovativnost, društveni uticaj, primenu tehnologije, STEM principe i timski rad, među kojima se ističe i „Got-A-Pot” iz Gimnazije „Miloš Savković” iz Aranđelovca, dobitnik STEM nagrade Nordeus fondacije za pametne saksije.

Tokom ceremonije, istaknuto je da učenici danas razmišljaju šire od profita i uključuju održivost, društvenu odgovornost i tehnološke inovacije u svoje poslovne modele. Učesnici su dan pre takmičenja proveli u kompaniji Nordeus, gde im je Branko Milutinović, suosnivač Nordeusa i Nordeus fondacije, poručio da je rad na ideji ključan za stvaranje vrednosti, ali i da je važno ne odustajati kada nije lako objasniti inovaciju okolini.

Takmičenje je realizovano uz podršku partnerskih organizacija, fondacija i obrazovnih institucija, a na gala večeri dodeljena su priznanja i nastavnicima, mentorima i školama za doprinos razvoju preduzetničkog obrazovanja u Srbiji. Program Učenička kompanija omogućio je mladima niz iskustava – od osnivanja preduzeća, istraživanja tržišta i razvoja proizvoda, do predstavljanja ideja pred stručnim žirijem i širom javnosti.

Pročitaj još

Domaće

Švedska i Mađarska beleže stopu štednje od 14,7 odsto, Grčka u minusu 9,3 odsto

Prosečna stopa štednje u Evropskoj uniji iznosi 8,1 odsto, dok Letonija beleži nulu, a Italija svega 3,2 odsto

Published

on

By

Prosečna stopa štednje u Evropskoj uniji iznosi 8,1 odsto, dok Letonija beleži nulu, a Italija svega 3,2 odsto

Domaćinstva u Švedskoj i Mađarskoj ostvarila su najvišu stopu štednje u Evropi, izdvajajući po 14,7 odsto svog raspoloživog prihoda u 2024. ili 2025. godini, pokazuju podaci OECD-a. S druge strane, Grčka je jedina evropska zemlja sa negativnom stopom štednje, na nivou od minus 9,3 odsto, što znači da njena domaćinstva troše više nego što zarađuju. Prosečna stopa štednje u Evropskoj uniji iznosi 8,1 odsto.

Neto štednja domaćinstava predstavlja deo prihoda koji ne odlazi na finalnu potrošnju, odnosno ono što preostane nakon izmirenja troškova života poput hrane, stanovanja, prevoza i ostalih potreba. Uz Švedsku i Mađarsku, visoku stopu štednje zabeležile su i Češka (13,7 odsto), Francuska (12,8 odsto), Nemačka (10,3 odsto) i Holandija (10,2 odsto). Španija (9,2 odsto) i Irska (9 odsto) su takođe iznad proseka Evropske unije.

Mađarska, iako nije među najbogatijim državama, deli prvo mesto sa Švedskom po visini štednje, što prema analitičarima ukazuje da na štednju utiču i struktura potrošnje, demografija i reakcije na ekonomske krize, a ne samo nivo prihoda. Na suprotnoj strani, Grčka beleži minus 9,3 odsto, finansirajući potrošnju iz ranije akumulirane štednje ili kroz zaduživanje. Prema ekonomisti Michaelu Haliassosu, Grčka je tokom vrhunca dužničke krize 2015. imala najveći udeo domaćinstava koja su trošila više od prihoda. Stopa štednje pala je na minimum od minus 16,5 odsto 2013. godine, a 2022. je iznosila minus 12,2 odsto.

Velika Britanija i Italija su među većim evropskim ekonomijama sa nižom stopom štednje: 4,7 odsto u Velikoj Britaniji i 3,2 odsto u Italiji. Slovačka ima 2 odsto, Estonija 3 odsto, Portugal 3,4 odsto, a Litvanija 3,8 odsto. Letonija beleži stopu štednje od nula odsto, što znači da domaćinstva u proseku potroše sav raspoloživi prihod. Od nordijskih zemalja, Danska ima 7,5 odsto, a Finska 4,4 odsto.

Istraživanja pokazuju da gotovo dve trećine Evropljana štedi iz predostrožnosti, dok je penzija razlog za štednju za oko polovinu građana. Prema ekonomistima Charlesu Yuji Horioki i Luigiju Venturi, izdašni javni sistemi penzija i zdravstva smanjuju potrebu za ličnom štednjom u tim oblastima.

Ekonomista Haliassos ističe da je poređenje stopa štednje među državama otežano zbog mogućih grešaka u prijavljivanju prihoda i potrošnje. Na razlike utiču i starosna struktura stanovništva, tržište rada, nivo javnih usluga, cene, inflacija i reakcije domaćinstava na krize.

Pročitaj još

Domaće

Disney ostvario prihod od 95 milijardi dolara, segment parkova doneo 36 milijardi

Kompanija u fiskalnoj 2025. godini beleži rast potrošnje odraslih, 25 odsto posetilaca Diznija ulazi u dugove

Published

on

By

Kompanija u fiskalnoj 2025. godini beleži rast potrošnje odraslih, 25 odsto posetilaca Diznija ulazi u dugove

Kompanija Disney ostvarila je gotovo 95 milijardi dolara prihoda u fiskalnoj 2025. godini, dok je segment parkova i iskustava doneo više od 36 milijardi dolara, prema ekonomskim analizama. Ovaj rezultat pokazuje značajan rast zahvaljujući porastu broja odraslih posetilaca bez dece, koji čine važnu potrošačku grupu u okviru Disney poslovnog modela.

Disney je svoju snagu izgradio kroz tzv. ekonomiju iskustava, gde se ne prodaje samo odmor, već celokupan emocionalni paket: parkovi, hoteli, aplikacije, prioritetne ulaznice i personalizovani sadržaji. Odlazak u Disney World često podrazumeva višednevni boravak, avionske karte, smeštaj, hranu i dodatne aktivnosti, što ukupne troškove za porodicu podiže na nekoliko hiljada dolara.

Prema istraživanju LendingTree-ja iz 2024. godine, gotovo 25 odsto posetilaca Diznija ušlo je u dugove kako bi finansirali putovanje. Mnogi koriste kredite za “hodočašća” u Magično kraljevstvo, što potvrđuje ekonomski značaj ovog trenda.

Kompanija je tokom devedesetih godina počela aktivnije da se obraća odraslima, kroz događaje i marketinške kampanje sa sloganima poput „Svet magije bez dece!“. Ova strategija je doprinela stvaranju subkulture poznate kao Disney adults, čiji pripadnici ulažu značajne iznose u tematske suvenire, limitirane kolekcije i višestruke posete parkovima.

Na primer, jedna sagovornica iz The New Yorker-a navela je da je za pet godina otišla na više od deset Disney putovanja, dok je druga, 39-godišnja žena iz Ohaja, posetila Disney parkove više od sto puta. Treća osoba je potrošila 15 hiljada dolara ušteđevine na Disney odmore, naglašavajući da ljudi sami biraju kako troše svoj novac.

Psiholozi navode da nostalgija i potreba za emocionalnom sigurnošću igraju veliku ulogu u ovom fenomenu. Disney nudi organizovano i kontrolisano okruženje, bez stresa i svakodnevnog haosa, što mnogi odrasli vide kao „povratak kući“ i utehu, bez obzira na cenu.

Savremene ekonomske okolnosti, produžena adolescencija i promene u društvenim prioritetima dodatno utiču na rast ovog tržišnog segmenta. Disney adults tako postaju ključni deo višemilijarderske industrije iskustava, a kompanija nastavlja da razvija ponudu namenjenu upravo ovom profilu potrošača.

Pročitaj još

U Trendu