Connect with us

Domaće

Otkupna cena šljive u Hrvatskoj pala na 50 centi zbog uvoza iz Srbije i Bugarske

Hrvatski proizvođači šljive primaju gotovo duplo više od srpskih, gde otkup dostiže samo 30 dinara po kilogramu

Objavljeno pre

,

Otkupna cena šljive u Hrvatskoj pala na 50 centi zbog uvoza iz Srbije i Bugarske Foto Izvor: Pexels / Gonzalo Acuña

Hrvatski proizvođači šljive primaju gotovo duplo više od srpskih, gde otkup dostiže samo 30 dinara po kilogramu

Hrvatski proizvođači šljive suočavaju se sa padom otkupne cene, jer je otkupna cena šljive u Hrvatskoj pala na 50 centi po kilogramu zbog povećanog uvoza iz Srbije i Bugarske. Cena je početkom sezone iznosila 1,10 evra, ali je zbog uvoza iz susednih zemalja pala na upola manji iznos tokom samo jedne sedmice. Ova situacija dodatno otežava poslovanje domaćih proizvođača, dok su troškovi berača, đubriva i zaštite značajno porasli.

Pad otkupne cene šljive i uticaj uvoza

Otkupna cena šljive u Hrvatskoj pala je sa 1,10 evra na 50 centi po kilogramu, što je rezultat velikog uvoza iz Srbije i Bugarske. Proizvođači ističu da je domaća šljiva imala dobar rod i kvalitet, ali tržište su preplavile šljive iz susednih država, što je dovelo do pada cene i čak privremene obustave otkupa. Prema rečima Damira Bošnjaka iz Sesveta, “ove godine je to išlo na dnevnoj bazi pa smo u samo nedelju dana od jednog evra i deset centi došli na samo 50 centi”. Slično tvrdi i Andrija Mitrović iz Lukača, navodeći da je uvoz oborio cenu domaće šljive, a otkupljivači su u jednom trenutku obustavili otkup.

Uporedna analiza: šljivari u Srbiji dobijaju upola manje

S druge strane, otkupna cena šljive od primarnih proizvođača u Srbiji kreće se od 18 do 30 dinara po kilogramu, odnosno od 15 do 25 evrocenti, dok najkvalitetnija konzumna šljiva retko doseže 50 dinara (43 centa). Trošak same berbe u Srbiji iznosi 10 do 20 dinara po kilogramu, što dodatno smanjuje isplativost proizvodnje. Hrvatski proizvođači tako i dalje dobijaju gotovo duplo više od srpskih kolega po kilogramu, iako i oni izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem na tržištu.

Strategije i izazovi domaćih proizvođača

Zbog niske otkupne cene, pojedini proizvođači u Hrvatskoj traže rešenje u sopstvenoj preradi, kao što je proizvodnja rakija i likera u malim destilerijama, uz podršku evropskih subvencija. Porodica Bošnjak planira završetak hladnjače i pogona za preradu kako bi povećali konkurentnost. Mitrović zaključuje da je potrebno poboljšati skladištenje i podržati domaće voćare i povrtare. Proizvođači smatraju da država treba bolje da zaštiti domaću proizvodnju od nekontrolisanog uvoza, što bi pozitivno uticalo i na potrošače, obezbeđujući im kvalitetan domaći proizvod.

Dugoročne posledice za sektor šljivarstva

Ukoliko se ovakva situacija nastavi, deo proizvođača najavljuje da neće saditi nove zasade, već planira da krči stare. Ovo bi moglo dodatno ugroziti sektor šljivarstva u regionu. Pad otkupne cene šljive i povećani troškovi proizvodnje u oba tržišta pokazuju koliko su domaći proizvođači izloženi pritiscima međunarodne konkurencije i promenama na tržištu. Kao rezultat, pitanje otkupne cene šljive u Hrvatskoj i Srbiji postaje ključno za opstanak mnogih gazdinstava.

Pročitaj još

Domaće

Wiener Städtische uvodi besplatnu asistenciju za digitalno nasilje uz osiguranje učenika od 600 dinara

Osiguravajuća kuća pruža IT i psihološku podršku učenicima osnovnih i srednjih škola uz godišnju premiju od najmanje 600 dinara po učeniku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Wiener Städtische uvodi besplatnu asistenciju za digitalno nasilje uz osiguranje učenika od 600 dinara – osiguranje učenika od posledica nezgode

Osiguravajuća kuća pruža IT i psihološku podršku učenicima osnovnih i srednjih škola uz godišnju premiju od najmanje 600 dinara po učeniku

Wiener Städtische osiguranje ponudilo je školama u Srbiji novu uslugu za školsku 2026/2027. godinu. Uz osiguranje učenika od posledica nezgode od najmanje 600 dinara po učeniku, učenici i njihove porodice dobijaju besplatnu asistenciju u slučaju vršnjačkog digitalnog nasilja. Ova podrška pokriva učenike osnovnih i srednjih škola, sa ciljem da im pruži stručnu IT i psihološku pomoć u digitalnom okruženju.

Detalji ponude i obim asistencije

Asistenciju omogućava saradnja kompanije sa Global Assistance. U zavisnosti od potreba, pomoć uključuje IT podršku i psihološku podršku. IT podrška obuhvata praktične korake za zaštitu od daljeg digitalnog nasilja, kao što su podešavanje bezbednosti i privatnosti naloga, blokiranje i prijavljivanje korisnika, zaštita kompromitovanih naloga i smernice za čuvanje digitalnih dokaza. Asistencija se odnosi na digitalno nasilje koje može nastati na društvenim mrežama, aplikacijama za komunikaciju, platformama za deljenje video sadržaja i igranje video-igara.

Psihološku podršku pruža diplomirani psiholog sa iskustvom u radu sa decom izloženom vršnjačkom digitalnom nasilju. Ova podrška podrazumeva procenu stanja deteta, stabilizaciju i smernice za dalje postupanje, posebno kada nasilje utiče na emocionalno stanje ili ponašanje deteta. Kao rezultat, porodice dobijaju mogućnost brze reakcije i stručne pomoći bez dodatnih troškova uz već postojeću polisu osiguranja.

Jednostavan pristup i značaj za obrazovni sektor

Roditelji ili zakonski zastupnici mogu koristiti asistenciju tako što će kontaktirati putem email adrese assistance@globalassistance.rs ili pozivom na broj 011 696 24 02. Nakon prijave, koordinator iz Global Assistance kontaktira roditelja i dogovara dalje korake, u skladu sa konkretnom situacijom.

Pravo na besplatnu Cyberbullying asistenciju ostvaruju učenici za koje je škola ugovorila godišnju premiju osiguranja od najmanje 600 dinara po učeniku. Ova inicijativa odgovara na rastuće izazove digitalnog okruženja, gde su deca sve više izložena rizicima vršnjačkog nasilja na internetu.

Kao rezultat ovakvog pristupa, Wiener Städtische osiguranje nastoji da pruži dodatnu vrednost svojim proizvodima i službama, odgovarajući na potrebe savremenih učenika i njihovih porodica. Osiguranje učenika od posledica nezgode, uz besplatnu IT i psihološku asistenciju, pozicionira kompaniju kao lidera u inovacijama osiguravajućeg sektora u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

McDonald’s Srbija uvodi šest novih svetskih ukusa kroz ograničenu kampanju

Globalna kampanja donosi popularne proizvode iz Japana, Kanade i Kine u restorane u Srbiji do 10. novembra

Objavljeno pre

,

Objavio:

McDonald’s Srbija uvodi šest novih svetskih ukusa kroz ograničenu kampanju – pljačka svetskog menija

Globalna kampanja donosi popularne proizvode iz Japana, Kanade i Kine u restorane u Srbiji do 10. novembra

McDonald’s Srbija predstavio je šest novih proizvoda u okviru kampanje „Pljačka svetskog menija“, koja traje od 2. septembra do 10. novembra. Kampanja pljačka svetskog menija omogućava gostima u Srbiji da prvi put probaju popularne ukuse iz Japana, Kanade i Kine, saopštila je kompanija.

Srbija se tako priključila globalnoj inicijativi lanca, koja obuhvata zemlje širom sveta i nudi ograničenu ponudu proizvoda iz međunarodnog asortimana. Nova ponuda uključuje McCrispy Teriyaki burger, Sakura McFizz i Black Pepper & Garlic McNuggets iz Japana, Maple BBQ & Bacon Royal burger i Maple BBQ & Bacon Double Royal burger iz Kanade, kao i Szechuan Sauce iz Kine.

Detalji novih proizvoda iz pljačka svetskog menija

McCrispy Teriyaki burger sadrži pileći file sa terijaki sosom, seckanom zelenom salatom i majonezom u zemički. Sakura McFizz je gazirani napitak inspirisan cvetom japanske trešnje i karakteriše ga voćni i blago slatkast ukus. Black Pepper & Garlic McNuggets donose pikantnu kombinaciju crnog bibera i belog luka na poznatim pilećim komadima.

S druge strane, Maple BBQ & Bacon Royal burger i njegova Double Royal verzija sadrže goveđe meso, javorov BBQ sos i hrskavu slaninu, uz dodatak sira i svežih priloga. Szechuan Sauce je aromatičan i ljutkast sos inspirisan kineskom kuhinjom, namenjen kao dodatak McNuggetsima i pomfritu.

Analiza kampanje i dostupnost proizvoda

Kampanja pljačka svetskog menija deo je šire strategije McDonald’s lanca da privuče goste inovativnim internacionalnim proizvodima. Ova inicijativa ističe izražene ukuse i kvalitetne sastojke, što je, prema rečima Desanke Landauer, direktorke marketinga McDonald’s Srbija, nešto što domaći gosti priželjkuju već godinama.

„Po prvi put, pljačka svetskog menija okuplja najomiljenije proizvode iz Japana, Kanade i Kine, koji su stekli kultni status. Ova ponuda slavi intenzivne ukuse i kreativnost, a dostupna je ograničeno vreme“, izjavila je Landauer.

Svi proizvodi iz kampanje dostupni su u restoranima širom Srbije, uključujući drive-thru uslugu, McDelivery dostavu i aplikaciju MyM, ekskluzivno za period do 10. novembra. Na taj način, kompanija omogućava širem krugu potrošača da iskuse internacionalne ukuse bez putovanja u inostranstvo.

Širi uticaj i značaj za tržište ugostiteljstva

Ovakve kampanje povećavaju konkurentnost na tržištu brze hrane, jer globalni lanci sve češće uvode inovacije kako bi zadržali postojeće i privukli nove goste. Pored toga, ograničeni period dostupnosti proizvoda stvara dodatnu potražnju i povećava promet u restoranima.

Zahvaljujući internacionalnom portfoliju, McDonald’s Srbija jača svoju poziciju na domaćem tržištu i učestvuje u globalnim trendovima u industriji ugostiteljstva. Pljačka svetskog menija ističe važnost prilagođavanja ponude i inovacija kako bi kompanije ostale relevantne i prepoznatljive među konkurencijom.

Pročitaj još

Domaće

Prva javna baza socijalnih preduzeća obuhvatila više od 75 firmi iz 25 gradova

Socijalnapreduzeca.rs omogućava pregled delatnosti i uticaja socijalnih preduzeća, sa grantovima do 22.500 evra do kraja septembra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prva javna baza socijalnih preduzeća obuhvatila više od 75 firmi iz 25 gradova

Socijalnapreduzeca.rs omogućava pregled delatnosti i uticaja socijalnih preduzeća, sa grantovima do 22.500 evra do kraja septembra

Prva javna baza socijalnih preduzeća u Srbiji predstavljena je 2. septembra 2026. godine u Beogradu. Baza uključuje više od 75 socijalnih preduzeća, firmi za profesionalnu rehabilitaciju i biznisa sa društvenim uticajem iz 25 gradova i opština. Baza je dostupna na adresi socijalnapreduzeca.rs, a razvili su je NALED i Smart kolektiv radi povećanja vidljivosti sektora i lakšeg povezivanja sa građanima, kompanijama i donatorima.

Prva javna baza socijalnih preduzeća i njene funkcije

Baza omogućava javnosti da na jednom mestu pronađe informacije o tome čime se socijalna preduzeća bave, koje proizvode i usluge nude, gde su locirana i kakav društveni uticaj ostvaruju. S druge strane, preduzeća koja posluju po principima socijalne ekonomije mogu se prijaviti i postati deo baze. Prva javna baza socijalnih preduzeća ima informativni karakter i ne predstavlja zvanični registar. Učešće je dobrovoljno, a svako preduzeće samostalno dostavlja podatke o svom poslovanju.

Podrška, grantovi i značaj za tržište rada

Kako je na predstavljanju istakla Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a, baza treba da bude početak jače podrške ovom sektoru – od prilagođenog finansiranja i mentorstva do lakšeg uključivanja u lance snabdevanja i javne nabavke. Cilj je da preduzeća više ne zavise isključivo od pojedinaca, već da dobiju sistemsku podršku i ravnopravno mesto u ekonomiji. Socijalna preduzeća posluju na tržištu sa poslovnim ciljem, ali i jasnom društvenom misijom, uključujući zapošljavanje osoba iz osetljivih kategorija poput osoba sa invaliditetom ili žena iz ruralnih područja. Prva javna baza socijalnih preduzeća obuhvatila je i firme za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i biznise sa društvenim uticajem.

Izjave učesnika i grantovi do 22.500 evra

„Vidljivost koju daje baza treba da bude početak konkretne podrške, od mentorstva do uključivanja u javne nabavke“, izjavila je Violeta Jovanović. Jasna Bratičević, koordinatorka Programa podrške u zapošljavanju Centra za integraciju mladih, dodala je: „Kafe bar 16 pokazuje da mladima iz teških uslova treba dati šansu za rad i samostalnost.“ Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za preduzetništvo i inovacije u NALED-u, istakla je da baza može pomoći u kreiranju ciljanih mera podrške sektoru.

Partneri i projekti koji podržavaju bazu

Baza je razvijena kroz projekat „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja (ESG) za unapređenje konkurentnosti“, koji NALED sprovodi uz podršku Vlade Kraljevine Švedske. Promocija je održana u saradnji sa projektom „Invest for Change“, koji finansira Evropska unija, a realizuje Impact Europe sa partnerima iz regiona. Preduzeća i firme sa društvenim uticajem mogu da se prijave za grantove u iznosu od 15.000 do 22.500 evra do 30. septembra, prema javnom pozivu koji je raspisao Smart kolektiv. Poslednje istraživanje Impact Europe-a pokazuje da su mentorstvo i veća vidljivost ključni faktori za razvoj sektora. Prva javna baza socijalnih preduzeća tako postaje važan alat za unapređenje konkurentnosti i otvaranje novih poslovnih prilika.

Pročitaj još

U Trendu