Connect with us

Domaće

OTP grupa ostvarila neto dobit od 324 milijarde forinti i rast kredita od 16 odsto

Prihodi povećani za devet odsto, kreditna aktivnost i depoziti beleže snažan rast u prvom kvartalu 2026. godine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Arthur shuraev

Prihodi povećani za devet odsto, kreditna aktivnost i depoziti beleže snažan rast u prvom kvartalu 2026. godine

OTP grupa, koja posluje i na srpskom tržištu preko OTP banke, zabeležila je neto dobit nakon oporezivanja od 324 milijarde forinti (845 miliona evra) u prvom kvartalu 2026. godine, što predstavlja rast od devet odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Prijavljena konsolidovana dobit nakon oporezivanja iznosila je 177 milijardi forinti (461 milion evra), prvenstveno zbog unapred priznatih efekata posebnih poreza i supervizorskih naknada, saopštila je OTP grupa.

Dobit pre oporezivanja porasla je za 12 odsto na godišnjem nivou, dok je operativna dobit ostvarila rast od sedam odsto u forintama, odnosno 10 odsto kada se uzmu u obzir kursne razlike. Ukupni prihodi porasli su za devet odsto zahvaljujući rastu neto kamatnih prihoda, koji su rezultat snažnog rasta poslovnih volumena i poboljšanja neto kamatne marže. Marža je dodatno unapređena na ključnim tržištima, uključujući supsidijare u evrozoni i Uzbekistanu.

Operativni troškovi povećani su za 13 odsto, odnosno za 17 odsto uz prilagođavanje za kursne razlike, pre svega zbog rasta plata usled inflatornih pritisaka, većih investicija u IT, širenja IT infrastrukture, kao i povećanja troškova za softver i marketing. Odnos troškova i prihoda ostao je umeren i iznosio je 42,3 odsto.

Rizični profil banke nastavljen je povoljno, pa je udeo kredita u Fazi 3 smanjen za 0,1 procentni poen u odnosu na prethodni kvartal, i na kraju marta iznosio je 3,5 odsto. Kvartalni odnos troška kreditnog rizika dostigao je 47 baznih poena.

Kreditna aktivnost zadržala je snažan trend: konsolidovani krediti klijenata u Fazi 1 i 2 povećani su za više od tri odsto u prvom kvartalu i za 16 odsto na godišnjem nivou (uz kursnu prilagodbu). Posebno se izdvaja rast stambenih kredita, koji su na nivou grupe porasli za šest odsto kvartalno, dok je u OTP Core segmentu zabeležen rast od 10 odsto, uz podršku programa Home Start u Mađarskoj. Nastavljen je i rast potrošačkih i kredita privredi.

Depoziti klijenata porasli su za tri odsto na kvartalnom i 11 odsto na godišnjem nivou (prilagođeno za kursne razlike). Odnos kredita i depozita grupe ostao je stabilan na 77 odsto, što ukazuje na uravnoteženu finansijsku strukturu.

Kapitalna pozicija OTP grupe ostala je snažna: CET1 pokazatelj na kraju marta 2026. godine iznosi 17,6 odsto, dok je ukupni pokazatelj adekvatnosti kapitala 19,2 odsto. Sa proporcionalnim priznavanjem godišnjih posebnih stavki, CET1 bi iznosio 17,9 odsto.

Uprava OTP grupe navodi da nema potrebe za promenom poslovnih smernica za 2026. godinu. Organski rast kredita sa urednom otplatom, prilagođen deviznim razlikama, mogao bi da ostane na približno 15 odsto nivoa iz 2025. godine, dok se očekuje da neto kamatna marža ostane blizu 4,34 odsto, a odnos troškova i prihoda bude nešto viši nego prethodne godine, uz sličan profil kreditnog rizika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Inflacija u Crnoj Gori ostala na 3,6 odsto, cene transporta porasle 12,8 odsto

Nemačka inflacija usporila na 2,3 odsto, Francuska na 1,8 odsto; energenti i hrana i dalje ključni faktori

Published

on

By

Nemačka inflacija usporila na 2,3 odsto, Francuska na 1,8 odsto; energenti i hrana i dalje ključni faktori

Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosila je 3,6 odsto u junu, što je isti nivo kao u maju, dok su cene na mesečnom nivou porasle za 0,4 odsto, saopštila je Uprava za statistiku (Monstat). Najveći doprinos rastu cena došao je od transporta, sa ubrzanjem inflacije sa 10,7 odsto u maju na 12,8 odsto međugodišnje. Cene hrane porasle su za 2,1 odsto, dok su prošlog meseca rasle dva odsto. Alkoholna pića i duvan poskupeli su 5,6 odsto, nameštaj i oprema za domaćinstvo 3,5 odsto, a restorani i hoteli čak 4,4 odsto, što je gotovo dvostruko više nego u maju kada je rast bio 2,2 odsto. U sektoru zdravstva zabeleženo je ubrzanje inflacije sa 0,2 odsto na 3,5 odsto, dok je u oblasti rekreacije i kulture inflacija dostigla 1,8 odsto. Inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) u Crnoj Gori porasla je sa 3,4 odsto u maju na 3,6 odsto u junu. Potrošačke cene su od januara do juna u proseku porasle za 3,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

U Nemačkoj je godišnja inflacija u junu usporila na 2,3 odsto sa majskih 2,6 odsto, dok je na mesečnom nivou zabeležen pad od 0,3 odsto, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). Energenti su poskupeli 3,4 odsto međugodišnje, što je znatno manje u odnosu na majskih 6,6 odsto i aprilskih 10,1 odsto. Privremeno smanjenje poreza na gorivo od 1. maja do 30. juna 2026. godine bio je jedan od ključnih faktora za ovaj pad. Predsednica Destatisa Rut Brand izjavila je: „Cene energenata su zbog rata na Bliskom istoku nastavile da rastu iznad proseka i ostale su glavni pokretač inflacije. Međutim, to poskupljenje je bilo slabije nego u maju, što je ublažilo ukupnu stopu inflacije.“ Cene hrane su porasle 0,4 odsto, dok je bazna inflacija, bez hrane i energije, iznosila 2,5 odsto. Oprema za obradu podataka i računari poskupeli su 9,6 odsto, duvanski proizvodi 5,8 odsto, a kafa 5,6 odsto. Inflacija merena HICP-om u Nemačkoj iznosila je 2,4 odsto međugodišnje, a na mesečnom nivou pala je za 0,2 odsto.

U Francuskoj je godišnja inflacija potvrđena na 1,8 odsto, što predstavlja usporenje u odnosu na majskih 2,4 odsto, dok su potrošačke cene na mesečnom nivou pale za 0,3 odsto, prema izveštaju Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomske studije (Insee). Smanjenje cena na mesečnom nivou rezultat je pojeftinjenja energije za 4,2 odsto, prvenstveno zbog pada cena naftnih derivata od 7 odsto. Cene hrane su pale za 0,3 odsto, dok su cene industrijskih proizvoda niže za 0,4 odsto zbog sezonskih rasprodaja. Na godišnjem nivou rast cena energije usporio je sa 16,6 odsto u maju na 11 odsto u junu, dok je rast cena naftnih derivata pao sa 31,1 na 19,7 odsto. U sektoru usluga inflacija je smanjena sa 2,1 odsto na 1,9 odsto, a rast cena hrane sa 1,1 odsto na 0,9 odsto. Bazna inflacija, bez hrane i energije, pala je na 1 odsto u junu sa 1,5 odsto u maju. Francuska inflacija merena HICP-om iznosila je 2 odsto međugodišnje, dok je na mesečnom nivou zabeležen pad od 0,3 odsto.

U Srbiji se za jun najavljuje pad inflacije na 2,7 odsto, sa 3,5 odsto u maju, a potvrda se očekuje 13. jula, prema zvaničnoj statistici.

Pročitaj još

Domaće

Ukupni krediti u Srbiji dostigli 4.626 milijardi dinara, rast potrošačkih zajmova 3,7 odsto

Dug građana bankama porastao 19,2 odsto za godinu dana, gotovinski krediti skočili na 1.031 milijardu dinara

Published

on

By

Dug građana bankama porastao 19,2 odsto za godinu dana, gotovinski krediti skočili na 1.031 milijardu dinara

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika u Srbiji iznosili su 4.626 milijardi dinara na kraju juna, što predstavlja rast od 1,7 odsto u odnosu na maj, saopštilo je Udruženje banaka Srbije. Najveći rast kod građana zabeležen je kod potrošačkih kredita, koji su uvećani za 3,7 odsto u odnosu na prethodni mesec.

U poređenju sa junom prošle godine, ukupni dug prema bankama bio je veći za 15 odsto. Krediti pravnih lica iznosili su oko 2.426 milijardi dinara, što je rast od 2,1 odsto u odnosu na maj, dok su pozajmice preduzetnika dostigle 100,9 milijardi dinara, uz povećanje od 1,2 odsto. Dug građana bankama u junu bio je 2.099 milijardi dinara, što je 1,3 odsto više nego u maju, a 19,2 odsto više nego pre godinu dana.

Među kreditima stanovništva, gotovinski krediti su porasli 1,4 odsto u odnosu na prethodni mesec, potrošački 3,7 odsto, stambeni 1,2 odsto, dok su zajmovi za refinansiranje uvećani 3,5 odsto. Poljoprivredni krediti su zabeležili pad od 0,3 odsto.

Građani Srbije su se u junu za gotovinske kredite zadužili 20,5 odsto više nego godinu dana ranije, a dug po osnovu keš pozajmica prema bankama iznosio je 1.031 milijardu dinara. Dug po osnovu stambenih i kredita za adaptaciju povećan je za 19 odsto za godinu dana, pa je ukupno iznosio 887,61 milijardu dinara.

Učešće docnje u otplati bankarskih kredita na kraju juna iznosilo je 1,9 odsto. Najveći nivo kašnjenja zabeležen je kod preduzetnika – 3,3 odsto, kod pravnih lica 2,5 odsto, dok je stanovništvo imalo najmanju docnju, sa udelom od 1,1 odsto u ukupnom dugu.

Pročitaj još

Domaće

McDonald’s otvorio 41. restoran u Srbiji, drugi za manje od mesec dana

Kompanija otvorila novi objekat sa 194 mesta u Starim Banovcima, drugi lokal u poslednjih mesec dana

Published

on

By

Kompanija otvorila novi objekat sa 194 mesta u Starim Banovcima, drugi lokal u poslednjih mesec dana

McDonald’s nastavlja širenje na srpskom tržištu otvaranjem 41. restorana u zemlji, ovog puta u Starim Banovcima, manje od mesec dana nakon otvaranja lokala u Bloku 41 na Novom Beogradu. Novi restoran, koji se nalazi na auto-putu Beograd – Novi Sad, pruža gostima ukupno 194 mesta – 102 u zatvorenom prostoru i 92 u bašti. Objekat je namenjen kako lokalnom stanovništvu, tako i brojnim putnicima koji svakodnevno prolaze jednom od najprometnijih saobraćajnica u Srbiji.

Restoran je opremljen McDrive i McCafé segmentima, što omogućava gostima da uživaju u specijalitetima i napicima u bilo koje doba dana ili noći, budući da restoran radi 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji. McDonald’s ovim potezom nastavlja da investira u razvoj mreže i zapošljavanje novih radnika, čime doprinosi lokalnoj zajednici.

“Izuzetno me raduje što za manje od mesec dana otvaramo još jedan McDonald’s restoran u Srbiji. To potvrđuje našu posvećenost kontinuiranom razvoju poslovanja, investiranju i otvaranju novih radnih mesta. Svakim novim restoranom želimo da budemo još dostupniji našim gostima i da im pružimo vrhunsko iskustvo, bez obzira na to da li dolaze sa porodicom, svraćaju na pauzu ili su na putovanju. Verujemo da će restoran u Starim Banovcima, zahvaljujući lokaciji na auto-putu, McDrive-u i McCafé-u, postati nezaobilazna stanica za predah mnogim putnicima, ali i omiljeno mesto okupljanja lokalne zajednice. Nastavljamo da širimo našu mrežu restorana i radujemo se svakom narednom koraku razvoja McDonald’sa u Srbiji”, izjavila je Anđelka Đurić, direktorka McDonald’sa u Srbiji.

Kompanija je gotovo četiri decenije prisutna na domaćem tržištu, kontinuirano ulažući u razvoj, unapređenje kvaliteta usluga i iskustva gostiju, kao i u razvoj zaposlenih i zajednica u kojima posluje. Otvaranjem novog restorana u Starim Banovcima, McDonald’s dodatno potvrđuje posvećenost dugoročnim investicijama i proširenju poslovanja u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu