Connect with us

Domaće

Penzijski sistem Srbije gubi 50.000 do 60.000 radno sposobnih godišnje, broj radno aktivnih pao na 4,1 milion

Broj radno sposobnih lica sa 4,9 miliona pre 15 godina smanjen na 4,1 milion, a godišnji gubitak iznosi 50.000 do 60.000 ljudi

Published

on

g8aa47bedb78fe54683ad655d75c828fd90925b80df22e74ff088e5f136b042e3fef428ac9f740563328d45976e60b0abf15763db300695bdba7b151d0d30efbe_1280

Broj radno sposobnih lica sa 4,9 miliona pre 15 godina smanjen na 4,1 milion, a godišnji gubitak iznosi 50.000 do 60.000 ljudi

Penzijski sistem Srbije suočava se sa izazovom smanjenja broja radno sposobnih građana, koji je sa 4,9 miliona pre 15 godina pao na oko 4,1 milion danas, uz godišnji gubitak od 50.000 do 60.000 lica radnog uzrasta. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dr Mihail Arandarenko, ističe da osnovni problem nije održivost sistema, već adekvatnost penzija, jer će sve veći broj penzionera imati primanja nedovoljna za pristojan život.

“Održivost penzijskog sistema je manji problem, posebno u narednim decenijama, do 2050. godine, dok će adekvatnost penzija postati goruće pitanje. Siromaštvo među penzionerima i starijim licima već sada raste, iako su penzije proteklih pet godina rasle brže od troškova života. Kada se taj rast uspori, problem adekvatnosti će postati izražen, jer pravila određivanja penzija i radne istorije novih i budućih penzionera iz devedesetih i dvehiljaditih godina generišu sve veću nejednakost”, navodi Arandarenko.

Prema njegovim rečima, frilens poslovi i nesigurni oblici rada trenutno imaju mali uticaj na održivost penzijskog sistema, dok mlađe generacije ne treba da strahuju za samu egzistenciju penzije, već za njen iznos. “Oni sa ispodprosečnim primanjima mogu da sumnjaju da će imati adekvatnu penziju za pristojan život iznad granice siromaštva”, dodaje profesor.

Odnos broja zaposlenih i penzionera i dalje je problematičan, ali je danas povoljniji nego pre deset godina. Arandarenko očekuje da će Srbija u narednih 20 i više godina morati da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju, uz diferencirane uslove za zanimanja sa većim zdravstvenim rizikom ili kraćim očekivanim životnim vekom.

Kao rešenje za demografski pad, profesor ističe neophodnost uvoza radne snage, jer bi bez toga bilo nemoguće održati postojeći nivo zaposlenosti i usporiti pogoršanje odnosa zaposlenih i penzionera. “Srbija svake godine gubi 50.000 do 60.000 lica radnog uzrasta samo zbog razlike između generacija šezdesetpetogodišnjaka i dvadesetogodišnjaka. Iako će se taj trend uskoro nešto smanjiti, radno sposobno stanovništvo će pasti ispod 4 miliona, dok je pre 15 godina iznosilo 4,9 miliona”, kaže Arandarenko.

Privatna penzijska štednja u sadašnjoj formi, prema njegovoj oceni, ostaje privilegija onih sa iznadprosečnim prihodima, dok za većinu predstavlja nedostižan luksuz. Uvođenje obavezne štednje bilo bi, po njegovim rečima, izuzetno složeno i kontroverzno.

Govoreći o uticaju veštačke inteligencije i automatizacije, profesor upozorava na mogućnost novih ekonomskih dobitnika i gubitnika, što bi zahtevalo snažniju unutargeneracijsku solidarnost. Takođe, ističe da je sistem doprinosa u Srbiji preuzet iz nemačkog modela, ali sa razlikama u zaštiti minimalnih i oporezivanju većih penzija, što utiče na penzijsku nejednakost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Yettel ulaže u ICT bezbednost za mala i srednja preduzeća, fokus na kontinuitet poslovanja

Kompanija naglašava da su sajber napadi česta pretnja za firme sa pedesetak zaposlenih, dok oporavak bez adekvatne podrške može trajati danima

Published

on

By

Kompanija naglašava da su sajber napadi česta pretnja za firme sa pedesetak zaposlenih, dok oporavak bez adekvatne podrške može trajati danima

Kompanija Yettel, kroz izjavu Saše Miljatovića, B2B ICT direktora, ističe da mala i srednja preduzeća sve češće postaju mete sajber napada, pri čemu jedan phishing mejl ili kompromitovana lozinka mogu dovesti do potpunog zastoja poslovanja. U takvim slučajevima posledice se mere ne samo finansijski, već i kroz gubitak poverenja koje kompanija gradi sa klijentima i partnerima. Miljatović navodi da u praksi kompanija sa oko pedeset zaposlenih, koja koristi digitalne platforme za naručivanje, komunikaciju i logistiku, može biti paralizovana za svega nekoliko minuta ukoliko dođe do napada, pri čemu oporavak bez adekvatne ICT podrške traje danima.

Kompanije koje bezbednost posmatraju kao investiciju, a ne kao trošak, brže vraćaju poslovanje u normalne tokove, zahvaljujući integrisanim rešenjima poput cloud sistema za skladištenje podataka i stručne podrške. Miljatović ističe da ljudski faktor i dalje predstavlja jednu od najvećih slabosti, pa su prevencija i edukacija zaposlenih ključni deo poslovne prakse. ICT sektor danas ima širu ulogu – od operatera se očekuje ne samo infrastruktura, već i obezbeđivanje zaštite podataka i personalizovana podrška.

Yettel razvija ICT portfolio namenjen poslovnim korisnicima kroz integrisana rešenja koja obuhvataju infrastrukturu, cloud servise, biznis aplikacije i sajber bezbednost. Cilj je omogućiti malim i srednjim preduzećima, koja nemaju resurse velikih kompanija, sigurno i stabilno poslovanje. Zaključak je da sajber bezbednost više nije tema koja se otvara tek nakon incidenta – ključna je spremnost kompanija da brzo reaguju i minimizuju posledice napada. Bezbednost podataka postala je osnova i investicija za razvoj otpornog poslovanja.

Pročitaj još

Domaće

Publicis preuzima LiveRamp za 2,2 milijarde dolara, akcije rastu 30 odsto

Francuska oglašivačka grupa ulaže 2,2 milijarde dolara u američku firmu, plaća 38,50 dolara po akciji

Published

on

By

Francuska oglašivačka grupa ulaže 2,2 milijarde dolara u američku firmu, plaća 38,50 dolara po akciji

Francuska oglašivačka grupa Publicis Groupe dogovorila je kupovinu američke kompanije LiveRamp za 2,2 milijarde dolara (oko 238 milijardi dinara), navodi se u saopštenju. Transakcija će biti realizovana u gotovini, a predviđeno je da Publicis za svaku akciju LiveRampa plati 38,50 dolara, što predstavlja skoro 30 odsto više od prethodne tržišne cene pre objave dogovora.

Ovim potezom Publicis nastavlja strategiju ulaganja u podatke i digitalno oglašavanje, jačajući mogućnosti preciznog targetiranja potrošača. LiveRamp je poznat po platformi koja omogućava kompanijama sigurno povezivanje različitih baza podataka bez razmene ličnih informacija. Kompanija posluje na 14 tržišta, sarađuje sa više od 25.000 izdavačkih platformi i preko 500 tehnoloških i data partnera, dok zapošljava oko 1.300 ljudi.

Prethodno je Publicis pre nekoliko godina preuzeo kompaniju Epsilon za 4,4 milijarde dolara, što je bio ključan korak u jačanju digitalnih kapaciteta. Takva akvizicija omogućila je Publicisu da prestigne konkurente kao što su WPP i Omnicom i postane najvrednija svetska oglašivačka grupa po tržišnoj kapitalizaciji.

Generalni direktor Publicisa Artur Sadun izjavio je da ovaj dogovor pokazuje spremnost kompanije da ulaže u budućnost, uprkos izazovima koje donose razvoj veštačke inteligencije i složena globalna ekonomska situacija. “Ova akvizicija potvrđuje našu posvećenost unapređenju poslovanja kroz podatke i digitalni marketing”, rekao je Sadun.

Obe uprave jednoglasno su odobrile transakciju i očekuje se da će preuzimanje pozitivno uticati na zaradu Publicisa već u prvoj godini nakon integracije. Kompanija je istovremeno povećala projekcije rasta za naredne godine, naglašavajući snažno poverenje u razvoj poslovanja zasnovanog na podacima. Zaključenje akvizicije očekuje se do kraja 2026. godine, nakon što dobije potrebna odobrenja od akcionara i regulatora.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo za 20 odsto, gubitak budžeta 100 miliona evra mesečno

Akcize na olovni benzin 61,24 dinara, bezolovni 57,6 dinara, dizel 59,23 dinara po litru do kraja maja

Published

on

By

Akcize na olovni benzin 61,24 dinara, bezolovni 57,6 dinara, dizel 59,23 dinara po litru do kraja maja

Vlada Republike Srbije donela je odluku o vraćanju smanjenja akciza na derivate nafte na zakonskih 20 odsto, nakon što je prethodno bilo na snazi dodatno umanjenje. Prema novoj odluci, akcize će do 31. maja biti snižene za petinu u skladu sa Zakonom o akcizama, što se odnosi na olovni i bezolovni benzin, kao i na gasna ulja (dizel gorivo).

Konkretno, akciza na olovni benzin iznosiće 61,24 dinara po litru, na bezolovni benzin 57,6 dinara po litru, dok će za gasna ulja ona biti 59,23 dinara za litar. Ova visina umanjenja vraća akcize na nivo koji je bio primenjivan od sredine marta do sredine aprila, pre dodatnog privremenog smanjenja.

Odluka je doneta usled rasta cene sirove nafte na svetskom tržištu, što je dovelo do povećanja proizvođačkih cena naftnih derivata. U ovom trenutku, cena nafte tipa brent na svetskom tržištu iznosi 110 dolara za barel, dok su cene goriva na mediteranskom brodskom tržištu prethodne nedelje stagnirale.

Prema navodima iz vrha države, godišnji prihod Srbije od akciza na derivate nafte iznosi oko dve milijarde evra kada su akcize na punom nivou. Smanjenje akciza za 20 odsto, koje važi do kraja maja, dovodi do gubitka prihoda od oko 100 miliona evra mesečno za državni budžet.

Pročitaj još

U Trendu