Connect with us

Domaće

SpaceX akcije dostigle 150 dolara, tržišna vrednost premašila dva biliona dolara

Ilon Mask postao prvi trilioner, dok kineske AI kompanije pojačavaju pritisak na američko tehnološko tržište

Objavljeno pre

,

SpaceX akcije dostigle 150 dolara, tržišna vrednost premašila dva biliona dolara Foto Izvor: Pixabay / sergeitokmakov

Ilon Mask postao prvi trilioner, dok kineske AI kompanije pojačavaju pritisak na američko tehnološko tržište

SpaceX je tokom prvog dana trgovanja u junu 2026. godine zabeležio skok akcija na 150 dolara. Time je tržišna kapitalizacija kompanije premašila dva biliona dolara. Ilon Mask je postao prvi trilioner u istoriji čovečanstva, označivši novu eru ekonomskog uticaja tehnoloških lidera.

Uspon tehnoloških milijardera i promena tržišne strukture

Ova prekretnica označava vrhunac procesa u kojem kontrola nad veštačkom inteligencijom, podacima i računarskom infrastrukturom generiše bogatstvo bez presedana. Kao rezultat, moderna američka ekonomija svedočila je rastu druge generacije milijardera, sličnom onom iz doba čelika krajem 19. veka. Tada su Endru Karnegi i Džon Rokfeler dominirali tržištem zahvaljujući vertikalnoj integraciji i konsolidaciji industrijskih lanaca. Danas sličnu ulogu imaju čipovi, podatkovni centri i AI modeli.

Pritisak kineskih AI kompanija i tržišna konkurencija

Već 2024. godine, analitičarka Suzan Arijel Aronson upozorila je na mogućnost da veštačka inteligencija postane novi čelik, usled preterane izgradnje kapaciteta i izvoznog dampinga. Tokom 2026. Kina sprovodi strategiju masovne primene AI rešenja uz podršku državnih subvencija. Takođe, laboratorije poput DeepSeek, Kimi i Qwen nude jeftine i široko dostupne AI modele. Ova ponuda pritiska profitne marže američkih kompanija i otežava premium pozicioniranje na tržištu. Komisija za ekonomsku i bezbednosnu saradnju SAD–Kina opisala je ovaj pristup kao poznati industrijski obrazac, sada primenjen na digitalni sektor.

Izjave i analitički pogledi na tržišna kretanja

Profesor Skot Galovej je u maju 2026. godine istakao da kineska strategija predstavlja „moderni damping čelika“. On je naveo: „Cilj Pekinga je da jeftinu veštačku inteligenciju gura na američko tržište, obori cene, konsoliduje tržišni udeo i na kraju stekne kontrolu nad maržama.“ Prema istraživanju Fortune-a, jaz između SAD i Kine u oblasti veštačke inteligencije gotovo je nestao do proleća 2026, iako su američka privatna ulaganja i dalje veća.

Infrastruktura kao izvor ekonomske moći

Kontrola nad infrastrukturom ostaje ključna za oblikovanje tržišnih pravila. Nekada su to bili rudnici i železnice, a danas su to čipovi i računarski oblaci. Uspon Ilona Maska do statusa prvog trilionera simbolizuje kombinaciju tehnološke kontrole i finansijske moći. Slično i drugi vlasnici velikih tehnoloških kompanija ulažu stotine milijardi dolara godišnje u AI infrastrukturu i podatkovne centre. Ova ulaganja predstavljaju glavni pokretač rasta akcijskih tržišta u SAD. Ipak, postoji zabrinutost da bi vrednovanja mogla predstavljati investicioni mehur, posebno ako kineske kompanije nastave s pritiskom na cene pre nego što američki giganti uspeju monetizovati svoja ulaganja. Ova situacija podseća na istorijska tržišna nadmetanja i ukazuje na značaj infrastrukture za dugoročnu ekonomsku moć.

Pročitaj još

Domaće

Sindikati najavljuju pregovore o minimalnoj zaradi od 640 evra, prosečna plata i dalje daleko

Minimalna zarada možda dostigne 640 evra već 2027, dok sindikati upozoravaju da prosečna plata od 1.400 evra nije realna

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sindikati najavljuju pregovore o minimalnoj zaradi od 640 evra, prosečna plata i dalje daleko – minimalna zarada

Minimalna zarada možda dostigne 640 evra već 2027, dok sindikati upozoravaju da prosečna plata od 1.400 evra nije realna

Savez samostalnih sindikata Srbije najavio je početak pregovora o minimalnoj ceni rada za sledeću godinu 10. avgusta. Pregovori će, prema rečima Zorana Mihajlovića, početi ranije nego prethodnih godina. Ključna tema biće minimalna zarada od 640 evra, dok sindikati izražavaju sumnju da će prosečna plata dostići obećanih 1.400 evra do 2027. godine.

Minimalna zarada i dalje ostaje centralna tačka socijalnog dijaloga u Srbiji. Mihajlović je istakao da Savez samostalnih sindikata Srbije još nije utvrdio platformu o procentu povećanja plata. On je najavio da će tokom naredne sedmice biti održani sastanci sa kolegama iz UGS „Nezavisnost“, sa ciljem izrade zajedničkog predloga za povećanje minimalne zarade. Kao rezultat prošlogodišnjih vanrednih povećanja minimalca, došlo je do smanjenja razlike između minimalne i ostalih zarada, što je izazvalo zabrinutost među sindikatima.

Pregovori o minimalnoj zaradi i ekonomski kontekst

Prošle godine minimalna zarada je povećana dva puta, što je dovelo do značajne kompresije plata u javnom sektoru. Zbog toga sindikati ovaj put insistiraju da povećanje minimalca prati i proporcionalan rast svih zarada. „Ne želimo da se smanje razlike između plata u javnom sektoru, kao što se desilo prošle godine“, naglasio je Mihajlović. On je dodao da je važno izbalansirati rast svih zarada, kako bi se izbegle slične situacije.

S druge strane, ranije najave iz Vlade navodile su da će prosečna plata u Srbiji do 2027. godine iznositi 1.400 evra, dok bi minimalna zarada bila 640 evra. Međutim, Mihajlović smatra da nije realno očekivati rast prosečne plate od 40 odsto u kratkom roku. Minimalac od 640 evra, ipak, vidi kao ostvariv cilj tokom sledećih godina. Zato će sindikati zahtevati da procenat povećanja svih zarada barem prati rast minimalne zarade.

Socijalni dijalog i očekivanja od poslodavaca

Mihajlović ocenjuje kao pozitivno to što Vlada Srbije još nije iznela konkretan predlog o novoj minimalnoj zaradi. To, po njegovim rečima, ostavlja prostor za stvarne pregovore u duhu socijalnog dijaloga. Sindikati će analizirati rast troškova života, pad kupovne moći i strukturu potrošačke korpe pre nego što iznesu svoj zahtev za povećanje minimalne zarade.

On je istakao da ne očekuje pozitivan stav Unije poslodavaca Srbije prema povećanju minimalca. „O pregovorima se mora razgovarati otvoreno, uz jasne ekonomske argumente i analizu stvarnih potreba zaposlenih“, naglasio je Mihajlović.

Plaćanja i poređenja sa regionom

Prema poslednjim podacima, medijalna neto zarada u Srbiji iznosi 795 evra, što je rast od 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U poređenju sa Hrvatskom, gde je medijalna plata preko 1.300 evra, Srbija i dalje zaostaje. Minimalna zarada trenutno iznosi 551 evro, dok se za sledeću godinu očekuje novi rast, u skladu sa dogovorom socijalnih partnera i Vladom Srbije.

Zbog toga, minimalna zarada ostaje ključni indikator ekonomske stabilnosti i standarda zaposlenih u Srbiji. Sindikati naglašavaju važnost transparentnog socijalnog dijaloga i ravnomernog rasta svih zarada, uz nastojanje da minimalac dostigne najavljenu vrednost od 640 evra.

Pročitaj još

Domaće

Slovenija izdala upozorenje na instant nudle iz Srbije zbog ozbiljnog rizika

RASFF sistem evidentirao desetak slučajeva problematične hrane iz Srbije u EU od početka godine, uključujući instant nudle sa nedeklarisanim proteinom jaja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slovenija izdala upozorenje na instant nudle iz Srbije zbog ozbiljnog rizika

RASFF sistem evidentirao desetak slučajeva problematične hrane iz Srbije u EU od početka godine, uključujući instant nudle sa nedeklarisanim proteinom jaja

Slovenija je putem evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani (RASFF) izdala upozorenje na instant nudle sa ukusom piletine koje su proizvedene u Srbiji. Upozorenje je objavljeno 27. jula 2026. godine i odnosi se na ozbiljan rizik po zdravlje zbog prisustva proteina iz belanca jaja koji nije naveden u deklaraciji proizvoda. Ovaj slučaj dodatno potvrđuje probleme sa bezbednošću hrane iz Srbije na tržištu Evropske unije.

Ozbiljan rizik za alergične potrošače

Kontrolom instant nudli srpskog proizvođača utvrđeno je prisustvo proteina iz belanca jaja, koji nije bio deklarisan među sastojcima. Takva praksa predstavlja neprihvatljiv rizik za decu i odrasle sa alergijom na proteine jaja, navode slovenačke nadležne institucije. Zbog toga je proizvod svrstan u kategoriju „obiljan rizik“ i o incidentu je odmah obavešten RASFF sistem. Iako nudle nisu stavljene na tržište u Sloveniji, rezultati laboratorijske analize prosleđeni su svim relevantnim institucijama EU.

Rasff sistem i ponovljeni problemi sa hranom iz Srbije

Prema podacima RASFF sistema, ovo je jedan od desetak slučajeva upozorenja na problematične ili opasne prehrambene proizvode iz Srbije od početka godine. U istom periodu, registrovana su vraćanja voća zbog prisustva kadmijuma u malinama otkrivenih u Francuskoj, kao i detekcija fungicida triciklazola u pirinčanim kolačima izvezenim u Hrvatsku. Takođe, zabeleženi su slučajevi povećanog nivoa askorbinske kiseline u suvim šljivama, aflatoksina B1 u kukuruznom skrobu i nikla u ukiseljenom kupusu. Prisustvo mezofilnih bakterija u korama za torte takođe je evidentirano kao rizik.

Statistika i transparentnost podataka o neispravnoj hrani

U prethodnoj godini, prema RASFF podacima, zabeleženo je trideset slučajeva neispravne hrane iz Srbije na evropskom tržištu. Ovi incidenti utiču na reputaciju srpske poljoprivrede i prehrambene industrije u inostranstvu. Podaci o proizvođačima koji su plasirali neispravnu hranu na domaće tržište nisu javno dostupni, što dodatno otežava praćenje bezbednosti hrane. Kao rezultat, potrošači u Srbiji suočeni su sa neizvesnošću kada je reč o poreklu i sastavu određenih proizvoda. Pored toga, ponovljeni problemi sa izvozom hrane mogu negativno uticati na konkurentnost srpskih proizvođača u Evropskoj uniji i otežati pristup stranim tržištima.

Šira slika i značaj kontrole kvaliteta

Važno je naglasiti da su kontrole kvaliteta hrane i transparentnost podataka od ključnog značaja za očuvanje poverenja potrošača i stabilnost izvoza. RASFF sistem omogućava brzu razmenu informacija među državama članicama EU radi sprečavanja širenja opasnih proizvoda. S druge strane, nedovoljna transparentnost o domaćim proizvođačima i plasiranim proizvodima otežava zaštitu potrošača u Srbiji. Očekuje se da će nadležne institucije pojačati kontrole i unaprediti sistem informisanja kako bi se ovakvi incidenti sveli na minimum i očuvao pristup evropskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Bosni i Hercegovini usporila na 4,2 odsto u junu zahvaljujući padu cena hrane

U junu zabeležen drugi uzastopni pad potrošačkih cena, transport i odeća najviše doprineli smanjenju inflacije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inflacija u Bosni i Hercegovini usporila na 4,2 odsto u junu zahvaljujući padu cena hrane

U junu zabeležen drugi uzastopni pad potrošačkih cena, transport i odeća najviše doprineli smanjenju inflacije

Inflacija u Bosni i Hercegovini usporila je na 4,2 odsto u junu 2026. godine, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS). Ovo predstavlja značajno smanjenje u odnosu na maj, kada je međugodišnja inflacija iznosila 5,6 odsto. Pad inflacije u Bosni i Hercegovini zabeležen je drugi mesec zaredom, što predstavlja promenu trenda posle osam meseci rasta.

Pad cena hrane i odeće ključan za inflaciju u Bosni i Hercegovini

Najveći doprinos usporavanju inflacije u Bosni i Hercegovini dali su niže cene hrane i bezalkoholnih pića, koje su u junu pale za 0,5 odsto na godišnjem nivou. U maju su ove cene beležile rast od 0,6 odsto. S druge strane, cene odeće i obuće nastavile su pad i u junu, i to za 7,2 odsto. Ovaj trend je dodatno uticao na ukupnu međugodišnju inflaciju.

Rast cena stanovanja usporio, troškovi transporta znatno niži

Cene stanovanja i komunalnih usluga u Bosni i Hercegovini porasle su za 10,5 odsto na godišnjem nivou. Ipak, taj rast je niži nego u maju, kada je iznosio 11,5 odsto. Najizraženije usporavanje zabeleženo je kod troškova transporta, gde je rast u junu iznosio 17,5 odsto, dok je mesec ranije bio 23,7 odsto. Kao rezultat, sektor transporta je najviše uticao na pad mesečnog indeksa potrošačkih cena, beležeći pojeftinjenje od 4,2 odsto.

Drugi uzastopni pad potrošačkih cena na mesečnom nivou

Na mesečnom nivou, potrošačke cene u Bosni i Hercegovini pale su za 1,1 odsto u junu, nakon što su u maju pale za 0,9 odsto. Ovo je drugi uzastopni mesec sa padom cena, što je prekinulo prethodni period od osam meseci kontinuiranog rasta. Osim transporta, sezonska sniženja u sektoru odeće i obuće, sa padom od 1,5 odsto, doprinela su ukupnom smanjenju cena. Takođe, hrane i bezalkoholna pića pojeftinili su za 1,2 odsto, dok su troškovi stanovanja i obrazovanja zabeležili blagi pad.

Širi ekonomski kontekst i značaj za domaćinstva

Usporavanje inflacije u Bosni i Hercegovini posebno je važno za domaćinstva, s obzirom na to da su cene osnovnih životnih namirnica i transporta u prethodnom periodu predstavljale glavni izvor pritiska na budžet građana. Pre svega, pad potrošačkih cena u dva uzastopna meseca mogao bi da doprinese stabilizaciji troškova za potrošače. Istovremeno, deo sektora stanovanja i komunalnih usluga i dalje beleži dvocifren rast, što ostaje izazov za većinu domaćinstava. Ipak, trenutni podaci pokazuju da je inflacija u Bosni i Hercegovini u silaznoj putanji, što može pozitivno uticati na ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje.

Pročitaj još

U Trendu