Connect with us

Domaće

Prodaja polovnih automobila u Srbiji porasla manje od 10 odsto tokom prošle godine

Anketa pokazuje da 27% građana sigurno kupuje automobil u 2026, dok 40% planira budžet do 5.000 evra

Published

on

Luxury cars lined up at an outdoor dealership, showcasing sleek designs. Foto Izvor: Pixabay

Anketa pokazuje da 27% građana sigurno kupuje automobil u 2026, dok 40% planira budžet do 5.000 evra

Prodaja polovnih automobila iz uvoza u Srbiji zabeležila je rast od nešto manje od 10% tokom prošle godine, pokazuju rezultati istraživanja sprovedenog među više od 8.000 korisnika i oko 100 profesionalnih trgovaca. Početak 2026. godine obeležava racionalan i oprezan pristup kupaca i prodavaca, a očekivanja za naredni period ostaju stabilna. Oko 27% ispitanika navodi da će sigurno kupiti automobil tokom ove godine, dok još 29% razmatra tu mogućnost, a 26% još uvek nije donelo odluku, što ukazuje na potencijal za dodatni rast potražnje.

Trgovci su takođe optimistični – 35% učesnika istraživanja očekuje stabilan nivo prodaje polovnjaka u predstojećim mesecima, a 29% ostaje neodlučno zbog prisutne neizvesnosti na tržištu. Glavni kriterijum za kupovinu polovnih automobila ostaje tehničko stanje i istorija održavanja vozila, što je presudno za gotovo polovinu ispitanika. Starost i kilometraža su na drugom mestu, dok cenu kao glavni faktor ističe manje od 20% kupaca. Troškovi održavanja i potrošnja goriva imaju manji uticaj na odluku.

Iako su transparentnost i pouzdani podaci o vozilu važni, budžet ostaje osnovni ograničavajući faktor. Čak 40% ispitanika spremno je da za polovan automobil izdvoji do 5.000 evra, dok 25% planira budžet između 5.000 i 8.000 evra. Samo 8% korisnika namerava da uloži između 12.000 i 15.000 evra, a 11% bi izdvojilo više od 15.000 evra. Prema iskustvu trgovaca, 39% kupaca najčešće raspolaže budžetom do 5.000 evra, dok 28% ima između 5.000 i 8.000 evra.

Na pitanje šta bi ih najviše motivisalo za kupovinu polovnjaka u 2026. godini, 40% ispitanika navodi pad cena vozila, dok je za 29% presudno veće poverenje u prodavca i dostupnost tačnih informacija o stanju vozila. Niže cene goriva i troškova korišćenja motivisale bi 11% anketiranih, a mogućnost legalne test-vožnje 10%. Sa druge strane, 42% profesionalnih trgovaca kao glavni izazov vidi troškove uvoza, dok manje od 20% njih smatra da bi pad nabavnih cena iz inostranstva imao presudan uticaj na prodaju.

Kada su u pitanju očekivanja o kretanju cena polovnih automobila u 2026. godini, mišljenja su podeljena: 28% ispitanika očekuje dalji rast cena, 24% predviđa blagi pad, a 23% stagnaciju. Ovi podaci ukazuju na nastavak dinamičnog, ali neizvesnog tržišta polovnjaka tokom tekuće godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

DDOR nudi do 35 odsto popusta na osiguranje mehanizacije na 93. poljoprivrednom sajmu

Specijalna akcija traje od 1. do 31. maja 2026, uz popuste do 35% za kasko, 20% za imovinu i 10% za osiguranje životinja

Published

on

By

Specijalna akcija traje od 1. do 31. maja 2026, uz popuste do 35% za kasko, 20% za imovinu i 10% za osiguranje životinja

Kompanija DDOR osiguranje najavila je specijalnu ponudu povodom 93. međunarodnog poljoprivrednog sajma, koji će biti održan od 16. do 21. maja 2026. godine na Novosadskom sajmu. U okviru akcije „Mesec osiguranja seoskih imanja“, koja traje od 1. do 31. maja 2026, DDOR nudi do 35% popusta na kasko osiguranje samohodne poljoprivredne mehanizacije, do 20% popusta na imovinska osiguranja, kao i do 10% popusta na osiguranje životinja.

Na sajmu će posetioci moći da se informišu o najnovijim ponudama i pogodnostima, a prodajni tim DDOR-a biće dostupan za sve upite. Takođe, biće organizovan agro kviz sa vrednim nagradama za učesnike.

Poseban događaj tokom sajma planiran je za 18. maj na DDOR štandu, kada će Vladimir Malešević, predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja, u prisustvu predstavnika medija, uručiti ključeve kvada Gorskoj službi spasavanja Srbije (GSS). Donirani kvad će biti korišćen za spasilačke intervencije na Fruškoj gori, dok će tom prilikom biti potpisan i protokol o saradnji između DDOR-a i GSS-a.

Sajam okuplja proizvođače, stručnjake, institucije i kompanije iz zemlje i inostranstva, a tokom šest dana biće predstavljena najnovija dostignuća u agraru, mehanizaciji, hrani i pratećim sektorima. DDOR naglašava da su odgovornost, sigurnost i briga o zajednici temeljne vrednosti koje deli sa Gorskom službom spasavanja Srbije.

Pročitaj još

Domaće

OMR Group dobila FINMA odobrenje za akviziciju reosiguravajućeg društva u Švajcarskoj

Regulator FINMA potvrdio poverenje nakon 18 meseci rigorozne provere, OMR Group među retkim iz jugoistočne Evrope

Published

on

By

Regulator FINMA potvrdio poverenje nakon 18 meseci rigorozne provere, OMR Group među retkim iz jugoistočne Evrope

OMR Group uspešno je završila akviziciju reosiguravajućeg društva u Švajcarskoj, nakon što je dobila odobrenje švajcarskog regulatora FINMA za obavljanje finansijskih poslova na jednom od najuređenijih tržišta u svetu. Tokom prethodnih 18 meseci, kompanija je prošla kroz izuzetno detaljan i strog proces provere, koji je obuhvatio poreklo kapitala i imovine, kompletnu analizu poslovanja, procenu korporativnog upravljanja i dugoročnu održivost sistema.

“Dobiti poverenje švajcarskog regulatora nije administrativna formalnost. To je potvrda kredibiliteta, stabilnosti i standarda koje smo gradili punih 25 godina. Ovo je važan strateški korak za dalje evropsko širenje OMR Grupe i razvoj naših finansijskih i osiguravajućih poslova na međunarodnom tržištu”, izjavio je Ostoja Mijailović, predsednik OMR Group. On je naglasio da je posebno ponosan što je OMR Group među retkim kompanijama iz jugoistočne Evrope koje su dobile ovakvu vrstu regulatornog odobrenja u Švajcarskoj.

Mijailović je istakao da je sve što danas gradi OMR Group zasnovano na radu, disciplini, dugoročnom razmišljanju i ljudima koji su verovali u viziju kompanije više od dve decenije. Ova akvizicija predstavlja značajan iskorak za OMR Group na evropskom i međunarodnom finansijskom tržištu, potvrđujući stabilnost i kredibilitet kompanije.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka traži sprovođenje 380 reformi iz Dragijevog izveštaja iz 2024

Kristin Lagard upozorila na zaostajanje EU za SAD i Kinom, pozivajući lidere da hitno reaguju

Published

on

By

Kristin Lagard upozorila na zaostajanje EU za SAD i Kinom, pozivajući lidere da hitno reaguju

Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je 14. maja 2026. godine političke lidere Evropske unije da preduzmu hitne korake radi povećanja konkurentnosti evropske ekonomije. U svom obraćanju, Lagard je naglasila da evropski blok sve više zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, a kao ključni razlog navela je nepreduzimanje strukturnih reformi.

Lagard je istakla da su slabosti evropske privrede poznate već duže vreme, navodeći nedovršenost jedinstvenog tržišnog okvira, fragmentisana energetska tržišta, podeljena tržišta kapitala i razjedinjenu odbrambenu industriju kao glavne prepreke za globalnu konkurentnost EU. Posebnu pažnju posvetila je analizi Marija Dragija, bivšeg predsednika ECB i bivšeg italijanskog premijera, čiji izveštaj iz 2024. godine sadrži više od 380 reformskih predloga za osnaživanje evropske ekonomije.

U govoru objavljenom na sajtu ECB, Lagard je upozorila da su Sjedinjene Američke Države i Kina već zakoračile u novu fazu geopolitičke i industrijske konkurencije, naročito u sektorima tehnologije i strateških resursa. Istovremeno, Evropa se suočava sa energetskim izazovima i sporom implementacijom neophodnih reformi.

Prema rečima Lagard, odgovornost za promene leži isključivo na političkim liderima Evropske unije, koji treba da sprovedu preporuke iz Dragijevog izveštaja iz 2024. godine. “Evropa mora da ubrza integraciju i smanji birokratske prepreke kako bi mogla da se ravnopravno takmiči sa globalnim ekonomskim silama”, ponovila je i uputila na ranije upozorenje Marija Dragija, autora izveštaja i ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Karlo Veliki”.

Nagrada “Karlo Veliki”, ustanovljena 1949. godine, dodeljuje se pojedincima i institucijama za doprinos evropskom jedinstvu. Među ranijim dobitnicima nalaze se francuski predsednik Emanuel Makron, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i papa Franja.

Pročitaj još

U Trendu