Connect with us

Domaće

Poreska uprava zahteva prijavu u posebnom periodu pri prekidu delatnosti paušalaca

Paušalci su dužni da podnesu poresku prijavu čak i bez svih podataka, potvrda o izmirenim obavezama ne sme biti starija od pet dana

Published

on

pexels-photo-6927554

Paušalci su dužni da podnesu poresku prijavu čak i bez svih podataka, potvrda o izmirenim obavezama ne sme biti starija od pet dana

Preduzetnici koji su paušalno oporezovani i odluče da prekinu obavljanje delatnosti moraju da prođu kroz jasno definisane poreske procedure. Prema propisima, ključno je da se poreska prijava podnese u posebnom poreskom periodu, čak i ako svi relevantni podaci, poput iznosa dobiti, nisu poznati u trenutku predaje. Prijava se može dopuniti naknadno kada svi podaci budu dostupni.

Kako je objasnio poreski savetnik Milan Radošević, obveznik je dužan da podnese osnovnu poresku prijavu i za poseban poreski period, koji se odnosi na početak ili prestanak delatnosti, promenu načina oporezivanja ili prelazak na drugi poreski režim. Ukoliko paušalac prekine rad, prijava za taj period je obavezna, a ako nastavi da plaća porez na dobit, mora se podneti i prijava za nastavak oporezivanja. Nakon toga, nadležni organ donosi rešenje kojim utvrđuje visinu poreske obaveze za određeni period.

Ako prijava ne bude podneta na vreme, obveznik može izgubiti pravo na određene poreske pogodnosti i neće moći pravilno da reguliše svoj poreski status. Kada je reč o prestanku delatnosti, to se može sprovesti dobrovoljno, podnošenjem zahteva za brisanje iz registra, uz potvrde poreske uprave i lokalne samouprave da su sve obaveze izmirene. Ove potvrde ne smeju biti starije od pet dana prilikom predaje zahteva. Time se osigurava da nema neizmirenih dugovanja prema državi.

Sa druge strane, prestanak delatnosti može nastupiti automatski po sili zakona – u slučaju smrti preduzetnika, gubitka poslovne sposobnosti, isteka roka registracije ili ako je račun blokiran duže od tri godine. U ovim situacijama nadležni organ može pokrenuti postupak brisanja iz registra. Takođe, pravosnažna sudska ili upravna odluka o ukidanju rešenja na osnovu kojeg je delatnost registrovana, ili mera zabrane obavljanja delatnosti, dovodi do brisanja subjekta iz registra i nemogućnosti nastavka rada.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kineske kompanije investirale 1,6 milijardi evra u Srbiji, deficit dostigao 4,6 milijardi evra

Deficit u robnoj razmeni sa Kinom porastao sa 2,7 na 4,6 milijardi evra od 2021. do 2025. godine

Published

on

By

Deficit u robnoj razmeni sa Kinom porastao sa 2,7 na 4,6 milijardi evra od 2021. do 2025. godine

Kineske kompanije su do sada investirale oko 1,6 milijardi evra u Srbiji, dok je robna razmena sa Kinom dovela do povećanja deficita, koji je u 2025. godini dostigao 4,6 milijardi evra, naspram 2,7 milijardi evra u 2021. godini, prema podacima Privredne komore Srbije. Pored tradicionalnog ulaganja u rudnike i fabrike automobilskih delova, kineski investitori sada najavljuju ulaganja u oblasti veštačke inteligencije, data centara i robotike.

Kineske firme kao što su AgiBot i Minth predstavile su u februaru u Beogradu humanoidne robote sa AI tehnologijom, uz plan da Srbija postane prva zemlja u Evropi gde će se pametni roboti proizvoditi i izvoziti. Najavljeno je da bi Srbija mogla da započne proizvodnju ovih robota tokom ove godine, sa planom izgradnje ukupno 50 fabrika od 2026. do 2030. godine.

Ovaj zaokret dolazi u trenutku kada direktne strane investicije opadaju, a pojedine evropske kompanije zatvaraju pogone zbog smanjenja konkurentnosti. Kineske investicije u Srbiji podržane su subvencijama od nešto više od 100 miliona evra za otvaranje radnih mesta. Izvoz Srbije u Kinu pretežno čine rude, bakar i proizvodi od bakra, sa udelom od oko 90 odsto ukupnog godišnjeg izvoza u ovu zemlju.

“Poseta srpske delegacije Kini, na poziv predsednika Sija, pokazuje kakvo je stanje sveukupnih odnosa Srbije i Kine, kao i koliko Kina uvažava Srbiju kao svog partnera na Balkanu”, izjavila je Katarina Zakić iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu. Kineski predsednik Si Đinping ocenio je da je kinesko-srpsko prijateljstvo izdržalo test “i krvi i vatre” i da je postalo još dragocenije usled promena međunarodnih okolnosti.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine olakšao je izvoz srpskih proizvoda, dok je uvoz robe široke potrošnje i sirovina za prerađivačku industriju postao jeftiniji. Od 2021. do 2025. godine izvoz Srbije u Kinu je povećan 2,3 puta, dok je uvoz porastao 1,8 puta. Ipak, zbog dominacije uvoza, deficit u trgovini sa Kinom nastavlja da raste.

Planirano je da se struktura kineskih investicija u Srbiji menja, sa većim fokusom na nove tehnologije i robotiku, što bi moglo da donese nove prilike za srpsku industriju i olakša Kini pristup evropskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Kineski brendovi povećali prodaju premijum automobila u Rusiji za 13 odsto, prodato 11.600 vozila

Voyah sa 1.700 prodatih vozila prednjači, premijum segment sada čini 10 odsto ruskog tržišta automobila

Published

on

By

Voyah sa 1.700 prodatih vozila prednjači, premijum segment sada čini 10 odsto ruskog tržišta automobila

Prodaja novih automobila premijum segmenta u Rusiji porasla je u aprilu za 13 odsto na godišnjem nivou, dostigavši 11.600 vozila, pokazali su podaci ruske analitičke agencije Avtostat. Premijum automobili sada zauzimaju oko 10 odsto ukupnog tržišta automobila u Rusiji, prenela je agencija TASS.

Kineski proizvođač Voyah bio je najprodavaniji premijum brend u aprilu, sa 1.700 isporučenih vozila. Na drugom mestu se nalazi BMW sa 1.500 prodatih automobila, dok je kineski Exeed ostvario prodaju od 1.430 vozila. U prvih pet najprodavanijih brendova ubrajaju se i kineski Tank, kao i Mercedes-Benz i Honqi.

Analitička agencija Avtostat ističe da ovi rezultati potvrđuju nastavak jačanja prisustva kineskih proizvođača na ruskom tržištu automobila, naročito nakon povlačenja ili smanjenja aktivnosti pojedinih zapadnih kompanija. Povećanje broja prodatih premijum vozila od strane kineskih brendova dodatno utiče na promenu strukture ovog segmenta u Rusiji.

Prema dostupnim podacima, tržišni udeo premijum segmenta trenutno je na nivou od oko 10 odsto, što odražava promene koje su usledile nakon što su se neki zapadni proizvođači povukli ili smanjili svoje prisustvo.

Dalji komentari ili planovi proizvođača nisu objavljeni u analizi Avtostata.

Pročitaj još

Domaće

Bombardier ostvario prihod od 9,5 milijardi dolara uz narudžbine od 17,5 milijardi

Srpske kompanije predstavile kapacitete u Torontu, oko 40 privrednika iz 30 firmi traži ulazak u globalni lanac dobavljača

Published

on

By

Srpske kompanije predstavile kapacitete u Torontu, oko 40 privrednika iz 30 firmi traži ulazak u globalni lanac dobavljača

Kompanija Bombardier, globalni lider u poslovnoj avijaciji, ostvarila je godišnji prihod veći od 9,5 milijardi dolara, dok knjiga narudžbina iznosi oko 17,5 milijardi dolara, pokazuju podaci objavljeni povodom posete srpske privredne delegacije Torontu. Oko 40 privrednika iz gotovo 30 srpskih kompanija predstavilo je svoje mogućnosti za saradnju na sastancima sa rukovodstvom Bombardiera i vodećeg kanadskog inovacionog centra ventureLAB, uoči Srpsko-kanadskog poslovnog foruma koji se održava danas.

Delegaciju iz Srbije, organizovanu uz podršku Privredne komore Srbije i Ambasade Republike Srbije u Kanadi, u fabrici Bombardiera dočekao je potpredsednik kompanije Grejam Keli, zajedno sa timovima za međunarodni razvoj, lanac snabdevanja i menadžment proizvodnje. Tokom sastanaka, domaće firme su predstavile kapacitete u preciznoj metalopreradi, CNC obradi, IT i inženjerskim softverskim rešenjima, održavanju i logistici, kao i proizvodnji kablovskih, elektronskih i kabinskih komponenti. Posebno je istaknuto da u Bombardieru rade i inženjerke iz Srbije, što potvrđuje stručnost domaćih kadrova u globalnoj avio-industriji.

Bombardier je trenutno u potpunosti fokusiran na poslovnu avijaciju sa programima Challenger i Global serije aviona i posluje na tržištima SAD, Evrope, Bliskog istoka i Azije. Prihodi kompanije premašuju 9,5 milijardi dolara, dok narudžbine dostižu 17,5 milijardi dolara, što Bombardier svrstava među ključne aktere u svetskoj avio-industriji.

Delegacija je tokom boravka u Torontu obišla i ventureLAB, jedan od vodećih kanadskih deep-tech akceleratora i inovacionih centara. Predstavljeni su programi podrške tehnološkim kompanijama, među kojima je i Hardware Catalyst Initiative, namenjen razvoju hardverskih i deep-tech startapa kroz laboratorije, mentorstvo i investicione mreže. Srpske firme su predstavile potencijale u IT i AI rešenjima, IoT i embedded sistemima, automotiv tehnologijama i istraživačko-razvojnim partnerstvima.

Srpsko-kanadski poslovni forum održava se danas u hotelu Ritz Carlton u Torontu, uz učešće predstavnika institucija i privrede obe zemlje. Na forumu će biti predstavljene investicione mogućnosti i projekat EXPO 2027 Beograd, a planirani su i B2B sastanci srpskih i kanadskih kompanija. Poseta privrednika iz Srbije organizovana je sa ciljem jačanja ekonomskih odnosa i povezivanja sa vodećim svetskim kompanijama iz oblasti visokih tehnologija i napredne industrije.

Srpska delegacija, koju čine predstavnici kompanija kao što su INMOLD GROUP, KONELEK, EATFRUIT, ADVANCED SECURITY TECHNOLOGIES, ALGOMETRIC, COMDATA, EMPINITY, ENIGMATRY, CTRL N, KHAOTICEN, EPAM SYSTEMS, SYMBIOTICA, SIGMA CRVENKA, SYNCHROTEK, W.D. Concord West, TEHNOMARKET, UNIMET, GELID, NIKKA SOLUTIONS, NTP NIŠ, BAKSON LTD, INSTITUT MIHAJLO PUPIN, Kolo Ventures, CodeIT, Mind Group, MD Solution i drugi, doputovala je u Kanadu direktnom linijom Er Srbije, uspostavljenom 23. maja, posle 34 godine.

Pročitaj još

U Trendu