Paušalci su dužni da podnesu poresku prijavu čak i bez svih podataka, potvrda o izmirenim obavezama ne sme biti starija od pet dana
Preduzetnici koji su paušalno oporezovani i odluče da prekinu obavljanje delatnosti moraju da prođu kroz jasno definisane poreske procedure. Prema propisima, ključno je da se poreska prijava podnese u posebnom poreskom periodu, čak i ako svi relevantni podaci, poput iznosa dobiti, nisu poznati u trenutku predaje. Prijava se može dopuniti naknadno kada svi podaci budu dostupni.
Kako je objasnio poreski savetnik Milan Radošević, obveznik je dužan da podnese osnovnu poresku prijavu i za poseban poreski period, koji se odnosi na početak ili prestanak delatnosti, promenu načina oporezivanja ili prelazak na drugi poreski režim. Ukoliko paušalac prekine rad, prijava za taj period je obavezna, a ako nastavi da plaća porez na dobit, mora se podneti i prijava za nastavak oporezivanja. Nakon toga, nadležni organ donosi rešenje kojim utvrđuje visinu poreske obaveze za određeni period.
Ako prijava ne bude podneta na vreme, obveznik može izgubiti pravo na određene poreske pogodnosti i neće moći pravilno da reguliše svoj poreski status. Kada je reč o prestanku delatnosti, to se može sprovesti dobrovoljno, podnošenjem zahteva za brisanje iz registra, uz potvrde poreske uprave i lokalne samouprave da su sve obaveze izmirene. Ove potvrde ne smeju biti starije od pet dana prilikom predaje zahteva. Time se osigurava da nema neizmirenih dugovanja prema državi.
Sa druge strane, prestanak delatnosti može nastupiti automatski po sili zakona – u slučaju smrti preduzetnika, gubitka poslovne sposobnosti, isteka roka registracije ili ako je račun blokiran duže od tri godine. U ovim situacijama nadležni organ može pokrenuti postupak brisanja iz registra. Takođe, pravosnažna sudska ili upravna odluka o ukidanju rešenja na osnovu kojeg je delatnost registrovana, ili mera zabrane obavljanja delatnosti, dovodi do brisanja subjekta iz registra i nemogućnosti nastavka rada.
