Connect with us

Domaće

Srbija povećala uvoz sirovina na 41,9 milijardi evra, rast od 7,2 odsto

Više od trećine uvoza čine repromaterijali, dok domaće firme postaju zavisne od stranih dobavljača

Published

on

pexels-photo-3848793

Više od trećine uvoza čine repromaterijali, dok domaće firme postaju zavisne od stranih dobavljača

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je u 2025. godini uvezla robu u vrednosti od 41,9 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 7,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Više od trećine ukupnog uvoza činili su repromaterijali i sirovine neophodne za domaću industriju, uključujući metale, hemikalije, plastiku, poluproizvode i industrijske materijale. Najveći deo ovih komponenti bio je namenjen mašinskom, automobilskom i građevinskom sektoru.

Srbija je tokom prošle godine uvezla aluminijum, bakar i cink za ukupno 1,2 milijarde evra, dok je uvoz gvožđa i čelika premašio milijardu evra. Za polimerske sirovine izdvojeno je skoro 800 miliona evra, što ukazuje na zavisnost industrije od uvoza i za materijale koje ima domaću proizvodnju.

Domaće firme navode da teško pronalaze pouzdane dobavljače koji mogu da garantuju dovoljan obim i kvalitet sirovina na duži rok, zbog čega su prinuđene da glavne repromaterijale nabavljaju iz inostranstva. Strane kompanije u Srbiji uglavnom se oslanjaju na globalne lance snabdevanja i centralizovane modele nabavke, pa domaći proizvođači retko dobijaju priliku za dugoročnu saradnju.

Razvoj industrije dodatno komplikuje činjenica da Srbija više ne proizvodi mnoge sirovine koje su nekada bile osnov domaće industrije. Privatne firme nisu uspele da popune prazninu nastalu nakon gašenja društvenih preduzeća, dok strane firme uglavnom proizvode za izvoz. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Predrag Bjelić, ističe da „Srbija najviše trguje sa privredom u Evropi, ali u našem izvozu sve više ima stranih komponenti. Kupujemo sirovine iz Bosne, Makedonije, Nemačke, preradimo ih i izvozimo u Evropsku uniju.“

Bjelić skreće pažnju na rast udela azijskih, posebno kineskih, komponenti u srpskom izvozu poslednje dve godine. Kineske kompanije ulažu u proizvodnju ruda i guma u Srbiji, a to, prema njegovim rečima, pomaže Kini da kroz izvoz proizvoda iz naše zemlje zaobiđe trgovinske barijere Evropske unije.

Tekstilna industrija, nekada snažna u bivšoj Jugoslaviji, danas u potpunosti zavisi od uvoza. Željko Pavlović, vlasnik firme Textil Užice, navodi da se sav materijal nabavlja iz Turske i Kine, dok domaća proizvodnja beleži skromne kapacitete i nije konkurentna. Turski i kineski proizvođači istovremeno postaju konkurencija domaćim firmama, što je dodatno olakšano ukidanjem carina za robu iz tih zemalja i državnim subvencijama za otvaranje fabrika u Srbiji.

Pavlović smatra da je obnavljanje zaokruženog modela proizvodnje teško ostvarivo bez značajnih državnih subvencija, koje trenutno nisu izvodljive za domaću ekonomiju.

Ove tendencije ukazuju na sve veću uvoznu zavisnost domaće industrije, dok strani investitori i internacionalni lanci snabdevanja nastavljaju da oblikuju strukturu domaće proizvodnje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Švajcarski franak jača za skoro 30 odsto zbog sukoba na Bliskom istoku

Vrednost franka porasla sa 0,62 na 0,93 evra, kurs dostigao 95 dinara od izbijanja sukoba Izraela i SAD sa Iranom

Published

on

By

Vrednost franka porasla sa 0,62 na 0,93 evra, kurs dostigao 95 dinara od izbijanja sukoba Izraela i SAD sa Iranom

Švajcarski franak beleži značajno jačanje prema evru i dolaru nakon izbijanja sukoba Izraela i Sjedinjenih Američkih Država sa Iranom, potvrđujući svoj status sigurne valute u kriznim vremenima. Prema ekonomskim analizama, švajcarska valuta je zabeležila gotovo 30 odsto rasta još od početka 2015. godine, kada je Švajcarska narodna banka odustala od odbrane fiksnog kursa prema evru. U tom periodu, vrednost franka prema dinaru porasla je sa 50 na 95 dinara, dok je kurs prema evru skočio sa 0,62 na 0,93 evra.

Za građane Srbije i regiona, ovakve promene podsećaju na 2015. godinu, kada je naglo jačanje franka uzrokovalo rast mesečnih rata za stambene kredite indeksirane u ovoj valuti, a dugovi su premašili vrednost nekretnina i prihode klijenata. Tada je država reagovala serijom mera, uključujući subvencionisanje kredita od marta 2007. godine, a konačno je 2019. usvojen Zakon o konverziji, kojim je sistematski rešen problem vlasnika stambenih kredita u švajcarskim francima.

Švajcarska narodna banka je krajem ove nedelje saopštila da zadržava kamatnu stopu na nuli, ali i da je spremna da interveniše na deviznom tržištu u slučaju preteranog jačanja valute. Glavna prepreka ostaje politika Sjedinjenih Američkih Država, koje su ranije, tokom administracije Donalda Trampa, optuživale Švajcarsku za nelojalnu valutnu politiku, što je u jednom trenutku dovelo do uvođenja visokih carina na švajcarsku robu. Prema ekonomskim analizama, nova istraga američkih vlasti mogla bi ponovo pokrenuti ovaj spor, stavljajući Švajcarsku u složen položaj između očuvanja konkurentnosti izvoza i izbegavanja američkih kazni.

Analitičari procenjuju da su švajcarske vlasti već započele diskretne intervencije na tržištu, budući da investitori tokom ratnih tenzija na Bliskom istoku masovno ulažu u franak. Švajcarska narodna banka tako mora da bira između povratka na negativne kamatne stope i direktne prodaje franka. S obzirom na nisku inflaciju i pritisak na izvoz, očekuje se da će Bern ostati oprezan u javnim izjavama kako ne bi izazvao dodatne mere iz Vašingtona, dok ostaje otvoreno koliko dugo će moći da održava stabilnost kursa u ovako nestabilnom globalnom okruženju.

Pročitaj još

Domaće

Evropske berze beleže pad, brent nafta dostigla 114,031 dolara po barelu

Frankfurtski DAX pao 1,93 odsto na 21.955,67 poena, evro oslabio na 1,15367 dolara

Published

on

By

Frankfurtski DAX pao 1,93 odsto na 21.955,67 poena, evro oslabio na 1,15367 dolara

Na početku nove nedelje evropske berze otvorile su trgovanje sa značajnim padom, dok je cena brent nafte skočila iznad 114 dolara po barelu zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Američki predsednik Donald Tramp postavio je Iranu rok od 48 sati da potpuno otvori Ormuski moreuz, što je dodatno narušilo poverenje investitora.

Indeks Frankfurtske berze DAX je u 9.30 sati zabeležio pad od 1,93 odsto i iznosi 21.955,67 poena, dok je francuski CAC 40 pao za 1,57 odsto na 7.542,12 poena. Britanski FTSE 100 zabeležio je pad od 1,56 odsto i iznosi 9.763,95 poena, dok je moskovski MOEX blago porastao za 0,07 odsto na 2.867,12 poena.

Cena sirove nafte porasla je na 100,145 dolara po barelu, dok je brent nafta dostigla 114,031 dolar. Na tržištu gasa, evropski fjučersi za april na amsterdamskoj berzi TTF otvorili su dan na nivou od 60,450 evra za megavatsat.

U segmentu plemenitih metala, cena zlata pala je na 4.224,96 dolara za trojsku uncu. Istovremeno, cena pšenice porasla je na 6,0555 dolara za bušel (27,216 kg).

Na valutnom tržištu, evro je oslabio u odnosu na američki dolar na 1,15367 dolara, što predstavlja pad od 0,31 odsto u odnosu na početak trgovanja.

Podaci sa američkih berzi pokazuju da je indeks Dow Jones pred otvaranje trgovanja pao za 0,96 odsto na 45.577,47 poena, S&P 500 je u padu od 1,51 odsto na 6.506,48 poena, dok je Nasdaq zabeležio pad od 2,01 odsto na 21.647,61 poena.

Prema ekonomskim analizama, investitori su oprezni zbog geopolitičkih tenzija i najava Irana da bi mogao odgovoriti udarima na energetsku infrastrukturu i postrojenja za desalinizaciju u Persijskom zalivu.

Pročitaj još

Domaće

Privatne pumpe u Hrvatskoj zatvorene zbog cene, u Sloveniji ograničenje na 50 i 200 litara

Vlada Slovenije uvodi limit od 50 litara po osobi i 200 litara po pravnom licu dnevno, dok hrvatski distributeri gube 7 do 20 centi po litru

Published

on

By

Vlada Slovenije uvodi limit od 50 litara po osobi i 200 litara po pravnom licu dnevno, dok hrvatski distributeri gube 7 do 20 centi po litru

Privatni distributeri goriva u Hrvatskoj počeli su sa zatvaranjem benzinskih pumpi poslednjih dana, dok je u Sloveniji stupila na snagu odluka o ograničenju dnevnog točenja goriva na 50 litara po osobi i 200 litara po pravnom licu i fizičkim licima koja se bave privredom, uključujući poljoprivredu. Ove mere donete su kao odgovor na probleme u snabdevanju naftnim derivatima i povećanu potražnju na tržištu regiona.

U Udbini je zatvorena jedna od dve pumpe, dok druga, u vlasništvu kompanije Ina, radi samo do 13 sati. Vlasnik zatvorene pumpe, Amir Veladžić, izjavio je da su cene plavog dizela 20 centi ispod nabavne cene, a običnog dizela za 7 do 11 centi niže, zbog čega prodaja goriva nije isplativa. “Doneli smo odluku zato što nam je Vlada srezala cene u korenu. Plavi dizel nam je 20 centi ispod nabavne cene, obični dizel 7 do 11 centi. Nemamo nikakav interes da to prodajemo. Radnika treba platiti, a odakle”, istakao je Veladžić.

Predsednik udruženja Glas preduzetnik, Boris Podobnik, ocenio je da će ovakvi slučajevi biti sve češći i da “niko nije toliko jak da radi s gubitkom”. On je predložio smanjenje akciza za još 5 do 6 centi i spuštanje PDV-a sa 25 na 15 posto. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je pomoć malim distributerima kroz moratorijum na otplatu kredita preko HAMAG BICRO-a.

U Sloveniji je od ponoći uvedeno dnevno ograničenje točenja goriva na 50 litara po osobi i 200 litara po pravnoj osobi ili fizičkoj osobi koja se bavi privredom. Ovu odluku slovenačka vlada je donela radi smanjenja problema sa snabdevanjem. Premijer Robert Golob izjavio je da su skladišta puna i da goriva ima dovoljno, a kao podršku logistici najavljena je i aktivacija Vojske Slovenije za isporuku goriva. Vlada je ukinula ograničenje cena na pumpama pored autoputa, nadajući se da će više cene smanjiti pritisak na prometnije pumpe.

Prema analizama, zbog rata u Iranu gorivo je u regionu poskupelo između 1 i 30 odsto, a određene države uvode krizne mere, uključujući drastično niže akcize i korišćenje rezervi, kako bi se ublažile posledice poremećaja na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu