Connect with us

Domaće

Rudarstvo na Balkanu donelo 1,6 milijardi evra dodate vrednosti, dve trećine profita odlazi stranim firmama

U 2022. godini milijardu evra profita završilo kod stranih kompanija, dok su država i radnici dobili po 200 miliona evra

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / 11703009

U 2022. godini milijardu evra profita završilo kod stranih kompanija, dok su država i radnici dobili po 200 miliona evra

Rudarski sektor na Zapadnom Balkanu, koji uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru, generisao je oko 1,6 milijardi evra dodate vrednosti u 2022. godini, pokazuje analiza objavljena na stručnom skupu u Beogradu. Prema ekonomskim analizama, najveći deo ovog profita – milijardu evra – završio je kod stranih kompanija, dok su država i radnici, prema optimističnim procenama, dobili po 200 miliona evra.

Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije naveo je da rudarstvo u privredama Zapadnog Balkana čini oko 1% BDP-a. On ističe da oko dve trećine dodate vrednosti iz rudarstva pripada mahom stranim firmama, dok samo trećina ostaje radnicima i državi kroz poreze i rente. “Oko dve trećine dodate vrednosti tog dohotka završava u rukama vlasnika, mahom stranih firmi, a samo trećina završava kod radnika i kod države kroz porez”, izjavio je Jovanović.

Kao ilustraciju, Jovanović se pozvao na studiju izvodljivosti kompanije Rio Tinto, prema kojoj bi ovaj projekat ostvarivao 550 miliona evra čistog profita godišnje za rudarski projekat Jadar. Istovremeno, država i radnici bi, prema optimističnim proračunima, dobijali po 200 miliona evra godišnje.

Autori studije upozoravaju da ovakva raspodela profita predstavlja “tipičnu kolonijalnu priču” za region. Sličnosti između država Zapadnog Balkana, naročito Srbije i Bosne i Hercegovine, vide se i u načinima na koje se rudarski projekti predstavljaju javnosti i u sprovođenju procedura. Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za internacionalnu politiku navodi da privatne kompanije i institucije često predstavljaju rudarstvo kao šansu za novo “nacionalno zlatno doba”, dok stručna javnost i građani ukazuju na velike probleme, uključujući netransparentnost i izostanak javnog dijaloga.

Protesti građana i aktivističkih grupa, koji su prepoznati i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, predstavljaju reakciju na hronični manjak demokratije i neuključivanje lokalnih zajednica u proces odlučivanja. Viša naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, Jelena Vasiljević, ističe da je ključni problem nepoverenje, netransparentnost i izostanak građanskog učešća, što vodi do zahteva za obustavu rudarskih projekata. Istovremeno, istraživanje beleži i pojavu nove vrste solidarnosti među lokalnim zajednicama koje prevazilaze etničke i državne granice, kao što je slučaj sa zajedničkim protestima protiv istraživanja na planini Rogozna.

Stručni skup na kojem su predstavljeni ovi podaci organizovali su Evropski fond za Balkan (EFB), Savjetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) i Institut za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT).

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Deset kompanija iz osam zemalja nagrađeno na Imprese Vincenti programu

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Published

on

By

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Deset međunarodnih kompanija, uključujući dve iz Srbije, nagrađeno je na petnaestom događaju programa Imprese Vincenti, koji realizuje Intesa Sanpaolo sa ciljem promocije malih i srednjih preduzeća. Ovaj događaj je označio završetak roadshow turneje šestog izdanja programa, sa posebnim fokusom na kompanije iz Centralne i Istočne Evrope i Egipta.

Na događaju u sedištu Intesa Sanpaolo u Milanu predstavljeno je deset pobedničkih kompanija iz osam zemalja u kojima ova bankarska grupacija posluje kroz mrežu međunarodnih banaka. Srbiju su predstavljale kompanije Diopta, sa skalabilnim poslovnim modelom u optičkom sektoru, i Agroitaly, agroindustrijsko preduzeće koje se usmerava ka kulturama visoke dodate vrednosti.

Pored kompanija iz Srbije, među nagrađenima su bili i Italcostruzioni iz Albanije (precizna mehanička obrada), Aircash iz Hrvatske (fintech i digitalne platne usluge), Salcef iz Egipta (održiva rešenja za mobilnost i infrastrukturu), Rekord iz Rumunije (tehnička outdoor obuća), Incom iz Slovenije (prehrambena industrija i internacionalizacija), Minit Slovakia (pekarstvo i evropska mreža), te mađarske kompanije Prolan (IT rešenja za železničku automatizaciju i upravljanje energijom) i Catone (logistički i proizvodni centar za agroprehrambeni sektor).

Kompanije su prepoznate po inovacijama, rastu i doprinosu razvoju i integraciji proizvodnih i logističkih lanaca. Fokus je bio na njihovoj ulozi u trendovima nearshoringa i ESG tranzicije, kao i na jačanju međunarodne konkurentnosti i vrednosti brenda Made in Italy.

Paola Papanikolau, direktorka Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo, izjavila je: „Današnji događaj odražava geoekonomski trend koji je sada postao strukturni: rastuću integraciju između Italije, Centralne i Istočne Evrope i Egipta duž sve povezanijih industrijskih, komercijalnih i finansijskih ruta. U svetu u kojem lanci vrednosti postaju kraći, regionalizovaniji i sve više usmereni na otpornost, uloga Grupe poput naše jeste i da gradi industrijske, a ne samo finansijske veze. Za Intesa Sanpaolo, saradnja među različitim divizijama i naše međunarodno prisustvo predstavljaju stratešku polugu za podršku kompanijama na tržištima sa najvećim potencijalom, jačajući njihovu konkurentnost, investicioni kapacitet i prisustvo u italijanskim i evropskim lancima dobavljača. Među mnogim izuzetnim kompanijama koje smo upoznali, deset izabranih u okviru Imprese Vincenti inicijative oličavaju ovaj put: to su kompanije snažno ukorenjene u svojim lokalnim sredinama, ali već sposobne da posluju unutar šire industrijske geografije. Podrška njihovom rastu znači doprinos integrisanijem, međunarodnijem i konkurentnijem proizvodnom ekosistemu.”

Pročitaj još

Domaće

Erste Banka angažovala 250 volontera za uređenje Zasavice, posađeno 300 sadnica

Volonterska akcija obuhvatila sadnju bagremove šume, farbanje 120 metara ograde i edukaciju dece povodom Svetskog dana zaštite životne sredine

Published

on

By

Volonterska akcija obuhvatila sadnju bagremove šume, farbanje 120 metara ograde i edukaciju dece povodom Svetskog dana zaštite životne sredine

Skoro 250 volontera Erste Banke Srbija učestvovalo je proteklog vikenda u akciji uređenja Specijalnog rezervata prirode Zasavica, povodom Svetskog dana zaštite životne sredine. Tokom volonterske aktivnosti zasađena je Erste bagremova šuma sa 300 sadnica, uređivan je prostor rezervata, ofarbana ograda u dužini od 120 metara i uklonjene su invazivne biljne vrste sa pašnjaka.

Volonteri su takođe postavili dve velike informativne table za posetioce, dok je deo programa bio posvećen edukativnim radionicama za decu, kao i timarenju i hranjenju magaraca, po kojima je Zasavica prepoznatljiva. Ove godine, akcija je doprinela obeležavanju Međunarodne godine volontiranja (UN IVY 2026), a zaposleni su kroz zajednički rad dali doprinos očuvanju jednog od najvažnijih prirodnih rezervata u Srbiji.

Fokus aktivnosti bio je na očuvanju biodiverziteta i unapređenju staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za ovo područje. Uklanjanje invazivnih biljaka i sadnja novih stabala doprinose dugoročnom očuvanju ekosistema rezervata i stvaranju kvalitetnijih uslova za njegov razvoj i zaštitu.

„Zaista smo ponosni na sve strateške aktivnosti koje u Erste Banci, sada već preko 20 godina, sprovodimo u oblasti društveno odgovornog i održivog poslovanja. Pored radnog dela kroz konkretne aktivnosti na terenu, i ove godine naša volonterska akcija imala je i snažan edukativni i timski karakter – važno nam je da putem ovakvih inicijativa zajedno jačamo timski duh i razvijamo svest o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti kada je reč o očuvanju naše planete“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci.

Erste klub volontera okuplja gotovo četvrtinu zaposlenih banke, koji su od 2008. godine realizovali više od 50 volonterskih akcija širom Srbije. Kroz ovakve inicijative banka kontinuirano podstiče kulturu zajedništva, solidarnosti i odgovornog odnosa prema zajednici i životnoj sredini.

Pročitaj još

Domaće

Novi Sad investira 912 miliona dinara u geotermalnu toplanu kapaciteta 30 megavata

U prvoj fazi biće instalirano 11 megavata, a prvi priključci na sistem daljinskog grejanja očekuju se tokom 2027. i 2028. godine

Published

on

By

U prvoj fazi biće instalirano 11 megavata, a prvi priključci na sistem daljinskog grejanja očekuju se tokom 2027. i 2028. godine

Grad Novi Sad pokreće izgradnju toplane četvrte generacije na Mišeluku, čija će ukupna vrednost iznositi 912 miliona dinara. Nova toplana koristiće geotermalnu energiju kao osnovni izvor, sa planiranim kapacitetom od 30 megavata, a po završetku će omogućiti grejanje stambenih i poslovnih objekata na Mišeluku 3 i 4.

Projekat je planiran da se realizuje u više faza, a tokom prve etape biće instalirano 11 megavata kapaciteta. Prema najavama, prvi korisnici biće priključeni na sistem daljinskog grejanja tokom 2027. i 2028. godine. Sistem će koristiti vodu iz geotermalnih izvora, koja će se dodatno dogrevati, čime će Novi Sad dobiti jedan od prvih niskotemperaturnih sistema ovog tipa u regionu.

Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je da je ovaj projekat jedan od ključnih koraka za razvoj savremenog sistema daljinskog grejanja i prelazak na održive izvore energije. „Geološka istraživanja su već sprovedena, a izgrađena je i istražno-eksploataciona bušotina“, naveo je Mićin tokom obilaska lokacije buduće toplane.

Projekat „Geotermalna energija u Srbiji“ realizuje se uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku pomoć Vlade Slovačke i u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, kao deo inicijativa za javno i privatno finansiranje razvoja i EU zelenu agendu u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu