Connect with us

Domaće

S&P 500 indeks porastao 0,4 odsto, Dow Jones dobio 137 poena uz rast nafte

Cene američke nafte West Texas Intermediate za maj skočile 0,7 odsto na više od 112 dolara po barelu, dok je Brent dostigao 109 dolara

Published

on

pexels-photo-29611783

Cene američke nafte West Texas Intermediate za maj skočile 0,7 odsto na više od 112 dolara po barelu, dok je Brent dostigao 109 dolara

S&P 500 indeks zabeležio je rast od 0,4 odsto u ponedeljak, dok je Nasdaq Composite porastao 0,5 odsto, a Dow Jones Industrial Average dobio 137 poena, odnosno 0,3 odsto. Ovi pomaci na berzi dogodili su se u vreme kada se na tržištu pojavila nada da bi rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao uskoro da bude okončan.

Prema izveštajima, SAD, Iran i grupa regionalnih posrednika razmatraju mogućnost 45-dnevnog primirja koje bi moglo da dovede do trajnog rešenja sukoba, iako su šanse za postizanje delimičnog sporazuma pre utorka male. Ovo primirje je samo jedna od više opcija koje se razmatraju. Izvor blizak pregovorima naveo je da je Pakistan sastavio okvirni plan za prekid neprijateljstava, koji bi, ukoliko bude usvojen, omogućio trenutno primirje i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Na tržištu energenata, američka nafta West Texas Intermediate za maj mesec poskupela je 0,7 odsto na više od 112 dolara po barelu, dok je međunarodna referentna nafta Brent porasla 0,6 odsto i premašila cenu od 109 dolara po barelu. Berzanski indeks volatilnosti CBOE Volatility Index (VIX) ostao je povišen i poslednji put iznosio je iznad 24, usled izjava predsednika SAD Donalda Trampa, koji je ponovio da će SAD preduzeti mere protiv iranske energetske infrastrukture ukoliko Ormuski moreuz ne bude otvoren do utorka uveče po istočnom vremenu.

Tramp je tom prilikom izjavio: “Šta bih želeo da uradim? Da uzmem naftu, jer je tu za uzimanje. Nažalost, američki narod bi želeo da se vratimo kući.” Ove izjave i dalji razvoj događaja nastavili su da utiču na volatilnost cena nafte i stanje na svetskim berzama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

GPI PORT iz Bačke Topole prodaje kompletno poslovanje za pet miliona evra

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Published

on

By

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Kompanija GPI PORT doo iz Bačke Topole, specijalizovana za proizvodnju betonskih elemenata visokih performansi, objavila je prodaju celokupnog poslovanja po početnoj ceni od pet miliona evra. Prodaja obuhvata nepokretnosti, opremu i intelektualnu svojinu, a realizovaće se putem javne licitacije i direktnom pogodbom, kako je najavljeno iz preduzeća.

Predmet prodaje uključuje ekskluzivnu tehnologiju Mikro-Armiranog Betona (MAB), koja omogućava izradu tankih zidova, konstrukcionih nosača širokih raspona i prefabrikovanih elemenata uz značajno smanjenje materijala i transportnih troškova. Kupac preuzima i portfolio sa više od 1.000 gotovih projekata, što omogućava brz ulazak u proizvodnju bez dodatnih troškova projektovanja.

GPI PORT doo poseduje rešenja koja se mogu licencirati ili proširiti na međunarodna tržišta, uključujući EU, Rusiju, Bliski Istok i SAD. Vrednost intelektualne svojine, patenata i tehničke dokumentacije predstavlja dominantan deo ukupne vrednosti preduzeća.

Zainteresovani kupci mogu pregledati dokumentaciju i posetiti pogon uz prethodnu najavu, dok će javna prezentacija tehnologije i prodaje biti organizovana tokom Međunarodnog sajma građevinarstva u Beogradu od 21. do 24. aprila 2026. godine i na sajmu u Bursi, Turska, od 23. do 26. aprila 2026.

Licitacija je zakazana za 5. maj 2026. u 11 časova u prostorijama kompanije u Bačkoj Topoli. Depozit za učešće iznosi 250.000 evra, što je pet odsto početne cene, i može se uplatiti u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS ili putem neopozive bankarske garancije. Depozit omogućava pristup kompletnoj dokumentaciji, susret sa menadžmentom i prezentaciju vlasnika.

Pismena ponuda je obavezna za sve učesnike licitacije i mora odgovarati ili premašivati početnu cenu, uz mogućnost naknadnog korigovanja ponude nakon javnog otvaranja. Komisija na čelu sa vlasnikom odlučivaće o pobedniku licitacije, pri čemu će pored ponuđene cene važiti i rok za konačnu isplatu. Depozit se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cenu, dok se u slučaju odustajanja nakon proglašenja pobednika depozit gubi. U slučaju direktnog dogovora pre licitacije, ostalim ponuđačima koji su uplatili depozit sredstva će biti vraćena u celosti. Po zatvaranju procesa, rezultati licitacije biće javno objavljeni.

Pročitaj još

Domaće

Nemačka auto-industrija beleži pad indikatora na minus 18,7 poena u martu

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Published

on

By

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Nemačka auto-industrija zabeležila je pogoršanje poslovnog sentimenta u martu, prema izveštaju Instituta za ekonomska istraživanja Ifo iz Minhena. Relevantni indikator pao je sa minus 15,7 poena u februaru na minus 18,7 poena u martu, pokazuju najnoviji podaci. Kompanije iz ovog sektora ocenile su trenutnu poslovnu situaciju znatno lošijom u odnosu na prethodni mesec, iako su očekivanja za naredni period unapređena.

Ekspert Ifo instituta za industriju, Anita Velfl, istakla je da je razlika između trenutnih uslova i budućih očekivanja sve izraženija. Kompanije su pozitivnije ocenile stanje zaostalih porudžbina, ali ovaj indikator i dalje ostaje u negativnoj zoni.

Očekivanja u vezi sa izvozom poboljšana su četvrti mesec zaredom, dostigavši 30,7 poena u martu, što signalizira jačanje spoljne tražnje za nemačkim automobilima. Takođe, očekivanja u vezi sa zapošljavanjem pokazuju da bi talas otpuštanja u nemačkoj auto-industriji mogao da uspori u narednim mesecima. Indikator spremnosti na zapošljavanje porastao je na minus 19,8 poena, sa minus 44 poena u februaru, navedeno je na veb stranici Ifo instituta.

Pročitaj još

Domaće

Cene vojvođanske oranicе rastu na 36.800 evra po hektaru, rekord u Sremu

Južnobanatski okrug ostvario 543 prodaje u kvartalu, srednja cena hektara 11.250 evra u 2025. godini

Published

on

By

Južnobanatski okrug ostvario 543 prodaje u kvartalu, srednja cena hektara 11.250 evra u 2025. godini

Tržište poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini beleži istorijske maksimume, sa cenom hektara koja je u Sremu dostigla 36.800 evra, što je najviša zabeležena vrednost na domaćem tržištu. Najniža cena hektara u južnobanatskoj oblasti iznosi 1.500 evra, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda za 2025. godinu.

Najveću dinamiku beleži Južnobanatski okrug, gde je tokom jednog kvartala zaključeno 543 ugovora o prodaji zemljišta, dok je 2022. godine u ovom okrugu bilo 554 transakcije. U poređenju, u Beogradskom regionu realizovano je 155 ugovora. Srednja cena hektara u Južnom Banatu iznosi 11.250 evra, sa maksimalnom vrednošću od 27.600 evra i minimalnom od 1.500 evra. U Sremu je ponuda slobodnog zemljišta manja, ali potražnja raste, pa je srednja cena porasla na gotovo 15.000 evra. Broj ugovora u ovom okrugu ostaje stabilan na oko 386 po kvartalu, a minimalna cena iznosi 1.900 evra.

U Srednjobanatskom okrugu, sa 374 ugovora 2022. godine, beleži se kontinuirani interes za zemljište srednjeg cenovnog ranga. Medijalna cena je 9.800 evra, dok maksimalna vrednost nije prelazila 20.550 evra, a minimalna je 1.350 evra po hektaru. Južnobački okrug je zabeležio blagi pad broja transakcija, sa 497 u 2022. na 430 u 2025. godini. Ukupno, u regionu južne i istočne Srbije tokom kvartala proda se 862 njive, dok dva vojvođanska okruga – Južnobanatski i Južnobački – zajedno ostvaruju gotovo 1.000 prodaja u istom periodu.

Najvišu cenu po kvadratnom metru poljoprivredno zemljište dostiglo je u opštini Grocka (KO Vinča), gde je parcela od 5.805 kvadratnih metara prodata po 16 evra za kvadrat. Najvredniji ugovor za poljoprivredno zemljište u Srbiji realizovan je na teritoriji opštine Šid (KO Adaševci), gde je za 18 parcela ukupne površine 591 hektar i 38 ari plaćeno 5,94 miliona evra.

U južnoj i istočnoj Srbiji cene hektara varirale su od 410 do 28.550 evra, dok je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji zemljište prometovano po cenama od 400 do 30.000 evra po hektaru. Beogradski region je zabeležio 155 ugovora, a cene su se kretale od 1.000 do 33.200 evra po hektaru.

Pročitaj još

U Trendu