Connect with us

Domaće

RAS otvara javni poziv za besplatni mentoring prerađivačima do 11. juna 2026

Mikro, mala i srednja preduzeća mogu da konkurišu za program, krajnji rok za završetak usluge je 20. novembar 2026

Published

on

g494fd5ee39ec06e655bc15ee727e2cb02e6259cd31b07d891925a9f9fcc3501787807c8172c77a1777463233df94ea10b6eb87c1e1552ee514d3a6ee03bc6939_1280

Mikro, mala i srednja preduzeća mogu da konkurišu za program, krajnji rok za završetak usluge je 20. novembar 2026

Razvojna agencija Srbije (RAS) raspisala je Javni poziv za učešće u ‘Programu pružanja standardizovane usluge mentoringa sektorima prerađivačke industrije u 2026. godini’, namenjen mikro, malim i srednjim privrednim društvima i preduzetnicima iz sektora prerađivačke industrije. Prijave su otvorene do 11. juna 2026. godine, dok je krajnji rok za završetak mentoring usluge 20. novembar 2026.

Pravo na učešće imaju mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnici koji su registrovani u Srbiji pre 11. maja 2023. godine i posluju u sektorima proizvodnje mašina i opreme, električne opreme, prehrambene industrije, drvne industrije, kao i industrije nameštaja, gume i plastike. Uslov je da imaju izmirene poreske i druge obaveze i da su u većinskom privatnom vlasništvu.

Cilj programa, prema saopštenju RAS-a, je unapređenje poslovanja kroz identifikaciju izazova i razvojnih potencijala, kao i izradu konkretnih planova i projekata za dalje širenje kompanija. Kroz ovaj program, korisnici dobijaju besplatnu podršku u oblastima dijagnostike poslovanja, identifikacije problema, izrade razvojnih planova i projekata, pristupa fondovima, novim tehnologijama i konsultantskim uslugama. Dodatno, podrška se odnosi i na pripremu aplikacija za banke i programe podrške, unapređenje organizacije, komunikacije i ljudskih resursa.

Mentoring obuhvata i unapređenje proizvodnih procesa, uvođenje kaizen metoda i alata, razvoj marketinga, pronalaženje poslovnih partnera, internacionalizaciju poslovanja, savetovanje i koučing. RAS ističe da je program namenjen isključivo privrednim subjektima iz prerađivačke industrije, čime se podstiče konkurentnost i održivi rast ovog sektora u Srbiji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Grčki javni dug pao na 137% BDP-a posle tri paketa pomoći od 280 milijardi evra

Dug Grčke 2009–2012. dostizao 180% BDP-a, uz zahteve za prodaju Akropolja i dugotrajnu štednju

Published

on

By

Dug Grčke 2009–2012. dostizao 180% BDP-a, uz zahteve za prodaju Akropolja i dugotrajnu štednju

Grčka je ove godine smanjila javni dug na 137% bruto domaćeg proizvoda, što je značajan pad u odnosu na period od 2009. do 2012. godine kada se dug kretao između 175 i 180% BDP-a. Tokom te krize, Grčka je izbegla bankrot uz pomoć tri finansijska paketa ukupne vrednosti oko 280 milijardi evra, koje su obezbedili Evropska unija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond.

Za ovu pomoć Grčka je bila obavezna da sprovodi stroge mere štednje, uključujući smanjenje penzija, plata i javnih usluga, što je prouzrokovalo dugotrajnu recesiju i visok nivo nezaposlenosti. Danas, zahvaljujući doslednoj strategiji smanjenja dugovanja, Grčka se približava statusu manje zadužene zemlje od Italije.

U vreme kada je grčki kredibilitet bio ozbiljno narušen zbog prikrivanja podataka o stvarnom stanju javnih finansija, neki evropski zvaničnici su predlagali drastične mere za otplatu dugova. Žan-Klod Junker, bivši predsednik Evropske komisije, izjavio je da je tokom pregovora o prvom paketu pomoći jedna evropska ministarka predložila da Grčka proda Akropolj kako bi izmirila svoje obaveze.

Junker je istakao da je najveći izazov bio potpuni gubitak poverenja u Grčku: „Nakon što je Grčka priznala da je obmanjivala svoje partnere, njen kredibilitet bio je na nuli. To je bio suštinski problem. Zbog toga je svako mislio da može da govori šta god želi o toj zemlji.“

Iskustvo iz tog perioda pokazuje kako se prema zemljama u krizi odnose međunarodni kreditori i koliko je važna transparentnost u ekonomskoj politici. Grčka je iz ove situacije izvukla pouke, što potvrđuje aktuelan trend smanjenja javnog duga.

Pročitaj još

Domaće

Evrozona ostvarila rast BDP-a od 0,1 odsto u prvom kvartalu 2026

Nemačka privreda beleži 0,3 odsto rasta, Španija prednjači sa 0,6 odsto, a EU ukupno raste 0,2 odsto

Published

on

By

Nemačka privreda beleži 0,3 odsto rasta, Španija prednjači sa 0,6 odsto, a EU ukupno raste 0,2 odsto

Privreda evrozone zabeležila je kvartalni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od svega 0,1 odsto u prvom tromesečju 2026. godine, što ukazuje na dodatno usporavanje u odnosu na rast od 0,2 odsto iz poslednjeg kvartala 2025, pokazuje najnoviji izveštaj Evrostata. Na nivou čitave Evropske unije, ekonomski rast u istom periodu iznosio je 0,2 odsto.

Kada se posmatraju pojedinačne najveće evropske ekonomije, Nemačka je ostvarila kvartalni rast od 0,3 odsto, dok je privreda Francuske stagnirala. Italija je prijavila rast BDP-a od 0,2 odsto, dok je Španija ostvarila najviši rast među vodećim članicama, od 0,6 odsto.

Na godišnjem nivou, privreda evrozone porasla je za 0,8 odsto u odnosu na prvo tromesečje prošle godine, dok je rast u Evropskoj uniji iznosio jedan odsto. Nemačka beleži rast od 0,3 odsto na godišnjem nivou, Francuska 1,1 odsto, Italija 0,7 odsto, a Španija 2,7 odsto, prema podacima Evrostata.

Ekonomisti već neko vreme upozoravaju na pad domaće potrošnje u evrozoni i smanjenje konkurentnosti evropske industrije, prvenstveno zbog visokih troškova energije. Dodatni pritisak na evropsku privredu predstavlja nov energetski šok nastao usled nestabilnosti na Bliskom istoku, što je dodatno oslabilo ekonomske aktivnosti na kontinentu.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije projektuje inflaciju od 3,6 odsto i smanjen rast BDP-a na tri odsto

Centralna banka revidirala prognozu rasta privrede za 2026. godinu sa 3,5 na tri odsto zbog geopolitičkih tenzija

Published

on

By

Centralna banka revidirala prognozu rasta privrede za 2026. godinu sa 3,5 na tri odsto zbog geopolitičkih tenzija

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da prema novoj projekciji inflacija u Srbiji tokom 2026. godine iznosiće u proseku 3,6 odsto, dok je prethodna procena bila 3,3 odsto. Istovremeno, NBS je revidirala očekivani rast bruto domaćeg proizvoda sa 3,5 na tri odsto, navodeći kao razlog pogoršanje geopolitičkih rizika i produženu globalnu neizvesnost.

Na predstavljanju majskog Izveštaja o inflaciji, koji je usvojio Izvršni odbor NBS 7. maja, guvernerka Jorgovanka Tabaković istakla je da će inflacija u tekućem i trećem tromesečju ostati u okviru ciljane granice od tri odsto, plus-minus 1,5 odsto. “Zbog produžene globalne neizvesnosti koja utiče na investiciono poverenje, rast ekonomske aktivnosti u 2027. godini revidirali smo sa pet na 4,5 odsto”, izjavila je Tabakovićeva.

Ona je naglasila da će rast svetske cene nafte i drugih primarnih proizvoda, zajedno sa niskom bazom iz septembra prošle godine kada su marže u trgovini bile ograničene na 20 odsto, privremeno podići inflaciju iznad gornje granice cilja krajem ove i početkom naredne godine.

“Nakon toga, inflacija će usporavati i vratiti se u granice cilja, s obzirom na to da je već u drugom tromesečju 2027. u proseku vidimo na gornjoj granici cilja”, rekla je Tabakovićeva. Prema njenim rečima, nastavak postepenog usporavanja inflacije očekuje se i u ostatku naredne godine, a kretanje u granicama cilja trebalo bi da se održi do kraja perioda projekcije.

Tabakovićeva je navela da rast cena energenata za sada nije značajno uticao na inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, ali da povećani troškovi energije utiču direktno kroz rast cena naftnih derivata i indirektno preko cena hrane, industrijskih proizvoda i usluga. “Viši troškovi i smanjeni raspoloživi dohodak stanovništva po tom osnovu odraziće se i na privredni rast. Zato smo, kao i druge centralne banke, korigovali projekciju inflacije naviše, a ekonomsku aktivnost naniže u odnosu na našu projekciju”, precizirala je guvernerka NBS.

Ona je zaključila da Narodna banka Srbije, u saradnji sa Vladom, vodi opreznu monetarnu politiku s ciljem očuvanja makroekonomske stabilnosti u izazovnim uslovima.

Pročitaj još

U Trendu