Connect with us

Domaće

Srbija pregovara o kupovini dodatnih 5% akcija NIS-a od MOL-a do 24. marta

Država želi da otkupi 5% akcija NIS-a, OFAC odredio rok do 24. marta za dogovor

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Država želi da otkupi 5% akcija NIS-a, OFAC odredio rok do 24. marta za dogovor

Srbija vodi intenzivne pregovore sa Mađarskom i kompanijom MOL o kupovini dodatnih 5% akcija Naftne industrije Srbije (NIS), saopštila je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović tokom posete Vašingtonu. Ključna tačka pregovora odnosi se na cenu po kojoj bi država otkupila ove akcije, a cilj je da se zaštite interesi Srbije i građana. Rok za postizanje dogovora dat od strane američke administracije je 24. mart, dok je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD prethodno izdala licencu za pregovore o promenama vlasničke strukture NIS-a sa istim rokom.

Đedović Handanović je izjavila da su pregovori sa mađarskim ministrom spoljnih poslova Peterom Sijartom i čelnicima MOL-a bili usmereni ka povećanju državnog udela u NIS-u. „Naš interes je da povećamo naš udeo i postoji saglasnost o tome. Trenutno pregovaramo detalje takve transakcije, pre svega, koja je cena za dodatne akcije. Naš cilj je da postignemo što je moguće bolju cenu za našu zemlju. Pregovori su veoma intenzivni i za neke teme veoma teški, ali naš cilj je da dođemo do rezultata u roku koji je dala američka administracija, što je 24. mart i nećemo stati dok se ne dogovirmo oko svih detalja, a cilj je da zaštitimo interese naše zemlje i građana“, navela je ministarka.

Ona je dodala da se uporedo vode razgovori i o međudržavnom sporazumu Srbije i Mađarske, kako bi se obezbedili povoljniji uslovi za kupovinu dodatnih 5% akcija NIS-a. Ministarka je precizirala da će se detalji transakcije, uključujući pravne dokumente i cenu akcija, definisati u narednom periodu.

U Vašingtonu je Đedović Handanović razgovarala i sa izvršnim direktorom Saveta za energetsku dominaciju SAD Džeredom Ejdženom, naglašavajući da su američki partneri obavešteni o toku pregovora i spremnosti Srbije na konstruktivan dijalog u vezi sa zahtevima OFAC-a. Ministarka je najavila da će se sledeći sastanak sa Peterom Sijartom održati u Beogradu 27. februara, dok je MOL-u planirano da završi dubinsku analizu poslovanja NIS-a do 28. februara.

Podseća se da je američki OFAC uveo sankcije NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva. Akcije MOL-a su, nakon dogovora o većinskom udelu u NIS-u, porasle za 26 odsto.

„OFAK treba da odobri transakciju, ali mi smo poentirali da smo apsolutno zainteresovani za dijalog, za rešenje i da ćemo u tom smislu uraditi sve što je neophodno. Obaveštavaćemo javnost transparentno, kao i do sada i bićemo apsolutno odlučni u našoj nameri da zaštitimo interese naših građana i naše zemlje“, izjavila je Đedović Handanović.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Minimalna zarada u Srbiji: Vlada predlaže 70.000 dinara, sindikati traže 650 evra

Pregovori o minimalnoj zaradi za 2027. godinu bez dogovora, konačna odluka očekuje se na sednici Socijalno-ekonomskog saveta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minimalna zarada u Srbiji: Vlada predlaže 70.000 dinara, sindikati traže 650 evra

Pregovori o minimalnoj zaradi za 2027. godinu bez dogovora, konačna odluka očekuje se na sednici Socijalno-ekonomskog saveta

Vlada Srbije predložila je povećanje minimalne zarade na 70.000 dinara (oko 600 evra), dok sindikati insistiraju na iznosu od 650 evra. Na drugom sastanku pregovaračkog tima za utvrđivanje minimalne zarade, koji je održan danas, ponovo nije postignut dogovor. Sastanak Socijalno-ekonomskog saveta, na kome se očekuje dalja rasprava o minimalna zarada u Srbiji, zakazan je za utorak, 18. avgusta.

Predlozi i zahtevi u pregovorima

Prema izjavi Dragana Todorovića iz Saveza samostalnih sindikata Srbije, vlada je predložila povećanje minimalne zarade od 9,2 odsto, odnosno sa 371 dinar po satu na 405 dinara po satu. Takva korekcija bi minimalnu mesečnu zaradu podigla na oko 70.000 dinara, što je približno 600 evra. Pored toga, Todorović je naglasio da sindikati zahtevaju da minimalac iznosi 650 evra, ukazujući na rast životnih troškova. Rad Radne grupe, u kojoj učestvuju predstavnici vlade, sindikata i Unije poslodavaca, danas je zaključen bez konačne odluke.

Dalji koraci i implikacije za radnike

Konačno rešenje minimalne zarade očekuje se tokom naredne sedmice, kada će socijalni partneri pokušati da postignu dogovor o procentu povećanja. Ukoliko konsenzus izostane, vlada Srbije će samostalno utvrditi iznos minimalca za 2027. godinu. Pre svega, značaj ovih pregovora ogleda se u tome što prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali ističe kako je trenutna minimalna zarada 65.554 dinara (551 evro), te da prvi put minimalna potrošačka korpa može biti pokrivena minimalnom zaradom. Takođe, pregovori o minimalnoj ceni rada za narednu godinu zvanično su otpočeli 10. avgusta.

Širi ekonomski kontekst i značaj minimalca

U međuvremenu, minimalna zarada ima značajan uticaj na standard zaposlenih sa najnižim primanjima u Srbiji. Minimalna plata je često referentna tačka za druge zarade u privredi, kao i za poreske i socijalne politike. Pored toga, dogovor između vlade, sindikata i poslodavaca šalje signal celokupnom tržištu rada i ima direktan uticaj na domaću potrošnju. S obzirom na to da sindikati traže rast minimalca do 650 evra, dok vlada nudi 70.000 dinara, razlika u zahtevima ukazuje na postojeće izazove u usklađivanju interesa različitih partnera. Na kraju, odluka o minimalnoj zaradi za 2027. godinu imaće dugoročan uticaj na položaj zaposlenih, konkurentnost privrede i stabilnost socijalnog dijaloga.

Pročitaj još

Domaće

Prirodna i organska kozmetika iz Srbije proizvela 2,5 miliona jedinica u 2025.

Mikro kompanije čine 84,1 odsto sektora, sa 79 procenata zaposlenih žena, pokazuje analiza Privredne komore Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prirodna i organska kozmetika iz Srbije proizvela 2,5 miliona jedinica u 2025.

Mikro kompanije čine 84,1 odsto sektora, sa 79 procenata zaposlenih žena, pokazuje analiza Privredne komore Srbije

Prirodna i organska kozmetika iz Srbije beleži snažan rast i globalni potencijal, prema najnovijoj analizi Privredne komore Srbije (PKS). Tokom 2025. godine, domaće kompanije proizvele su 2,5 miliona jedinica ovih proizvoda i razvile 308 formulacija, dok gotovo 20 odsto proizvođača redovno izvozi na svetska tržišta. U sektoru dominiraju mikro kompanije, koje čine 84,1 odsto ukupnog broja, a čak 79 procenata zaposlenih su žene, što ovaj segment čini primerom uspešnog ženskog preduzetništva. Ove podatke objavila je Služba za organsku proizvodnju PKS-a, navodeći da se sektor razvija na osnovu domaćih sirovina, stručnog znanja i preduzetničke inicijative.

Struktura sektora i potencijal za rast

Analiza PKS-a obuhvatila je proizvođače kozmetike na bazi prirodnih sastojaka, a podaci su prikupljeni anketiranjem i terenskim posetama. Do sada je anketom obuhvaćena polovina identifikovanih proizvođača, dok se terenske posete nastavljaju radi potpune slike sektora. Kompanije su razvrstane po poslovnim modelima: proizvođači gotovih proizvoda, prerađivači sirovina, integrisani proizvođači koji sami uzgajaju i prerađuju sirovine, kao i kreatori robnih marki. Takvo detaljno sagledavanje omogućava da se bolje identifikuju potrebe sektora i usmeri podrška. Pre svega, cilj je jačanje kapaciteta, konkurentnosti i međunarodne pozicije domaćih proizvođača.

Žensko preduzetništvo i izvozna orijentacija

Osim toga, udeo žena u sektoru ostaje značajan, sa 79 procenata zaposlenih, što dodatno naglašava važnost podrške ženskom preduzetništvu. „Takvo sagledavanje omogućava da se obuhvati ceo lanac vrednosti – od uzgoja biljaka i prerade sirovina do gotovog proizvoda – i da se podrška usmeri prema specifičnim potrebama kompanija. Cilj je jačanje njihovih kapaciteta, konkurentnosti i mogućnosti za rast“, izjavila je Ivana Slijepčević iz Službe za organsku proizvodnju PKS-a. Domaći proizvođači prirodne i organske kozmetike već pokazuju potencijal za nastup na međunarodnim tržištima. Neki redovno izvoze, dok drugi planiraju širenje poslovanja van Srbije. U tom kontekstu, PKS planira dodatnu podršku razvoju i internacionalizaciji, uključujući povezivanje sa naučno-istraživačkim institucijama i saradnju sa programima poput švajcarskog SIPPO-a.

Dalji koraci i širi značaj za privredu

Dalje aktivnosti biće usmerene na unapređenje proizvodnje, razvoj inovativnih proizvoda i jačanje saradnje sa relevantnim institucijama. Kao rezultat toga, očekuje se da će sektor prirodne i organske kozmetike iz Srbije nastaviti da jača konkurentnost i povećava izvoz. Ovaj trend može doprineti ukupnom ekonomskom rastu i pozicioniranju Srbije na globalnom tržištu kozmetike, pri čemu žensko preduzetništvo ostaje ključni faktor razvoja.

Pročitaj još

Domaće

Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji donosi rast vrednosti do 530.000 evra

Kolekcionari ulažu u umetnine, satove i vina, slike dostižu 530.000 evra dok privatne kolekcije premašuju stotine hiljada evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji donosi rast vrednosti do 530.000 evra

Kolekcionari ulažu u umetnine, satove i vina, slike dostižu 530.000 evra dok privatne kolekcije premašuju stotine hiljada evra

Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji poslednjih godina beleži rast, a vrednost pojedinih umetničkih dela i predmeta dostiže i 530.000 evra. Prema rečima Vladimira Vasića, izvršnog direktora BBS Capital Investment Group, građani sada sve češće ulažu u umetnine, luksuzne satove, vina i oldtajmere. Takva ulaganja prate globalne preporuke, po kojima ovakva imovina treba da čini 10-15 odsto ukupne imovine investitora.

Rast vrednosti kolekcionarskih predmeta

Vasić navodi da pojedine privatne kolekcije u Srbiji danas vrede stotine hiljada evra. Kao primer izdvaja sliku Paje Jovanovića „Dva bašibozuka pred kapijom“, koja je prodata za oko 530.000 evra. Zanimljiv je i slučaj slike „Selo“ Save Šumanovića, koja je prvobitno procenjena na 1.500 evra, ali je na aukciji dostigla 64.000 evra. Ipak, Vasić ističe da tržišta umetnina i luksuznih predmeta imaju svoje cikluse i rizike, uključujući ograničenu likvidnost i mogućnost falsifikata. Vrednost predmeta zavisi isključivo od spremnosti kupca da plati određenu cenu.

Umetnine i privatne kolekcije kao investicija

Prema Nikoli Kusovcu, istoričaru umetnosti i procenitelju, tržište umetnina po količini novca nalazi se odmah iza naftne industrije. Kusovac napominje da su aukcijske kuće u Srbiji još u povoju, pa kolekcionari najvrednija dela često kupuju u Beču i Budimpešti. On naglašava da privatne kolekcije, koje često sadrže dela domaćih i svetskih majstora, premašuju vrednost od nekoliko hiljada evra. Među najznačajnijim je zbirka Vase Mićića, nekadašnjeg direktora „Puteva Užice“, koja sadrži oko 300 dela poznatih slikara s kraja 19. i prve polovine 20. veka. Deo te zbirke nalazi se u Hotelu „Palisad“ na Zlatiboru, a uključuje slike Paje Jovanovića, Uroša Predića, Save Šumanovića i drugih.

Diverzifikacija i trendovi na tržištu kolekcionarstva

Kolekcionar Jovan Mandić ukazuje da kolekcionarstvo u Srbiji obuhvata i satove, keramiku, stare reklamne table, igračke i industrijski dizajn. On navodi primer emajlirane reklame iz autoindustrije, koja je služila kao krov na poljskom toaletu, a kasnije prodata za nekoliko hiljada evra. Keramika Žolnaj iz Mađarske, koja se pre deset godina mogla nabaviti za nekoliko stotina evra, danas na aukcijama dostiže i 50.000 evra. Vasić dodaje da vrednost često stvara i potpis dizajnera, pa limitirani i ručno oslikani modeli frižidera nastali u saradnji luksuznih modnih kuća i proizvođača bele tehnike mogu premašiti cenu od 50.000 evra. Kao rezultat, investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji postaje način diverzifikacije kapitala, pri čemu strast i potencijalni prinos idu ruku pod ruku. Iako rekordne aukcije privlače pažnju javnosti, najveći deo vrednih predmeta i dalje ostaje skriven u privatnim zbirkama, što samo potvrđuje značaj ovog tržišta za domaći investicioni ekosistem.

Pročitaj još

U Trendu