Connect with us

Domaće

Startapovi u Srbiji: 72,1 odsto planira investicije, prihod iznad milion evra ima 3,4 odsto

Udeo žena među osnivačima porastao na 21,5 odsto, veštačka inteligencija ključna za 51 odsto startapa

Published

on

Udeo žena među osnivačima porastao na 21,5 odsto, veštačka inteligencija ključna za 51 odsto startapa

Prema najnovijem istraživanju Inicijative „Digitalna Srbija“, prosečan osnivač startapa u Srbiji tokom 2025. godine bio je visokoobrazovan muškarac star 38 godina koji poslovanje najčešće finansira grantovima. Istraživanje je pokazalo da 88,9% osnivača ima visoko obrazovanje, a udeo žena raste – sa 17,8% u 2024. na 21,5% u 2025. godini. Povratnici iz inostranstva čine 18,5% osnivača, dok 68% startapa ima bar jednog osnivača iz oblasti menadžmenta, marketinga ili prodaje.

Tehnološki fokus je u porastu, pa je veštačka inteligencija i mašinsko učenje deo proizvoda kod 51% startapa, što je povećanje od 10 procentnih poena za godinu dana. Ipak, samo 44,4% osnivača radi isključivo na svom startapu, dok je taj procenat godinu ranije iznosio 60,1%.

Ambicije za eksterne investicije znatno su porasle: 72,1% startapa planira da prikupi eksternu investiciju tokom 2026. godine, a 25,4% cilja runde iznad milion evra, što je tri puta više nego u prethodnoj godini (7,6%). Poslovni anđeli finansirali su 23,1% startapa, dok su inkubatori i akceleratori podržali 23,8%. Eksternu investiciju do sada je prikupilo 29,9% startapa, a samo 9,5% beleži mesečni rast prihoda iznad 10%. Više od trećine startapa (36,7%) još uvek nema prihode, dok 77,6% ostvaruje manje od 150.000 evra godišnje. Prag od milion evra godišnjih prihoda prešlo je svega 3,4% startapa.

Finansiranje grantovima i bespovratnim sredstvima koristi 59,2% startapa, dok 61,9% osnivača oslanja se isključivo na sopstvena sredstva i/ili grantove, bez dodatka pametnog kapitala. Među startapima bez mesečnih prihoda, čak 77,4% planira da se i tokom 2026. godine finansira prvenstveno iz bespovratnih sredstava. Istraživanje pokazuje da startapi koji kombinuju grantove sa investitorskim kapitalom i tržišnom trakcijom beleže bolji komercijalni učinak.

Kada je reč o internacionalizaciji, Srbija je najčešće aktivno tržište za 40,8% startapa i primarna destinacija za 25,9%, dok 69,4% planira širenje na nova tržišta tokom 2026. godine. Evropa je cilj za 98% onih koji planiraju internacionalizaciju, a SAD za 59,8%. Startapi koji od početka ciljaju globalno tržište imaju veće šanse za privlačenje investicija i brži rast.

Kao glavne izazove osnivači navode pristup finansiranju (60,5%) i akviziciju korisnika i kupaca (37,4%). Najtraženija pozicija u zapošljavanju je prodaja, što navodi 48,3% startapa.

„Nakon šest godina, Startap skener jasno pokazuje ekosistem koji se razvija u dva pravca istovremeno – ekosistem koji raste u kontekstu ambicija, ali se i dalje suočava sa izazovom da te ambicije pretvori u konkretne rezultate. Osnivači su obrazovaniji, međunarodno orijentisaniji i spremniji da privuku kapital više nego ikada – 72,1% planira da traži investiciju ove godine, a veštačka inteligencija je osnova proizvoda kod 51% startapa. Istovremeno, 36,7% startapa i dalje ne ostvaruje nikakav prihod, samo 9,5% beleži značajan mesečni rast, a većina osnivača vodi svoje startape kao sporednu aktivnost. Ključni izazov srpskog startap ekosistema ostaje isti – premostiti jaz između onoga čemu osnivači teže i onoga što operativna stvarnost trenutno pokazuje. Za to nam je potrebno još veće prisustvo pametnog kapitala, snažniji komercijalni fokus i sistem podrške koji startape usmerava ka tržištu, umesto ka zavisnosti od grantova“, izjavila je Tanja Kuzman, direktorka Inicijative „Digitalna Srbija“.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Solarni paneli na balkonima donose uštedu do 30 odsto, cena sistema od 500 evra

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

Published

on

By

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

U Srbiji još uvek ne postoji posebna regulativa za instalaciju mini solarnih sistema na balkonima i fasadama, iako se ovakvi kompaktni fotonaponski sistemi masovno koriste u evropskim zemljama poput Nemačke. U Nemačkoj je dozvoljeno postavljanje pojedinačnih sistema do snage od 800W, a paneli se mogu nabaviti u trgovinama ili poručiti preko interneta uz jednostavnu onlajn registraciju.

Ovi sistemi, koji najčešće sadrže jedan ili dva panela povezane direktno na utičnicu, omogućavaju domaćinstvima da proizvedenu električnu energiju koriste za sopstvenu potrošnju, bez potrebe za posebnom dozvolom. U Srbiji, međutim, ovakvi sistemi nisu posebno prepoznati i svrstavaju se u postojeće kategorije kao što su kupci-proizvođači, što značajno komplikuje proces instalacije i povećava troškove zbog neadekvatne regulative.

Prema podacima, za solarne kapacitete veće od 10,8kW u Srbiji je neophodno ishodovati građevinsku dozvolu, dok je priključenje solarnih kapaciteta trenutno privremeno obustavljeno. Stručnjaci za obnovljive izvore energije smatraju da bi Srbija trebalo da pojednostavi proces i omogući za sisteme do 800W samo onlajn registraciju, kao što je to slučaj u Nemačkoj.

Balkonski solarni paneli mogu doneti do 30 odsto uštede na računu za struju. Cena jednog sistema sa jednim do tri modula u Nemačkoj iznosi od 400 do 1.200 evra. Ako je cena električne energije između 30 i 50 centi po kilovat-satu, investicija se vraća kroz šest do devet godina, pokazuju analize Nemačke asocijacije za solar BSW Solar. Ovi paneli mogu pokriti između 10 i 15 odsto ukupne potrošnje električne energije domaćinstva, a godišnja proizvodnja zavisi od jačine sunca i orijentacije panela.

U centralnoj Evropi, panel od 400 vati može proizvesti do 400 kilovat-sati godišnje, dok u sunčanijim regionima, kao što su Afrika ili Australija, proizvodnja dostiže i 800 kilovat-sati godišnje. Optimalna orijentacija je prema jugu, pod odgovarajućim uglom. Ovakvi sistemi su pored Nemačke popularni u Španiji, Italiji, Poljskoj i Francuskoj, dok su zabranjeni samo u Belgiji i Mađarskoj.

Stručnjaci navode da bi, u srpskim uslovima, balkonski solarni sistemi mogli da se isplate za tri do četiri godine, u zavisnosti od zone potrošnje. Cena opreme iznosi od 500 do 700 evra, a dobro osunčan balkon sa sistemom od 800W može mesečno proizvesti između 90 i 150 kilovat-sati. Povrat investicije je moguć za tri godine u plavoj zoni, četiri godine u zelenoj, dok je u crvenoj zoni period povrata i kraći.

Pročitaj još

Domaće

Krediti pravnih lica pali na 2.332 milijarde dinara, dug građana porastao 1,7 odsto u martu

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika dostigli 4.434 milijarde dinara, potrošački krediti porasli pet odsto

Published

on

By

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika dostigli 4.434 milijarde dinara, potrošački krediti porasli pet odsto

Krediti pravnih lica u Srbiji iznosili su u martu 2026. godine 2.332 milijarde dinara, što je pad od 0,7 odsto u odnosu na prethodni mesec, saopštilo je Udruženje banaka. Istovremeno, ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika porasli su na 4.434 milijarde dinara, beležeći rast od 0,4 odsto u poređenju sa februarom.

Pozajmice preduzetnika su zabeležile povećanje od 0,7 odsto i dostigle iznos od 97,2 milijarde dinara. Dug stanovništva prema bankama bio je viši za 1,7 odsto, ukupno iznoseći 2.007 milijardi dinara.

U okviru kredita stanovništva, gotovinski krediti povećani su za 1,9 odsto, dok su potrošački krediti zabeležili rast od pet odsto. Stambeni krediti porasli su 1,5 odsto, zajmovi za refinansiranje 1,7 odsto, a poljoprivredni krediti 0,3 odsto u odnosu na februar.

Na kraju marta, procenat ukupnih bankarskih pozajmica u kašnjenju otplate iznosio je 1,9 odsto, što je identično procentu iz prethodnog meseca.

Izvor: Beta

Pročitaj još

Domaće

Akcije Nvidia porasle 18 odsto za deset dana zbog rasta potražnje za čipovima

Prihodi od centara podataka porasli 75 odsto i sada čine 88 odsto poslovanja, dok narudžbine premašuju bilion dolara

Published

on

By

Prihodi od centara podataka porasli 75 odsto i sada čine 88 odsto poslovanja, dok narudžbine premašuju bilion dolara

Američka tehnološka kompanija Nvidia zabeležila je rast vrednosti akcija za više od 18 odsto u poslednjih deset dana, što predstavlja najduži uzastopni rast od desetodnevnog niza iz 2023. godine, objavljeno je prema ekonomskim analizama. Akcije ove kompanije trenutno se trguju za oko 8 odsto niže od rekordnog maksimuma iz oktobra koji je iznosio 212,19 dolara.

Ovaj skok cena akcija podstaknut je snažnom globalnom potražnjom za čipovima za veštačku inteligenciju, naročito od strane tehnoloških giganata kao što su Meta, Amazon, Gugl i Majkrosoft, koji masovno kupuju Nvidia čipove za svoje AI projekte. Na godišnjoj konferenciji održanoj prošlog meseca, izvršni direktor Jensen Huang izjavio je da kompanija ima narudžbine do 2027. godine u vrednosti višoj od bilion dolara za svoje grafičke procesore, uključujući i sledeću generaciju Blekvel (Blackwell) i Vera Rubin GPU-ova.

Prihodi Nvidie od centara podataka porasli su za 75 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine i sada čine čak 88 odsto ukupnog poslovanja kompanije. To je značajan pomak u odnosu na pre pet godina kada su video igre činile najveći deo prihoda. Kompanija je u martu predstavila nove čipove za veštačku inteligenciju, među kojima je i jedinica za obradu jezika razvijena korišćenjem tehnologije preuzete akvizicijom startapa za čipove Grok u decembru, vredne 20 milijardi dolara.

“Nvidia ima narudžbine do 2027. godine koje premašuju bilion dolara za svoje grafičke procesore”, izjavio je izvršni direktor Jensen Huang. Kompanija ističe da ne može dovoljno brzo da proizvodi čipove kako bi odgovorila na ogromnu potražnju sa tržišta veštačke inteligencije.

Ove brojke potvrđuju snažnu poziciju Nvidie u segmentu razvoja veštačke inteligencije i ukazuju na nastavak trenda rasta prihoda iz sektora centara podataka, što dodatno učvršćuje njen uticaj na globalnom tržištu čipova.

Pročitaj još

U Trendu