Domaće

SpaceX akcije dostigle 150 dolara, tržišna vrednost premašila dva biliona dolara

Ilon Mask postao prvi trilioner, dok kineske AI kompanije pojačavaju pritisak na američko tehnološko tržište

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / sergeitokmakov

Ilon Mask postao prvi trilioner, dok kineske AI kompanije pojačavaju pritisak na američko tehnološko tržište

SpaceX je tokom prvog dana trgovanja u junu 2026. godine zabeležio skok akcija na 150 dolara. Time je tržišna kapitalizacija kompanije premašila dva biliona dolara. Ilon Mask je postao prvi trilioner u istoriji čovečanstva, označivši novu eru ekonomskog uticaja tehnoloških lidera.

Uspon tehnoloških milijardera i promena tržišne strukture

Ova prekretnica označava vrhunac procesa u kojem kontrola nad veštačkom inteligencijom, podacima i računarskom infrastrukturom generiše bogatstvo bez presedana. Kao rezultat, moderna američka ekonomija svedočila je rastu druge generacije milijardera, sličnom onom iz doba čelika krajem 19. veka. Tada su Endru Karnegi i Džon Rokfeler dominirali tržištem zahvaljujući vertikalnoj integraciji i konsolidaciji industrijskih lanaca. Danas sličnu ulogu imaju čipovi, podatkovni centri i AI modeli.

Pritisak kineskih AI kompanija i tržišna konkurencija

Već 2024. godine, analitičarka Suzan Arijel Aronson upozorila je na mogućnost da veštačka inteligencija postane novi čelik, usled preterane izgradnje kapaciteta i izvoznog dampinga. Tokom 2026. Kina sprovodi strategiju masovne primene AI rešenja uz podršku državnih subvencija. Takođe, laboratorije poput DeepSeek, Kimi i Qwen nude jeftine i široko dostupne AI modele. Ova ponuda pritiska profitne marže američkih kompanija i otežava premium pozicioniranje na tržištu. Komisija za ekonomsku i bezbednosnu saradnju SAD–Kina opisala je ovaj pristup kao poznati industrijski obrazac, sada primenjen na digitalni sektor.

Izjave i analitički pogledi na tržišna kretanja

Profesor Skot Galovej je u maju 2026. godine istakao da kineska strategija predstavlja „moderni damping čelika“. On je naveo: „Cilj Pekinga je da jeftinu veštačku inteligenciju gura na američko tržište, obori cene, konsoliduje tržišni udeo i na kraju stekne kontrolu nad maržama.“ Prema istraživanju Fortune-a, jaz između SAD i Kine u oblasti veštačke inteligencije gotovo je nestao do proleća 2026, iako su američka privatna ulaganja i dalje veća.

Infrastruktura kao izvor ekonomske moći

Kontrola nad infrastrukturom ostaje ključna za oblikovanje tržišnih pravila. Nekada su to bili rudnici i železnice, a danas su to čipovi i računarski oblaci. Uspon Ilona Maska do statusa prvog trilionera simbolizuje kombinaciju tehnološke kontrole i finansijske moći. Slično i drugi vlasnici velikih tehnoloških kompanija ulažu stotine milijardi dolara godišnje u AI infrastrukturu i podatkovne centre. Ova ulaganja predstavljaju glavni pokretač rasta akcijskih tržišta u SAD. Ipak, postoji zabrinutost da bi vrednovanja mogla predstavljati investicioni mehur, posebno ako kineske kompanije nastave s pritiskom na cene pre nego što američki giganti uspeju monetizovati svoja ulaganja. Ova situacija podseća na istorijska tržišna nadmetanja i ukazuje na značaj infrastrukture za dugoročnu ekonomsku moć.

U Trendu

Exit mobile version