Connect with us

Domaće

Rusija uvezla 60.000 tona benzina iz Indije zbog pada prerade na 3,95 miliona barela

Prerada nafte u Rusiji pala 25%, domaća potrošnja benzina premašila 110.000 tona dnevno, cene porasle na 100 rubalja po litru

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Roy Broo

Prerada nafte u Rusiji pala 25%, domaća potrošnja benzina premašila 110.000 tona dnevno, cene porasle na 100 rubalja po litru

Rusija je u junu i julu 2026. godine, nakon intenzivnih napada dronovima na rafinerije i skladišta, bila primorana da hitno uveze 60.000 metričkih tona benzina iz Indije, dok je prerada nafte pala na 3,95 miliona barela dnevno – najniži nivo u poslednje dve decenije. Prema ekonomskim analizama, više od 20 ruskih rafinerija bilo je izloženo napadima, što je dovelo do smanjenja prerade i pada proizvodnje benzina za 17%, sa 1,03 miliona na 850.000 barela dnevno.

Kriza u snabdevanju motornim gorivom eskalirala je od avgusta 2025. godine, kada su ukrajinski napadi ciljano pogađali ključne objekte u regionima poput Rjazana i Volgograda. U letnjim mesecima 2026. godine deficit goriva dostigao je do 20% domaće potrošnje, a dnevna potrošnja benzina premašila je 110.000 tona. Na pumpama širom zemlje uvedene su rationing mere, često ograničavajući količinu na 15-50 litara po kupcu, dok su cene goriva u pojedinim regionima premašile 100 rubalja po litru. Na anektiranom Krimu proglašeno je vanredno stanje, sa potpunom zabranom prodaje goriva u određenim periodima.

Vlada Rusije pokušala je da stabilizuje tržište zabranom izvoza benzina (do kraja 2025. ili duže), delimičnim ograničenjima na dizel, subvencijama i poreskim promenama. Ipak, prema podacima iz jula 2026. godine, uvoz benzina morem iz Indije iznosio je najmanje 60.000 tona, uz planirane mesečne uvoze do 400.000 tona iz više zemalja, uključujući povećane isporuke iz Belorusije. Indijske rafinerije, poput Nayara Energy (u vlasništvu ruske Rosneft), prerađuju rusku sirovu naftu, a rafinirani proizvodi se izvoze nazad u Rusiju po premijum cenama. U junu 2026. ruska nafta činila je više od 50% indijskog uvoza.

Analitičari ukazuju da su ruske rafinerije u tehnološkoj i logističkoj defanzivi, jer su mnoge zavisne od zapadne opreme i rezervnih delova. Boris Aronstein, nezavisni analitičar, ocenjuje: „Ovo nije prva kriza goriva; događala se više puta pre rata. Ali ukrajinski napadi dronovima na rafinerije i skladišta učinili su ovo najtežom krizom u poslednjih nekoliko godina. Napadi su masovni, koordinirani i ponavljajući; rafinerije jednostavno nemaju vremena da poprave štetu od prethodnog napada pre sledećeg.“

Nestašica goriva uticala je na poljoprivredu, transport i turizam, dok su se u nekim regionima pojavile crne berze. Predsednik Vladimir Putin izjavio je da su zalihe samo 4% niže nego prethodne godine, ali analitičari smatraju da postoji strukturni problem: „Navodno postoje dobre zalihe goriva širom zemlje. Problem je što su na pogrešnom mestu“, kaže Kris Vifer, direktor Macro-Advisory Ltd. Sergej Vakulenko iz Carnegie Russia Eurasia Center dodaje: „Još je dug put pre nego što transport, poljoprivreda, industrijski sektori – ili, što je najvažnije, vojska – osete značajne nestašice goriva, ali upozorenje je tu“.

Ova situacija pokazuje ograničenja ruske energetske industrije pod sankcijama i kontinuiranim ratnim pritiscima, dok Indija profitira od jeftine sirovine i izvoza goriva po višim cenama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mercedes otpustio 50.000 radnih mesta u Nemačkoj, radnici najavili proteste

Sindikat IG Metal organizuje demonstracije u sedam gradova, zaposleni zahtevaju alternativu otpuštanjima

Published

on

By

Sindikat IG Metal organizuje demonstracije u sedam gradova, zaposleni zahtevaju alternativu otpuštanjima

Nemački proizvođač automobila Mercedes suočava se sa talasom protesta nakon što je u prethodnoj godini otpustio oko 50.000 radnika, saopštio je sindikat IG Metal. Demonstracije su zakazane za petak u Mercedesovim proizvodnim centrima kod Štutgarta, u Raštatu, Kupenhajmu, Bremenu, Berlinu, Hamburgu i Germershajmu, što predstavlja početak šire kampanje protiv mera štednje i daljih otpuštanja u automobilskoj industriji.

Sindikat metalskih radnika IG Metal ističe da će, ukoliko se nastavi sa ukidanjem radnih mesta i relokacijom pogona, „vrelo leto i jesen“ obeležiti protesti zaposlenih. U saopštenju se navodi: „IG Metal i zaposleni u proizvođačkim i dobavljačkim preduzećima automobilske industrije nametnuće šefovima industrije vrelo leto i jesen, sve dok budu posezali za ukidanjem radnih mesta i relokacijom umesto da traže prava rešenja.“

Prošle godine nemački proizvođači automobila i dobavljači već su smanjili oko 50.000 radnih mesta, a prema upozorenju sindikata, taj trend bi mogao da se nastavi. IG Metal naglašava da radnici nisu odgovorni za krizu u industriji i zahteva od uprave kompanija da pronađu alternativna rešenja.

Očekuje se da će ove demonstracije označiti početak intenzivnijih aktivnosti sindikata usmerenih protiv daljeg smanjenja zaposlenih i mera štednje koje pogađaju ključni industrijski sektor Nemačke.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija prevezla 2.062.488 putnika u prvih šest meseci 2026. godine

Kompanija ostvarila rast od 2,69 odsto u broju putnika i realizovala 23.225 letova u prvom polugodištu

Published

on

By

Kompanija ostvarila rast od 2,69 odsto u broju putnika i realizovala 23.225 letova u prvom polugodištu

Er Srbija je 27. juna 2026. godine prevezla svog dvomilionitog putnika od početka godine, što je tri dana ranije nego prethodne godine, potvrđujući nastavak stabilnog rasta, saopštila je kompanija. U prvih šest meseci ove godine, Er Srbija je prevezla ukupno 2.062.488 putnika, što je za skoro 57.000 više nego u istom periodu 2025. godine. U istom periodu realizovano je 23.225 letova, odnosno više od 1.000 letova više u odnosu na prvih šest meseci prošle godine.

Pozitivan trend nastavljen je i u drugom kvartalu 2026. godine, gde je od aprila do juna prevezeno gotovo 1,25 miliona putnika, što predstavlja rast od 2,69 odsto u poređenju sa istim periodom 2025. godine. Broj realizovanih letova u drugom kvartalu iznosio je 13.192, što je za 4,39 odsto više nego u istom kvartalu prethodne godine.

Generalni direktor Er Srbije, Jirži Marek, izjavio je: „Iza nas je izuzetno uspešna prva polovina godine, obeležena stabilnim rastom tražnje i dobrim rezultatom – dvomilionitog putnika dočekali smo ranije nego prošle godine. Izuzetno smo ponosni na činjenicu da smo upravo na početku drugog kvartala, tačnije od 30. aprila, pokrenuli prve letove ka novim, atraktivnim destinacijama kao što su Santorini, Baku, Minhen, Toronto, Alikante i Brač, čime smo potvrdili da dobro razumemo potrebe i očekivanja naših putnika i da uspešno odgovaramo na njihove specifične turističke i poslovne zahteve. Pored širenja mreže, ovaj kvartal doneo je i stratešku inovaciju – uveli smo novi Elevate program lojalnosti, kreiran da našim vernim korisnicima pruži dodatne benefite i podigne iskustvo letenja na još viši nivo.“

Najtraženije destinacije Er Srbije u regionu tokom prvih šest meseci bile su Tivat, Ljubljana i Podgorica, dok su u Zapadnoj Evropi najveću potražnju beležili letovi za Cirih, Pariz, Beč, London, Barselonu, Amsterdam i Milano. U široj evromediteranskoj mreži posebno su se izdvojile Atina, Larnaka i Istanbul, dok je u dugolinijskom saobraćaju najtraženija destinacija bio Njujork.

Pročitaj još

Domaće

EPS ostvario prihod od 460 milijardi dinara u 2025, dobit porasla 60 odsto

NIS zabeležio gubitak od 12,2 milijarde dinara, dok je Serbia Zijin Copper udvostručio dobit na 61 milijardu dinara

Published

on

By

NIS zabeležio gubitak od 12,2 milijarde dinara, dok je Serbia Zijin Copper udvostručio dobit na 61 milijardu dinara

Elektroprivreda Srbije (EPS) zadržala je lidersku poziciju po poslovnim prihodima u Srbiji u 2025. godini, sa ostvarenih oko 460 milijardi dinara, što je povećanje u odnosu na 444 milijarde iz prethodne godine. Prema finansijskom izveštaju, EPS je godinu završio sa neto dobitkom od 38,6 milijardi dinara, što je gotovo 60 odsto više nego u 2024. Poslovni prihodi u najvećoj meri dolaze sa domaćeg tržišta, sa 435,2 milijarde dinara, dok je izvoz smanjen sa 6,3 na 3,3 milijarde dinara.

Povećanje prihoda EPS-a delimično je rezultat više cene električne energije za domaćinstva. Od 1. oktobra 2025. godine, prosečna prodajna cena struje na garantovanom snabdevanju iznosila je 10,579 din/kWh, što je rast od 8,5% u odnosu na prethodnu godinu (10,310 din/kWh). Rast od 1,9% posledica je promene granice između tarifa, dok je 6,6% rezultat povećanja cena pristupa distributivnim i prenosnim sistemima.

Naftna industrija Srbije (NIS) suočila se sa znatnim padom prihoda pod uticajem američkih sankcija od oktobra 2025. godine. Prihodi NIS-a u 2025. iznosili su 266,2 milijarde dinara, što je skoro trećinu manje u poređenju sa 386 milijardi iz prethodne godine. Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu pali su sa 73,4 na 17,7 milijardi dinara, a prihodi od prodaje proizvoda smanjeni su sa 263 na 216 milijardi dinara. Prihodi od izvoza takođe su opali, sa 51 na 36 milijardi dinara. Kompanija je godinu završila sa neto gubitkom od 12,2 milijarde dinara, dok je godinu ranije profit iznosio 18,3 milijarde dinara.

Serbia Zijin Copper ostvario je značajan rast, povećavši poslovne prihode za 72 odsto u 2024. godini na 205,2 milijarde dinara, da bi u 2025. ta cifra porasla na 227 milijardi dinara. Uspeli su da udvostruče prodaju na stranim tržištima, koja su im donela 163 milijarde dinara u 2025, što je 13 milijardi više nego godinu ranije. Na domaćem tržištu prihodovali su oko 64 milijarde dinara. Najveći deo prihoda došao je od prodaje katode bakra (173,4 milijarde), zlata (48,3 milijarde), srebra (4,6 milijardi) i ostalih proizvoda (1,2 milijarde dinara). Prihod od prodaje povezanim licima iznosio je 55,7 milijardi dinara (25%), dok je od trećih lica ostvaren prihod od 171,9 milijardi (75%). Dobit kompanije udvostručena je u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je oko 61 milijardu dinara.

Kako se navodi u finansijskim izveštajima, promene u cenama energenata, geopolitičke okolnosti i regulatorna ograničenja imala su snažan uticaj na prihode i profitabilnost vodećih kompanija u Srbiji tokom 2025. godine. EPS je značajno povećao profit zahvaljujući rastu cena električne energije, dok je NIS bio pod pritiskom sankcija i pada cena nafte, a Serbia Zijin Copper beleži rast izvoza i dobiti.

Pročitaj još

U Trendu