Connect with us

Domaće

Privreda Srbije zabeležila rast od 3,2 odsto u prvom kvartalu 2026. godine

Inflacija blago ubrzana zbog cena energenata, strani kapital smanjen za 866 miliona evra

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Jakub Zerdzicki

Inflacija blago ubrzana zbog cena energenata, strani kapital smanjen za 866 miliona evra

Srpska ekonomija ostvarila je međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda od 3,2 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, navodi se u najnovijem izdanju Kvartalnog monitora. Ovaj rezultat svrstava Srbiju među najbrže rastuće ekonomije u Evropi u posmatranom periodu, ali analitičari upozoravaju da na osnovu jednog kvartala nije moguće izvoditi dugoročne zaključke o ukupnom stanju i perspektivama domaće privrede.

Od marta, inflacija u Srbiji beleži blago ubrzanje, što se prvenstveno pripisuje rastu cena energenata i ukidanju administrativne kontrole cena. Smanjenje akciza, intervencije iz robnih rezervi i kontrola maloprodajnih cena energenata delimično su ublažili uticaj globalnog rasta cena energenata na domaću inflaciju. Blagi rast bazne inflacije i cena usluga od početka godine ukazuje na postojanje unutrašnjih pritisaka na rast cena.

„Ukoliko izostanu novi poremećaji na svetskom tržištu i ne dođe do većeg predizbornog trošenja, inflacija će ostati u okvirima projekcije Narodne banke Srbije, odnosno do pet odsto godišnje“, navode autori Kvartalnog monitora.

Fiskalna politika za sada ne ugrožava makroekonomsku stabilnost zemlje, ali kao izazovi ostaju siva ekonomija, loša selekcija prioriteta i rasipanje javnih sredstava kroz korupciju i neefikasno trošenje. U izveštaju se napominje da nije izvesno u kojoj meri će najavljeno predizborno trošenje uticati na povećanje budžetskih rashoda i deficita. Udeo javnog duga u BDP-u ocenjen je kao relativno nizak, dok su troškovi kamata visoki.

Glavni nosioci rasta u prvom kvartalu bili su poljoprivreda i uslužni sektor, dok je industrijska proizvodnja stagnirala, a građevinarstvo zabeležilo pad. Sa strane tražnje, rast su podržali privatna i državna potrošnja, kao i izvoz, dok su investicije ostale na istom nivou.

U narednim kvartalima očekuje se oporavak industrije, pre svega zahvaljujući kompaniji Stelantis, i građevinarstva kroz projekte vezane za Ekspo. Ipak, postoje brojni unutrašnji i spoljni faktori koji mogu usporiti ekonomski rast. Procena autora izveštaja je da bi privredni rast u celoj 2026. godini mogao da iznosi oko tri odsto.

Na tržištu rada nastavilo se blago pogoršanje – zaposlenost je smanjena, nezaposlenost stagnira, dok realne zarade beleže snažan rast. U prvom kvartalu nastavljen je visok rast realnih zarada kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, dok su troškovi rada izraženi u evrima rasli nešto brže.

Visoke cene energenata od aprila negativno su uticale na trgovinski i tekući bilans. U prvom kvartalu zabeležen je odliv stranog kapitala od 866 miliona evra zbog pada stranih direktnih investicija za oko 40 odsto, odliva trgovačkih kredita i povlačenja portfolio investicija.

Narodna banka Srbije zadržala je referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto i nastavila sa prodajom deviza radi sprečavanja slabljenja dinara. Realne kamatne stope na dinarske i indeksirane kredite opadale su u prva četiri meseca, dok se povećanje referentne kamatne stope Evropske centralne banke za 0,25 procentnih poena ne očekuje da značajnije utiče na kamatne stope u Srbiji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Music Week u Beogradu beleži cene vode od 500 dinara i ulaznice do 9.990 dinara

Na četvorodnevnom festivalu ulaznice od 1.190 do 9.990 dinara, piće i hrana bez fiskalnih računa izazvali nezadovoljstvo

Published

on

By

Na četvorodnevnom festivalu ulaznice od 1.190 do 9.990 dinara, piće i hrana bez fiskalnih računa izazvali nezadovoljstvo

Četvorodnevni Music Week festival u Beogradu okupio je hiljade posetilaca, pretežno mladih, tokom juna 2026. godine, ali je doživljaj mnogima ostao u senci visokih cena i organizacionih poteškoća. Cena vode na festivalu iznosila je 500 dinara i prodavala se isključivo u plastičnim čašama, dok je unošenje flašica vode iz bezbednosnih razloga bilo zabranjeno, iako su temperature dostizale 35 stepeni čak i u večernjim satima.

Mnogi posetioci prijavili su da nisu dobijali fiskalne račune za kupljenu hranu i piće, što je izazvalo dodatne reakcije na društvenim mrežama. Regularne ulaznice za jedan dan koštale su 1.190 dinara, dok je paket za sva četiri dana iznosio 3.790 dinara. Fan Pit ulaznice prodavale su se za 2.390 dinara dnevno ili 7.690 dinara za ceo festival, dok su VIP karte dostizale 3.190 dinara po danu, odnosno 9.990 dinara za kompletan paket.

Tokom poslednje večeri festivala zabeleženi su incidenti koji su izazvali paniku, posebno među maloletnicima uzrasta od 15 do 18 godina. Prisustvo policije i hitne pomoći bilo je neophodno, ali iz MUP-a je potvrđeno da niko nije povređen i da su informacije o incidentima, uključujući navode o upotrebi noža, bile neosnovane. Policija i zdravstvene ustanove potvrdile su da niko nije primljen sa ubodnim ranama.

Zabrana unošenja flašica vode i stroge kontrole na ulazu bile su opravdane zaštitom izvođača, ali su istovremeno dovodile do pitanja o adekvatnosti mera bezbednosti, s obzirom na to da su kod pojedinih posetilaca pronađeni drugi opasni predmeti. Na društvenim mrežama dominirali su komentari o neskladu između stroge kontrole flašica vode i manje pažnje posvećene sprečavanju unošenja drugih opasnih predmeta.

Za poređenje, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Nemačkoj i Holandiji na sličnim festivalima besplatna voda ili refill stanice predstavljaju standardnu praksu, dok su u Beogradu posetioci bili prinuđeni da plaćaju 500 dinara za čašu vode. Ove okolnosti uticale su na to da deo publike Music Week pamti više po organizacionim propustima i visokim troškovima nego po muzičkom programu.

Pročitaj još

Domaće

Telekom Srbija ostvario prihod od 2,3 milijarde evra i proširio digitalne usluge za korisnike ENP tagova

Kompanija beleži operativni profit od 1,3 milijarde evra, uvodi elektronske vinjete za devet evropskih zemalja i najavljuje širenje 5G mreže

Published

on

By

Kompanija beleži operativni profit od 1,3 milijarde evra, uvodi elektronske vinjete za devet evropskih zemalja i najavljuje širenje 5G mreže

Telekom Srbija, državna telekomunikaciona kompanija, ostvario je rekordni prihod od 2,3 milijarde evra i operativni profit od 1,3 milijarde evra u prethodnoj godini, saopštio je generalni direktor Vladimir Lučić. Kompanija je najavila širenje digitalnih usluga za korisnike uređaja za elektronsku naplatu putarine (ENP tag), koji od narednog dana mogu kupovati elektronske vinjete za devet evropskih zemalja putem sajta Telekoma Srbija.

Elektronske vinjete biće dostupne za Mađarsku, Austriju, Švajcarsku, Bugarsku, Rumuniju, Sloveniju, Slovačku, Češku i Moldaviju. Lučić je istakao da će ova opcija dodatno olakšati putovanja korisnicima, jer više neće biti potrebno fizičko zaustavljanje radi kupovine vinjeta prilikom putovanja po Evropi. Takođe, od naredne sedmice, vinjete će biti dostupne i za Nemačku, Austriju i Švajcarsku, gde je već moguće koristiti ENP tag.

Paralelno, Telekom Srbija je u završnoj fazi procesa ukidanja rominga sa državama Evropske unije. Kako je naveo Lučić, očekuje se da Evropska komisija potpiše ugovor sa svakom zemljom Zapadnog Balkana, nakon čega sledi zakonska i tehnička implementacija. Zapadnobalkanske zemlje su već u internom romingu, dok EU primenjuje ovu politiku od 2017. godine. Prema njegovim rečima, sledeće godine građani Srbije moći će da putuju i koriste telekomunikacione usluge u Evropi bez dodatnih troškova rominga.

Telekom Srbija nastavlja širenje svojih digitalnih platformi na inostranim tržištima, uključujući Sloveniju, gde korisnici mogu preuzeti aplikaciju Move ili naručiti set-top box uređaj. Move platforma, po uzoru na globalne servise poput Netflixa i Amazona, nudi bogat izbor sadržaja za korisnike.

U oblasti infrastrukture, kompanija je optičkom mrežom pokrila skoro 75 odsto teritorije Srbije, a planira da u naredne tri godine obezbedi dostupnost kvalitetne 5G mreže za 98 odsto stanovništva. Telekom Srbija je, prema rečima generalnog direktora, jedina kompanija iz Zapadnog Balkana koja izdaje korporativne obveznice na evropskoj berzi i poseduje kreditni rejting. Potražnja za obveznicama Telekoma bila je najveća među kompanijama koje nisu iz SAD i zapadne Evrope u poslednje dve godine.

Lučić je naglasio da kontinuirani rast prihoda od digitalnih servisa doprinosi povećanju vrednosti kompanije, dok strategija digitalne transformacije omogućava dalji razvoj i jačanje pozicije Telekoma Srbija na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Javni dug Srbije dostigao 39,3 milijarde evra, udeo u BDP-u 44,4 odsto

Na kraju marta 2026. javni dug iznosi 39,35 milijardi evra, dug u evrima čini 61 odsto ukupnog zaduženja

Published

on

By

Na kraju marta 2026. javni dug iznosi 39,35 milijardi evra, dug u evrima čini 61 odsto ukupnog zaduženja

Javni dug Republike Srbije na kraju 2025. godine iznosio je 39,3 milijarde evra, što predstavlja 44,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuje izveštaj Vlade Srbije dostavljen Narodnoj skupštini. Najveći deo duga denominovan je u evrima (59,5 odsto), dok je 22,5 odsto u domaćoj valuti, a 11,9 odsto u američkim dolarima.

Kada se posmatra struktura javnog duga, unutrašnji dug prema domaćim poveriocima iznosi 11,22 milijarde evra, uz dodatnih 567,7 miliona evra indirektnih obaveza po osnovu garancija. Spoljni dug, odnosno zaduženje prema stranim poveriocima, iznosi 26,4 milijarde evra, dok indirektne obaveze prema inostranstvu čine još 1,16 milijardi evra. Ukupan dug državnog sektora, uključujući negarantovani dug lokalnih vlasti, Puteva Srbije i Koridora Srbije, na kraju 2025. iznosio je 39,6 milijardi evra, odnosno 44,7 odsto BDP-a.

Dug lokalnih vlasti u Srbiji krajem 2025. godine iznosio je 48 milijardi dinara (409 miliona evra). Od toga je garantovani dug lokalnih vlasti bio 13,7 milijardi dinara (117,2 miliona evra), dok je negarantovani dug iznosio 34,2 milijarde dinara (291,9 miliona evra). Dug Grada Beograda činio je 32,8 milijardi dinara (280 miliona evra), odnosno 68,5 odsto ukupnog zaduženja lokalnih samouprava. Grad Novi Sad imao je dug od 5,7 milijardi dinara (48,8 miliona evra), a AP Vojvodina 1,3 milijarde dinara (11 miliona evra).

U izveštaju Vlade ističe se da je učešće duga u domaćoj valuti poraslo sa 2,6 odsto u 2008. na 22,5 odsto krajem 2025, zahvaljujući razvoju domaćeg finansijskog tržišta i emisiji državnih hartija od vrednosti u dinarima. Tokom 2024. i 2025. godine došlo je do stabilizacije tržišta i pada kamatnih stopa, što je doprinelo rastu duga u domaćoj valuti.

U poslednjih deset godina primećen je značajan pad izloženosti duga u američkim dolarima, sa 32,9 odsto u 2015. na 11,9 odsto u 2025, dok je udeo duga u evrima porastao sa 39 odsto na 59,5 odsto. “Volatilnost kursa evra prema dinaru je minimalna, dok je kurs američkog dolara znatno promenljiviji, zbog čega su sprovedene svop transakcije radi konverzije duga iz dolara, kineskih juana i UAE dirhama u evre”, navodi se u izveštaju.

Na kraju marta 2026. godine, prema podacima iz “Biltena javnih finansija”, javni dug Srbije iznosio je 39,35 milijardi evra, odnosno 41,7 odsto BDP-a. Dug u evrima činio je 61 odsto, u dinarima 21,2 odsto, a u američkim dolarima 12,1 odsto ukupnog duga. Dug u specijalnim pravima vučenja (MMF) iznosio je 5,6 odsto, dok je preostali deo bio u ostalim valutama. Oko 66 odsto javnog duga ugovoreno je po fiksnim, a 34 odsto po varijabilnim kamatnim stopama.

Pročitaj još

U Trendu