Connect with us

Domaće

”OVO TROJE MALIŠANA JE OSTALO BEZ OCA…” Željko Mitrović podelio najemotivniji snimak iz Sarajeva koji je rasplakao region, njegove reči gađaju pravo u srce! (VIDEO)

Published

on

Begzada Neziri iz Sarajeva vodi junačku borbu za svoju decu, koja joj jedino vraćaju osmeh na lice. Nakon velike porodične tragedije i gubitka supruga, za ovu samohranu majku svaki novi dan donosi strepnju i nove izazove.

Bol, tuga i briga ove porodice odlaze u prošlost, i to zahvaljujući velikim delima vlasnika Pink Media Grupe Željka Mitrovića, koji je u živote Almire, Eme, Alena i njihove majke uneo radost i sreću, doneo poklone, kao i novčanu pomoć.

Naime, Mitrović se danas, na društvenoj mreži Instagram oglasio sa još jednom objavom koja je oduševila sve njegove pratioce. Vlasnik Pink Media Grupe nastavio je svoju humanitarnu misiju i pružio pomoć još jednoj porodici sa teškom sudbinom.

– Ovo troje mališana je ostalo bez oca, jer je poginuo radeći na građevini, ali se majka Behzada Nezir bori kao lavica, ovde u Sarajevu, da odgaji Alena, Emu i Almiru! Možda nikad nisam objasnio zašto na poseban način volim Sarajevo i Sarajlije! Davne 1985. godine služio sam armiju ovde u Sarajavu, da budem skroz precizan u Rajlovcu u sklopu“ Vazduhoplovno-tehničke vojne akademije (VTVA) i škole stručnih radnika! Iako sam u Sarajevo poslat po kazni jer sam u Trebinju na obuci imao incident i pretukao nadredjenog oficira iz Slovenije koji mi je opsovao majku, cela kasarna je bila na mojoj strani, uključujući i pukovnika, komadanta kasarne, koji je bio Sarajlija! Proceduralno sam dobio zbog tuče 7 dana vojnog zatvora ali mi je komadant ponudio da dobrovoljno dva puta dam krv i da će mi to neutralisati zatvorsku kaznu! Tako je i bilo! Posle obuke sam prebačen u Sarajevo,zapravo aerodrom Rajlovac, gde je moj slučaj već bio uveliko poznat! I pored toga što je Rajlovac trebalo da bude moja kazna, bio je najbolje što mi se desilo u životu! Svi oficiri su nekako skriveno podržavali moj incident iz Trebinja a umesto kazne, omogućili su mi i školovanje na vojnim vazduhoplovima na Rajlovačkim aerodromskim poligonima! Najviše oficira u Rajlovcu je bilo iz Sarajeva, dobijao sam stalnu dozvolu za izlazak u grad i tada i napravih ogroman broj poznanstava i prijateljstava u Sarajevu! Čak su mi tolerisali i presvlačenje u civlno odelo u toaletu hotela Holiday Inn, što je po vojnim pravilima bilo strogo zabranjeno. To je razlog zašto se danas u Sarajevu osećam kao i u Beogradu, u kome sam rodjen, i zato mi je i važno, da se odužim Sarajlijama i da pomognem Sarajevu u što većoj meri, a posebno ovoj porodici Nezir, koju je zadesila zla sudbina! Živi bili dragi moji Alene, Ema, Almira i Behzada! – napisao je Mitrović uz podeljeni video-snimak.

Željkov dolazak najviše je obradovao decu, posebno dvanaestogodišnju Emu, kojoj je dijagnostikovan autizam.

Foto: TV Pink Printscreen

– Izvolite, ovo je za vas! Ja sam Željko, kako se ti zoveš? Ćao Alene… Doneli smo vam malo poklona! – rekao je Mitrović.

– Alene, Almira, Ema, dođite ovamo da raspakujemo poklončiće! Evo ga… Hajde, zajedno ćemo sve. Izvolite – rekao je Mitrović, a onda deci podelio poklone.

Foto: TV Pink Printscreen

– Napadajte poklone! – rekao je potom.

Mitrović je potom porazgovarao sa majkom koju život nije mazio.

– Zla sudbina… Muž je poginuo na građevini? Ostali ste vi sami, i njih troje? Evo mali poklon od mene, 5 hiljada maraka… Da bar malo pomogne… Da ovoj dečici učiniš život malo boljim – rekao je Mitrović, a onda majci lavici uručio kovertu.

Mitrović je potom otkrio da je posebno vezan za Sarajevo, jer je baš tu, što malo ko zna, služio armiju.

Foto: TV Pink Printscreen

– Davnih godina u Rajlovcu, bio sam plavac, u sklopu ”Vojne akademije” i ”Škole stručnih radnika”, tu sam prvi put vozio helikopter. Tu sam poslat po kazni, iz Trebinja, imao sam incident, jer sam prebio desetara.. Ali sam kompenzovao kaznu, dao sam krv dva puta. Tako da, nisam osetio čari zatvora… Onda su smislili da me po kazni pošalju ovde, a ovde je bilo bolje nego bilo gde – rekao je potom Mitrović.

Mitrović je nakon toga zajedno sa decom gledao poklone, i pokazivao im šta su sve dobili.

– Ako treba pomoć, tu sam da otvaram. Imate patike, sve što vam je neophodno… Imate slatkiše, igračke, garderobu… Evo ga, sve je tu. Brojeve smo, ja mislim nabavili koje treba, poslali ste nam vi… Evo ga i ranac, ima i auto, robo-auto… Otvori slobodno, pokloni služe da se otvaraju – kaže Željko mališanima.

Foto: TV Pink Printscreen

– Alen i Ema idu u školu, a ona je sa posebnim potrebama, ima autizam – rekla je majka.

– Deca sa autizmom su genijalci, pogledaj film ” A Beautiful mind”. Čovek je genijalac, a autističan je. Tu su lekovi, terapije… – rekao je Željko.

Foto: TV Pink Printscreen

– Da, mnogo je pametna… Pogledaćemo – dodala je majka, a onda se osvrnula na pokojnog supruga:

– Živeo je 6 dana, na aparatima, ali se nije izvukao… – dodala je ona.

– Život je džinovska zamka, puna prepreka… Kada naučiš da živiš sa preprekama, napraviš da živiš sa više smisla… Ovde se osećam kao kod kuće… Idemo da obiđemo još neke porodice, nemamo mnogo vremena nažalost – rekao je Mitrović, a onda pozdravio svu decu i majku hrabrost.

Foto: TV Pink Printscreen

– Imaš kontakt, zovi kada god ti nešto treba – poručio je Željko majci predivne dečice.

Za humanitarne akcije Željka Mitrovića granice ne postoje, a sarajevska porodica samo je jedna od ukupno 250 porodica iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kojima je u nevolji pomogao vlasnik Pink Media Grupe, pružajući ruku solidarnosti i prijateljstva, i zauzvrat ne tražeći ništa osim osmeha, jer je glavna misija Željka Mitrovića da usreći što više dece i samohranih roditelja u našem regionu,u čemu se ovde ne zaustavlja.

Domaće

Cena nafte Brent porasla iznad 74 dolara uz rast od pet odsto nakon napada Irana

Američki institut za naftu: zalihe sirove nafte pale za 400.000 barela, marža na gasoil iznad 50 dolara po barelu

Published

on

By

Američki institut za naftu: zalihe sirove nafte pale za 400.000 barela, marža na gasoil iznad 50 dolara po barelu

Cena nafte Brent dostigla je više od 74 dolara po barelu nakon što je američki predsednik objavio prekid primirja na Bliskom istoku, a Iran izveo napade na tri broda u Hormuškom moreuzu, uključujući tanker za prevoz nafte i brod za transport tečnog prirodnog gasa (LNG). U jednom danu, cena sirove nafte porasla je za pet odsto, dok je referentna nafta Brent zabeležila rast veći od tri odsto i u nastavku trgovanja.

Prema oceni analitičara ING-a, jednog od vodećih evropskih finansijskih instituta, novi bezbednosni rizici pojačali su zabrinutost oko snabdevanja energentima iz Persijskog zaliva, što se odrazilo i na tržište terminskih ugovora kroz očekivanje ograničene ponude. Situaciju je dodatno zaoštrio odgovor Sjedinjenih Američkih Država, koje su izvele nove vojne udare, dok su u blizini Hormuškog moreuza prijavljene eksplozije. Vašington je istovremeno ukinuo privremenu dozvolu za prodaju iranske nafte, što, iako nema neposredan uticaj na globalnu ponudu, povećava rizik od pogoršanja odnosa SAD i Irana i utiče na tržišno raspoloženje.

Podršku rastu cena dala je i najnovija statistika o zalihama u SAD. Američki institut za naftu (API) objavio je da su zalihe sirove nafte tokom prethodne sedmice smanjene za oko 400.000 barela, dok su zalihe benzina pale za 2,9 miliona barela, a destilata za 1,8 miliona barela. Ovo ukazuje na kontinuiranu snažnu potražnju za naftnim derivatima. Na globalno tržište dodatno utiču napadi ukrajinskih dronova na ruske rafinerije, što je dovelo do smanjenja izvoza dizela iz Rusije. Kao posledica, marža na gasno ulje (gasoil) ponovo se kreće iznad 50 dolara po barelu.

Cene prirodnog gasa u Evropi takođe su u porastu. Referentni TTF gas poskupeo je za više od četiri odsto i premašio 48 evra po megavat-satu. Skladišta gasa u Evropi popunjena su sa manje od 51 odsto kapaciteta, dok je petogodišnji prosek za ovo doba godine 66 procenata. Uvoz LNG-a u Evropu opada zbog povećane potražnje u Aziji, gde zemlje zbog poremećaja u snabdevanju sa Bliskog istoka sve više kupuju gas na spot tržištu. Analitičari upozoravaju da bi nastavak tenzija u Persijskom zalivu mogao dodatno otežati snabdevanje Evrope pred predstojeću grejnu sezonu.

Izvori: Trading economics, Intellinews.

Pročitaj još

Domaće

Energoprojekt napušta berzu nakon što Napred Razvoj dostigao 90,21 odsto udela

Akcionarsko društvo Napred Razvoj preuzelo 3,7 miliona akcija, prinudni otkup i povlačenje sa tržišta na dnevnom redu 30. jula

Published

on

By

Akcionarsko društvo Napred Razvoj preuzelo 3,7 miliona akcija, prinudni otkup i povlačenje sa tržišta na dnevnom redu 30. jula

Građevinska kompanija Energoprojekt Holding a.d. Beograd najavila je održavanje 61. vanredne sednice Skupštine akcionara za 30. jul 2026. godine, na kojoj će ključna tačka dnevnog reda biti donošenje odluke o prinudnom otkupu akcija, što bi moglo da rezultira povlačenjem kompanije sa Beogradske berze. Sednica će biti održana u kino sali poslovne zgrade Energoprojekta sa početkom u 10 časova, saopštila je kompanija.

Odluka o prinudnom otkupu akcija donosi se običnom većinom prisutnih akcionara, a pravo glasa ima ukupno 10.833.592 običnih akcija. Za lično učešće na skupštini akcionar mora posedovati najmanje 9.000 akcija, dok oni sa manjim brojem mogu učestvovati putem zajedničkog punomoćnika ili glasanjem u odsustvu, kako je navedeno u zvaničnom dokumentu.

Najveći pojedinačni akcionar, akcionarsko društvo Napred Razvoj, početkom jula je povećalo svoj udeo u Energoprojekt Holdingu na 90,21 odsto. Ova kompanija je 29. juna putem javne ponude preuzela dodatnih 3,7 miliona akcija, odnosno udeo od 34,6 odsto, čime je ukupan broj akcija u njenom posedu porastao sa 5.463.709 na 9.212.588. Sa povezanim licima Napred Razvoj sada kontroliše više od 90 odsto ukupnog kapitala Energoprojekta.

Tržišni analitičari očekuju da bi, ukoliko Skupština usvoji odluku o prinudnom otkupu, Energoprojekt bio povučen sa Beogradske berze, što bi značilo kraj javnog trgovanja akcijama ove kompanije i promenu statusa njenog kapitala. Povlačenje sa berze predstavlja posledicu koncentracije vlasništva i prelaska praga od 90 odsto, što omogućava većinskom akcionaru da iskoristi pravo na prinudni otkup preostalih akcija od manjinskih akcionara.

Ova korporativna promena dolazi nakon višegodišnjih akvizicija i konsolidacije vlasništva u Energoprojektu, jednoj od najznačajnijih građevinskih firmi u Srbiji. Povlačenje sa berze imaće direktan uticaj na status preostalih malih akcionara, koji će moći da prodaju svoje akcije pod uslovima i po ceni koju utvrdi većinski akcionar, u skladu sa zakonskom regulativom.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija uvodi energetski razred za data centre zbog potrošnje od tri odsto struje

AI data centri troše od tri do deset puta više energije, dok bi ukupna potrošnja mogla da premaši tri odsto ukupne struje u EU

Published

on

By

AI data centri troše od tri do deset puta više energije, dok bi ukupna potrošnja mogla da premaši tri odsto ukupne struje u EU

Evropska unija planira da krajem jula predstavi regulativu koja uvodi sistem energetskog ocenjivanja za data centre, sa ciljem povećanja energetske efikasnosti u sektoru koji ubrzano raste zbog razvoja veštačke inteligencije. Prema najavama, svi novi i postojeći data centri dobijali bi elektronske energetske oznake, slično sistemu koji se koristi za kućne uređaje.

Nacrt regulative predviđa da kompanije smanje potrošnju električne energije i vode, povećaju udeo čiste energije i iskoriste otpadnu toplotu za grejanje objekata i sisteme daljinskog grejanja. Razvoj veštačke inteligencije dodatno ubrzava rast sektora data centara, što izaziva sve veći pritisak na elektroenergetsku mrežu u Evropi.

Evropska komisija procenjuje da bi potrošnja električne energije data centara u Evropskoj uniji do kraja decenije mogla da premaši tri odsto ukupne potrošnje struje Unije. Poseban izazov predstavljaju AI data centri, čiji serveri troše od tri do deset puta više električne energije u poređenju sa tradicionalnim data centrima, pokazuju podaci nemačkog instituta Interfejs.

Stručnjaci upozoravaju da veliki AI klasteri, čija snaga iznosi od 100 do 300 megavata, sve više podsećaju na energetski intenzivna industrijska postrojenja, a ne na klasičnu IT infrastrukturu.

Predlog Evropske komisije ima za cilj da odgovori na ove izazove kroz strožu regulativu i transparentnije praćenje potrošnje, kako bi se dugoročno obezbedila održivost i stabilnost energetskog sistema u Uniji.

Pročitaj još

U Trendu