Connect with us

Domaće

Srpske firme povećavaju vidljivost registracijom i .rs i .com domena

Kombinacija nacionalnog i međunarodnog domena jača poverenje i sprečava zloupotrebu brenda

Published

on

gc1ec1836c02770f42184eaabc9ba506e182fcf379387080c9430e74bfc3a89c7bdce14c4bd0b24c3fbd716d47f614a07e7549dff44b7015b785f2f0151725e25_1280

Kombinacija nacionalnog i međunarodnog domena jača poverenje i sprečava zloupotrebu brenda

Kompanije u Srbiji sve češće registruju i .rs i .com domene kako bi pojačale kredibilitet i zaštitile svoj brend, zaključeno je na panelu „Dvoboj .com protiv .rs” održanom u maju 2026. godine. Prema savetima stručnjaka sa konferencije DIDS, ovakav pristup omogućava domaćim preduzećima da povećaju vidljivost na internetu i spreče potencijalnu zloupotrebu imena od strane trećih lica.

Već na početku panela, Miroslav Žeravčić iz RNIDS-a istakao je da registracija oba domena omogućava kompanijama da dopru do domaće i strane publike, ali i da spreče druge da koriste njihovo ime na internetu. Za mikro preduzeća sa ograničenim sredstvima, preporuka je da izaberu domen u skladu sa svojim mogućnostima. Ako posluju isključivo na srpskom tržištu, .rs domen je najpogodniji jer obezbeđuje bolju poziciju u Google pretragama na teritoriji Srbije.

Mladen Savić iz kompanije True-False Hosting naglasio je da istraživanja pokazuju veće poverenje korisnika u sajtove na .rs domenu, jer omogućavaju lakšu proveru podataka o kompaniji putem WhoIs alata i Agencije za privredne registre. “Logika nalaže da će kupac pre izabrati firmu sa .rs domenom kada naručuje robu iz Srbije, nego onu sa stranim domenom, jer očekuje bržu isporuku i veću sigurnost”, kaže Savić.

Dodatna prednost .rs domena je i dostupnost podrške na srpskom jeziku, dok se kod međunarodnih domena podrška može razlikovati u zavisnosti od registra. Zoran Buhavac iz GAMA Electronics preporučuje firmama koje planiraju izlazak na međunarodno tržište da registruju i .com domen, jer on uliva poverenje inostranim kupcima, dok .rs jača reputaciju kod domaćih korisnika.

Zaključak panela je da firme koje imaju mogućnosti treba da registruju oba domena, dok je za lokalne privrednike dovoljno da izaberu .rs, osim ako nemaju ambiciju širenja na strana tržišta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tržište nekretnina u Srbiji dostiglo 8,1 milijardu evra, rast od 8,6 odsto

Beograd prednjači sa 53 odsto prometa stanova, najskuplji kvadrat prodat za 15.298 evra

Published

on

By

Beograd prednjači sa 53 odsto prometa stanova, najskuplji kvadrat prodat za 15.298 evra

Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u 2025. godini iznosila je rekordnih 8,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda. Najveći deo ukupne vrednosti prometa ostvaren je na tržištu stanova, sa iznosom od 4,8 milijardi evra, odnosno 60 odsto ukupne vrednosti, dok je Beograd imao udeo od 53 odsto u ukupnom prometu stanova na nivou Republike Srbije.

U istom periodu, broj kupoprodaja stanova porastao je za 5,5%, dok je njihova vrednost uvećana za 17,4%. Kod garažnih prostora zabeležen je rast vrednosti, ali je broj transakcija opao za 4,8%. Vrednost kuća povećana je za 8,8%, uz pad broja prodaja od 1,4%. Građevinsko zemljište i poslovni prostori zabeležili su istovremen rast prometa i vrednosti, dok je kod poljoprivrednog zemljišta došlo do smanjenja broja ugovora za 10,8% i vrednosti tržišta za 14,1%.

Prema objavljenim podacima, najskuplji kvadrat stana u Srbiji tokom 2025. godine prodat je za 15.298 evra na opštini Savski venac u Beogradu, dok je najviša pojedinačna suma za stan izdvojena za nekretninu u „Beogradu na vodi“ i iznosila je 1,8 miliona evra. Najskuplja kuća prodata je takođe na Savskom vencu za 3,8 miliona evra, a najskuplje garažno mesto koštalo je 66.000 evra na istoj opštini. Kada je reč o poslovnim prostorima, najskuplji kvadrat zabeležen je na opštini Stari grad po ceni od 8.974 evra, dok je najviša ukupna cena poslovnog prostora iznosila 2,8 miliona evra.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka podigla procenu inflacije u evrozoni na 2,7 odsto za 2026.

Očekuje se pad inflacije na 2 odsto u 2027. godini, dok rast plata usporava sa 3,5 na 2,8 odsto

Published

on

By

Očekuje se pad inflacije na 2 odsto u 2027. godini, dok rast plata usporava sa 3,5 na 2,8 odsto

Evropska centralna banka (ECB) objavila je da će inflacija u evrozoni dostići prosečnih 2,7 odsto u 2026. godini, što je značajan porast u odnosu na prethodnu procenu od 1,8 odsto. Prema najnovijim rezultatima ankete ECB-a, za 2027. godinu prognozira se inflacija od 2,1 odsto, a za 2028. godinu 2 odsto, čime se približava ciljanom nivou.

Rast plata u zoni evra, prema istim procenama, usporiće sa 3,5 odsto u 2025. na 2,9 odsto u 2026. i 2,8 odsto u 2027. godini. Deo kompanija ističe dodatne pritiske na zarade usled geopolitičkih rizika, što može uticati na dalji rast cena.

Anketa ECB-a ukazuje i na povećane rizike od indirektnih efekata inflacije, posebno zbog pritiska na rast plata i rastućih inflacionih očekivanja među potrošačima i privredom. Eksperti upozoravaju da bi produženi sukobi na Bliskom istoku mogli dodatno da poremete lance snabdevanja, što bi se moglo odraziti na ponudu industrijskih gasova kao što su vodonik i helijum, ali i na poverenje potrošača, što bi ograničilo tražnju.

ECB je zadržala sve tri ključne kamatne stope na istom nivou: referentnu kamatnu stopu na depozite na 2 odsto, kamatu na glavne operacije refinansiranja na 2,15 odsto i kamatu na graničnu kreditnu liniju na 2,4 odsto. Ovakva odluka doneta je zbog nedostatka dovoljno čvrstih podataka koji bi opravdali pooštravanje monetarne politike.

Predsednica ECB Kristin Lagard izjavila je da bi banka mogla da razmotri povećanje kamatnih stopa već u junu, ističući: „Odluku smo doneli na osnovu još uvek nedovoljno potpunih informacija“. Ona je dodala da će narednih šest nedelja biti ključne za procenu ekonomskih kretanja pre donošenja nove odluke.

Pročitaj još

Domaće

Evropska auto-industrija beleži pad sentimenta na minus 23,8 poena zbog rizika od carina

Nemačke kompanije prijavile rast nedostatka intermedijarnih proizvoda na 9,3%, dok pretnja carinama od 25% dodatno pojačava neizvesnost

Published

on

By

Nemačke kompanije prijavile rast nedostatka intermedijarnih proizvoda na 9,3%, dok pretnja carinama od 25% dodatno pojačava neizvesnost

Evropska auto-industrija suočava se sa značajnim izazovima, nakon što je poslovni sentiment u ovom sektoru pao na minus 23,8 poena u aprilu, sa martovskih revidiranih minus 19 poena, pokazuju podaci Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena. Istovremeno, američka najava o mogućem uvođenju carina od 25% na automobile i kamione iz Evropske unije dodatno opterećuje industriju.

Predsednik Evrogrupe Kirjakos Pjerakakis izjavio je da Evropska unija želi nastavak trgovinskih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je spremna da odgovori na eventualno drastično povećanje carina. On je naglasio da je za Brisel dijalog prva opcija, ali da su “sve opcije na stolu” ukoliko SAD odstupi od dogovorenog trgovinskog okvira.

Pjerakakis je dodao: „Želimo da budemo predvidiv partner u međunarodnoj ekonomiji i verujemo u transatlantske odnose.“ Spor oko carina dodatno komplikuje već odloženi trgovinski sporazum između EU i SAD, koji je postignut u julu prošle godine, ali još nije ratifikovan u Evropskom parlamentu zbog zahteva za izmenama. Američki predsednik Donald Tramp optužio je Evropsku uniju da nije u potpunosti ispunila obaveze iz dogovora, što evropska strana negira.

Napetosti su pojačane i postojećim američkim carinama na čelik i aluminijum, jer bi gotovo polovina izvoza EU koji koristi ove metale mogla biti pogođena višim dažbinama. Dodatno, globalnu ekonomiju opterećuju rat u Iranu i rast cena energije, što povećava rizik od nestabilnosti.

U Nemačkoj, kao najvažnijem evropskom tržištu, kompanije iz auto-industrije ocenile su da im je trenutna poslovna situacija nešto bolja nego u martu, ali su očekivanja za naredni period pogoršana – sa minus 15,3 poena u martu na minus 30,7 poena u aprilu. U istom mesecu, 9,3% kompanija prijavilo je nedostatak ključnih intermedijarnih proizvoda, dok je u martu taj udeo bio manji od jedan odsto.

Snabdevanje helijumom, gasom koji je ključan za proizvodnju čipova i drugih komponenti u automobilima, predstavlja poseban izazov. Evropska unija pokriva oko 40% potreba za helijumom iz Katara, a alternativa je malo. Stručnjaci upozoravaju da rat na Bliskom istoku i rast cena energenata povećavaju neizvesnost među kompanijama i građanima, što može dovesti do odlaganja kupovine novih automobila.

Anita Velfl iz Ifo instituta navodi: „Iranska kriza dodatno opterećuje već oslabljenu automobilsku industriju.“ Ako dođe i do dodatnih carina, očekuje se dodatni pritisak na evropske proizvođače vozila.

Pročitaj još

U Trendu