Connect with us

Svet

Alternativa za Nemačku beleži rekord u Saksoniji-Anhaltu, bez većine za vlast

AfD postigao istorijski rezultat, ali nije osvojio potrebnu većinu mandata za formiranje vlade u pokrajini

Objavljeno pre

,

Alternativa za Nemačku beleži rekord u Saksoniji-Anhaltu, bez većine za vlast – rekord AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Foto Izvor: TV Pink Printscreen

AfD postigao istorijski rezultat, ali nije osvojio potrebnu većinu mandata za formiranje vlade u pokrajini

Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je najveći uspeh do sada na izborima u Saksoniji-Anhaltu 6. septembra, kada je osvojila 43,8 odsto glasova, što je najviši rezultat bilo koje stranke u toj pokrajini od njenog osnivanja 1990. godine. Ipak, bez potrebne većine od 42 mandata, AfD ne može samostalno formirati vlast, prema analizi Darka Obradovića iz Centra za stratešku analizu.

Rekord AfD-a u Saksoniji-Anhaltu i posledice po politički sistem

Rezultat AfD-a u Saksoniji-Anhaltu pokazuje granice moći ove stranke. Iako je osvojila najviše glasova i pobedila u 38 od 41 izborne jedinice, ipak je ostala tri mandata ispod apsolutne većine (osvojila je 39 od 83 mandata). Hrišćanski demokrati su izgubili više od polovine svog udela, dok su socijaldemokrate, Zeleni, Levica i BSW ostvarili slabije, ali relevantne rezultate.
AfD je više nego udvostručio svoj rezultat iz 2021. godine, dok su Hrišćanski demokrati pali sa 37,1 na 17,2 odsto. U isto vreme, socijaldemokrati, Zeleni i Levica su ostali ispod 10 odsto, a BSW je osvojio 5,3 odsto. Međutim, iako je AfD ostvario rekord, bez koalicionih partnera ne može preuzeti vlast.

Koalicije i institucionalne barijere za AfD

Prema Obradovićevoj analizi, u Nemačkoj ne postoji model po kojem pobednik automatski dobija sve. Formiranje vlade zavisi od koalicija. Sve relevantne stranke, uključujući Hrišćanske demokrate, socijaldemokrate, Zelene, Levicu i BSW, održavaju “Brandmauer” – zaštitni zid prema AfD-u i odbijaju saradnju sa ovom strankom.
Čak i kada AfD vodi u anketama na nacionalnom nivou, bez partnera ostaje izolovan. U Saksoniji-Anhaltu, AfD i BSW zajedno imaju 44 mandata, ali i blok drugih demokratskih stranaka ima isti broj. Pošto demokratske stranke odbijaju saradnju sa AfD-om, njegovih 39 mandata ostaje van vlasti, ali je dovoljno za snažnu opoziciju.

Izborni rezultati i uticaj na Zapadni Balkan

Važno je napomenuti da je prema anketama AfD čak i premašio svoja očekivanja, dok su Hrišćanski demokrati pali ispod svojih projekcija. Socijaldemokrate i Zeleni su, zahvaljujući taktičkom glasanju, uspeli da pređu izborni prag, čime je sistem delimično korigovao pretnju apsolutne većine AfD-a.
Manifest AfD-a uključuje mere kao što su remigracija, razdvajanje dece izbeglica u školama, konzervativni zaokret u obrazovanju i kulturi, kao i otvoreno prorusku orijentaciju. Međutim, većina ovih politika ne može biti sprovedena na nivou pokrajine, već su nadležnost saveznog zakonodavstva.

Sistem ograničava mogućnosti ekstremnih političkih aktera

Na kraju, institucionalne barijere i koalicioni model u Nemačkoj onemogućavaju da rezultat kao što je rekord AfD-a u Saksoniji-Anhaltu automatski dovede do osvajanja vlasti. Iako AfD beleži rast, njegova mogućnost da utiče na politiku ostaje ograničena bez partnera i uz čvrst otpor ostalih stranaka. Obradović zaključuje da je demokratija u Nemačkoj projektovana tako da se sistem sam koriguje kada se suoči sa pretnjama stabilnosti.

Pročitaj još

Svet

Milan Krajnc analizira psihologiju klimatskih promena i izazove odgovornosti

Psiholog sistemskih rizika ističe da promene ponašanja, a ne samo znanje, odlučuju o budućnosti planete

Objavljeno pre

,

Objavio:

Milan Krajnc analizira psihologiju klimatskih promena i izazove odgovornosti – Milan Krajnc klimatske promene

Psiholog sistemskih rizika ističe da promene ponašanja, a ne samo znanje, odlučuju o budućnosti planete

Milan Krajnc, psiholog sistemskih rizika i kriznog odlučivanja, objavio je autorski tekst u kojem upozorava na psihološke prepreke u borbi protiv klimatskih promena. Prema njegovim rečima, problem nije nedostatak informacija, već izostanak trajne promene ponašanja, što može imati ozbiljne posledice za planetu.

Psihološki otpor prema promenama i posledice

Prema mišljenju profesora Krajnca, ljudi često ostaju u obrascima ponašanja za koje znaju da su štetni. Iako su svesni rizika, retko reaguju dok posledice ne postanu lične i neizbežne. On navodi primer svakodnevnih navika, kao što su izbegavanje fizičke aktivnosti ili nastavak života u lošim odnosima, i ukazuje da se slično dešava u vezi sa klimatskim promenama.

Zato napominje da informisanost nije dovoljna. Prema njegovim rečima, kada posledice klimatskih promena, poput poplava ili suša, postanu lično iskustvo, tada dolazi do promene. Do tada, ljudi često zanemaruju rizik, jer im je teško da se odreknu kratkoročnih koristi zbog neizvesnih dugoročnih rezultata.

Klimatske promene kao ogledalo društva

Krajnc objašnjava da je klimatska politika izazov, jer zahteva od ljudi da se odriču sadašnjih pogodnosti zarad buduće dobrobiti. Političari se, kako navodi, suočavaju sa teškoćama da motivišu građane na promenu načina života. Građani, s druge strane, posmatraju ponašanje lidera, a ne samo njihove reči. Zbog toga je, prema njegovom mišljenju, važno da institucije i lideri svojim primerom pokažu održivost i odgovornost.

On ističe da najveći problem nije sama klima, već ljudska psihologija koja teži kratkoročnim rešenjima. Kada su resursi stalno dostupni, ljudi ih uzimaju zdravo za gotovo. Tek kada počnu da ih gube, shvataju njihovu pravu vrednost.

Odgajanje kulture odgovornosti naspram straha

U tekstu se dalje navodi da zastrašivanje i stalno naglašavanje katastrofe ne dovode do trajne promene. Krajnc smatra da je potrebno razvijati kulturu odgovornosti, a ne straha. Umesto pristupa „ako ovo ne uradite, planeta će propasti“, predlaže da se fokus stavi na zajedničku brigu o resursima i budućnosti.

Prema njegovim rečima, odgovornost motiviše ljude da deluju, dok ih strah može navesti da se povuku ili ignorišu problem. Klimatske promene, prema Krajncu, predstavljaju priliku za društvo da prepozna sopstvene slabosti i da kroz odgovorno ponašanje doprinese očuvanju planete.

Zaključak i poziv na promenu ponašanja

Kao rezultat, Krajnc zaključuje da je promena ponašanja ključna za rešavanje problema klimatskih promena. On poziva na ličnu i institucionalnu odgovornost, naglašavajući da posledice već postaju vidljive. Na taj način, on podvlači da je vreme za promenu sada i da odgovornost mora biti osnovna vrednost u pristupu očuvanju prirodnih resursa.

Pročitaj još

Svet

Zapadni partneri jačaju vojnu pomoć Ukrajini kroz konsolidaciju zimske PVO i nabavku dronova

Na 36. sastanku Ramštajn formata dogovorena je masovna isporuka presretačkih raketa, dronova i artiljerijske municije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zapadni partneri jačaju vojnu pomoć Ukrajini kroz konsolidaciju zimske PVO i nabavku dronova – konsolidacija zimske PVO i masovna nabavka dronova

Na 36. sastanku Ramštajn formata dogovorena je masovna isporuka presretačkih raketa, dronova i artiljerijske municije

Na 36. sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine usaglašen je novi opsežan paket vojne pomoći zapadnih partnera, sa posebnim fokusom na konsolidaciju zimske PVO i masovnu nabavku dronova. Ove mere dolaze kao odgovor na potrebe Ukrajine pred zimske mesece i intenziviranje borbenih dejstava, kako je objavljeno.

Zahvaljujući strategijskom prelasku partnera na kombinovane finansijske mehanizme, uključujući NATO fondove i inicijativu PURL, omogućen je brži pristup američkom naoružanju i direktno finansiranje ukrajinske odbrambene industrije. Ove promene trebalo bi da doprinesu efikasnijoj realizaciji pomoći, posebno u segmentima protivvazdušne odbrane, bespilotnih letelica i artiljerijske municije.

Konsolidacija zimske PVO i masovna nabavka dronova

U domenu protivvazdušne i protivraketne odbrane, Nemačka šalje dodatne presretačke rakete za sisteme Patriot i borbene avione F-16. Norveška realizuje ranije najavljeni paket od 200 miliona dolara za Patriot projektile. Osim toga, Holandija učestvuje sa 300 specijalizovanih protivdronovskih raketa. Španija i Poljska kroz paket od 50 miliona evra obezbeđuju dodatne PVO projektile, artiljerijsku municiju i pogonsko gorivo preko NATO agencije za nabavke (NSPA).

Segment bespilotnih letelica i artiljerije dobija snažno pojačanje zahvaljujući doprinosu Velike Britanije, koja izdvaja 100 miliona funti za nabavku oružja preko PURL-a. Takođe, finansira se isporuka 95.000 dronova do kraja godine, kao i desetine hiljada artiljerijskih granata uvećanog dometa. Holandija izdvaja 300 miliona dolara za projekat “Drone Line”.

Obezbeđivanje dugoročne podrške i finansiranja

Estonija reafirmiše svoju dugoročnu obavezu, izdvajajući najmanje 0,25 odsto BDP-a za vojnu podršku Kijevu do 2027. godine. Na taj način, garantuje se održivost i predvidljivost savezničke pomoći. Sve ove mere, prema saopštenju, imaju za cilj jačanje mogućnosti Ukrajine u uslovima zimske sezone i obezbeđivanje efikasnog odgovora na savremene pretnje.

Konsolidacija zimske PVO i masovna nabavka dronova predstavljaju ključne tačke najnovijeg paketa pomoći, uz značajnu podršku u artiljerijskoj municiji i logistici. Zapadni partneri ističu važnost kombinovanih finansijskih instrumenata za ubrzanje isporuka i jačanje domaće industrije odbrane u Ukrajini. Predstojeći meseci biće test za efikasnost ovih mera i održivost koordinacije između partnera.

Pročitaj još

Svet

Republikanska stranka organizuje međuizbornu konvenciju u Dalasu kao referendum o Trampovoj politici

Donald Tramp poziva birače da međuizbore tretiraju kao glasanje o sopstvenoj politici, dok GOP pokušava da mobiliše bazu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Republikanska stranka organizuje međuizbornu konvenciju u Dalasu kao referendum o Trampovoj politici – međuizbori kao referendum o Trampovoj politici

Donald Tramp poziva birače da međuizbore tretiraju kao glasanje o sopstvenoj politici, dok GOP pokušava da mobiliše bazu.

Međuizbori u Sjedinjenim Američkim Državama dobijaju novo značenje, jer je Republikanska stranka odlučila da organizuje prvu međuizbornu nacionalnu konvenciju u Dalasu. Ova odluka, prema saopštenju, predstavlja presedan i pokušaj da se međuizbori pretvore u direktni referendum o politici Donalda Trampa. Zbog toga je ključna poruka biračima da zamisle da je njegovo ime na glasačkom listiću.

Trampova strategija cilja da poveća izlaznost među članovima MAGA baze, čija je dosadašnja motivacija bila slabija kada on nije bio kandidat. Istovremeno, Republikanska stranka nastoji da kroz ovu konvenciju redefiniše tradicionalni tok američkih izbora u sredini predsedničkog mandata. Pre svega, ovakav pristup otkriva i određene rizike za sam GOP, jer mobilizacija Trampove baze može istovremeno podstaći i opozicione birače.

Međuizbori kao test podrške Trampu

Održavanje nacionalne konvencije u Dalasu predstavlja pokušaj da se međuizbori 2026. godine ne posmatraju kao niz lokalnih okršaja, već kao nacionalni događaj. Izvor navodi da je trenutna atmosfera u Vašingtonu obeležena padom podrške vladajućoj stranci i rizikom gubitka većine u Kongresu. U takvoj situaciji, Tramp preuzima punu odgovornost za motivaciju birača, svesno stavljajući sebe u centar pažnje.

Osim toga, predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson retorički je okarakterisao ove međuizbore kao “borbu protiv komunizma”. Njegova izjava ima za cilj da dodatno polarizuje biračko telo i podigne ulog kampanje na viši, ideološki nivo. Na taj način, Republikanska stranka pokušava da nadoknadi pad entuzijazma među pristalicama.

Reakcije organizatora i kritičara

Organizatori veruju da dvodnevni skup u Teksasu može generisati neophodnu energiju uoči početka ranog glasanja. Štaviše, smatraju da će ovakav format međuizbora omogućiti jasnije izražavanje podrške Trampu i njegovoj politici. U međuvremenu, deo komentatora upozorava da stavljanje Trampa u središte kampanje može imati dvostruki efekat. Naime, ovakav pristup može dodatno aktivirati protivničko biračko telo, što bi moglo otežati situaciju republikanskim kandidatima u tesnim izbornim okruzima.

Analitičari napominju da Republikanska stranka istovremeno pokušava da odgovori na ekonomske izazove, rastuće troškove života i opadajući rejting podrške predsedniku. Takođe, strategija konvencije u Dalasu ukazuje na potrebu redefinisanja tradicionalnog pristupa međuizborima, naglašavajući važnost direktnog uključivanja lidera u mobilizaciju birača.

Implikacije za američku političku scenu

Konačno, međuizbori kao referendum o Trampovoj politici mogu uticati na buduće strategije kampanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Fokusiranje na jednog lidera nosi političke rizike, ali i potencijal za jaču mobilizaciju podrške. Ipak, deo stručnjaka smatra da ovakav pristup može dodatno produbiti polarizaciju u društvu i povećati neizvesnost rezultata međuizbora.

Pročitaj još

U Trendu