Connect with us

Domaće

Nvidia pokreće investicioni ciklus za više od 500 milijardi dolara u AI infrastrukturu

Američka tehnološka kompanija najavljuje partnerstva sa šest finansijskih giganta, ciljajući olakšano finansiranje globalne AI infrastrukture

Objavljeno pre

,

Nvidia pokreće investicioni ciklus za više od 500 milijardi dolara u AI infrastrukturu – Nvidia AI infrastruktura Foto Izvor: Pixabay / Akela999

Američka tehnološka kompanija najavljuje partnerstva sa šest finansijskih giganta, ciljajući olakšano finansiranje globalne AI infrastrukture

Nvidia, američka tehnološka kompanija specijalizovana za razvoj grafičkih procesora i AI rešenja, najavila je plan za prikupljanje više od 500 milijardi dolara kapitala trećih strana za izgradnju infrastrukture namenjene veštačkoj inteligenciji (AI). Kompanija je saopštila da je sklopila partnerstva sa šest velikih finansijskih institucija kako bi omogućila olakšano finansiranje računarske infrastrukture širom sveta.

Partnerstva za finansiranje AI infrastrukture

Prema saopštenju, Nvidia je potpisala memorandume o razumevanju sa kompanijama Apollo, BlackRock, Blackstone, Brookfield, Goldman Sachs i KKR. Ove institucije planiraju da obezbede specijalizovane fondove pod povoljnim uslovima i time omoguće kompanijama, vladama i cloud provajderima da grade napredne AI sisteme zasnovane na Nvidia tehnologiji. Izvršni direktor Jensen Huang izjavio je da Nvidia može garantovati do 125 milijardi dolara, što predstavlja četvrtinu celokupnog planiranog investicionog ciklusa. Takođe, cilj je da se ubrza razvoj AI kapaciteta u trenutku kada je globalna potražnja za ovakvom infrastrukturom u naglom porastu.

Tržišni kontekst i uloga investitora

Inicijativa dolazi u trenutku kada tehnološke kompanije nastavljaju da povećavaju ulaganja u AI. Očekuje se da ukupna globalna potrošnja na veštačku inteligenciju ove godine premaši 730 milijardi dolara, dok se istovremeno širom sveta ulaže u nove data centre. Investicioni fondovi koje obezbeđuju partneri Nvidia namenjeni su dugoročnim projektima čiji prinos zavisi od korišćenja računarskih kapaciteta. S obzirom na to, velike investicione kompanije dobijaju priliku da diversifikuju svoje portfelje kroz ulaganja u AI infrastrukturu.

Detalji aranžmana i strateški značaj

Nvidia nije objavila detaljne finansijske uslove niti pojedinačne obaveze investitora. Takođe, nije precizirala rok u kojem bi planiranih 500 milijardi dolara bio plasiran. Ipak, ovaj potez mogao bi značajno ubrzati izgradnju AI centara i omogućiti konkurenciju na globalnom tržištu veštačke inteligencije. Kao rezultat, kompanije, vlade i startapi širom sveta dobijaju pristup kapitalu za razvoj najnaprednijih AI rešenja. Pored toga, ovakva inicijativa dodatno pozicionira Nvidia kao ključnog aktera u razvoju globalne AI infrastrukture i omogućava širenje tehnološke baze na više kontinenata. Očekuje se da će rast ulaganja u ovaj sektor uticati na dalji razvoj tržišta, kao i na konkurenciju među vodećim tehnološkim kompanijama.

Pročitaj još

Domaće

Danska vodeća prema indeksu žena, Srbija na 29. mestu od 181 zemlje

Nordijske zemlje dominiraju po uslovima za žene, Srbija ispred regiona ali iza EU proseka, prema WPS indeksu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Danska vodeća prema indeksu žena, Srbija na 29. mestu od 181 zemlje – indeks žena mira i bezbednosti

Nordijske zemlje dominiraju po uslovima za žene, Srbija ispred regiona ali iza EU proseka, prema WPS indeksu

Danska je zauzela prvo mesto prema najnovijem Indeksu žena, mira i bezbednosti, dok se Srbija nalazi na 29. mestu od ukupno 181 analizirane zemlje. Nordijske zemlje nastavljaju da prednjače kada je reč o uslovima za život žena, a ključni ekonomski podaci iz indeksa pokazuju značajne razlike među državama. Ovi rezultati izveštaja za 2025/2026. godinu, koji objavljuje Georgetown Institut za žene, mir i bezbednost, naglašavaju položaj žena u Danskoj, Islandu, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj. Danska je postigla skor od 0,939, što je najviše u svetu. Srbija, s druge strane, ima relativno povoljne uslove, ali se i dalje nalazi iza većine zemalja Evropske unije.

Indeks žena, mira i bezbednosti: glavni rezultati

Prema indeksu, Nordijske zemlje ostvaruju najbolje rezultate zahvaljujući visokom nivou obrazovanja žena, velikom učešću žena na tržištu rada, snažnoj pravnoj zaštiti i političkoj zastupljenosti. Pored toga, regione severne Evrope karakterišu niske stope nasilja nad ženama i razvijene socijalne politike. U prvih deset nalaze se i Luksemburg, Belgija, Holandija, Austrija i Novi Zeland. S druge strane, Srbija se nalazi na 29. mestu, što je značajno bolje od većine zemalja regiona, ali i dalje ispod proseka Evropske unije. Kao rezultat, ove pozicije ukazuju na potrebu za dodatnim unapređenjima u ekonomskom i pravnom položaju žena.

Gde su uslovi najlošiji za žene

Na dnu liste nalaze se Avganistan, Jemen, Centralnoafrička Republika, Sirija, Sudan, Haiti, Demokratska Republika Kongo, Burundi, Južni Sudan i Mjanmar. Više od 70 odsto žena u 12 najlošije rangiranih zemalja živi na udaljenosti manjoj od 50 kilometara od područja oružanih sukoba. To povećava rizik od raseljavanja i rodno zasnovanog nasilja. Indeks žena, mira i bezbednosti meri ne samo rodnu ravnopravnost, već i sposobnost društava da ženama obezbede sigurnost, ekonomske prilike, zdravstvenu zaštitu i učešće u donošenju odluka.

Ekonomija i ženska uključenost: analiza po regionima

Rezultati pokazuju da zemlje sa stabilnim institucijama i razvijenim sistemima socijalne zaštite uglavnom ostvaruju visoke rezultate. Takođe, ekonomska inkluzija žena i dostupnost pravne zaštite povezane su sa boljim ukupnim položajem žena. U državama pogođenim dugotrajnim sukobima ili političkom nestabilnošću, žene se suočavaju sa brojnim izazovima – od ograničenog pristupa radu i obrazovanju do povećanog rizika od nasilja. Pored toga, u ovim društvima je mogućnost ekonomskog osamostaljivanja žena značajno smanjena.

Implikacije za Srbiju i region

Srbija, iako se nalazi iznad regionalnog proseka prema indeksu žena, mira i bezbednosti, i dalje zaostaje za većinom članica Evropske unije. Ovi rezultati ukazuju na potrebu za daljim unapređenjem ekonomskih i institucionalnih uslova za žene. Fokus na povećanje političke zastupljenosti, pravne zaštite i pristupa tržištu rada može dodatno unaprediti poziciju Srbije u budućim izveštajima. Indeks žena, mira i bezbednosti ostaje važan instrument za praćenje napretka i identifikaciju oblasti u kojima su promene najpotrebnije.

Pročitaj još

Domaće

Digitalna plaćanja u Srbiji dostižu poverenje od 98 odsto uz rast AI zaštite

Građani Srbije najviše veruju digitalnim plaćanjima, dok AI sistemi sprečavaju zloupotrebe vredne 40 milijardi dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Digitalna plaćanja u Srbiji dostižu poverenje od 98 odsto uz rast AI zaštite

Građani Srbije najviše veruju digitalnim plaćanjima, dok AI sistemi sprečavaju zloupotrebe vredne 40 milijardi dolara

Digitalna plaćanja u Srbiji dostigla su istorijski nivo poverenja od čak 98 odsto, prema najnovijem istraživanju Visa Stay Secure. Ovaj trend prati snažan rast e-commerce sektora i ubrzanu integraciju veštačke inteligencije u procese zaštite transakcija. Tokom protekle godine, Visa je na globalnom nivou procesuirala 329 milijardi transakcija, dok su njeni AI sistemi sprečili zloupotrebe vredne više od 40 milijardi dolara.

Najveći deo građana Srbije odgovornost za bezbednost digitalnih plaćanja prepoznaje u bankama i finansijskim institucijama (38 odsto), a potom u državi (34 odsto). Pružaoce usluga plaćanja navodi 28 odsto ispitanika, dok svega 12 odsto smatra da najveću odgovornost imaju sami potrošači. Ove brojke jasno pokazuju da korisnici očekuju pouzdanu i neprimetnu zaštitu sistema.

Višeslojna bezbednosna mreža i uloga AI tehnologije

U osnovi savremenih digitalnih transakcija nalazi se koncept „nevidljivog plaćanja“, gde se sve odvija automatski, a višeslojna zaštita ostaje nevidljiva korisniku. Visa koristi tehnologije tokenizacije podataka, pametnu autentifikaciju i biometrijsku potvrdu identiteta, čime omogućava da se osetljivi podaci ne dele tokom transakcije. Takođe, 72 odsto građana Srbije navodi da im najveći osećaj sigurnosti pružaju trenutna upozorenja banke na sumnjive aktivnosti. Povraćaj novca i zaštita kupca (51 odsto) i obavezna potvrda identiteta (51 odsto) slede kao ključni elementi poverenja.

Debitne kartice su i dalje najpouzdanija opcija za 73 odsto ispitanika. Međutim, više od polovine građana već koristi digitalne novčanike, što ukazuje na rast prihvatanja novih tehnologija u svakodnevnim plaćanjima. Prelazak na pametne uređaje i digitalne novčanike menja tradicionalne navike i ubrzava domaće tržište ka savremenim platnim rešenjima.

Rizici, inovacije i očekivanja građana

Veštačka inteligencija ima sve veći značaj u zaštiti digitalnih plaćanja. Čak 68 odsto građana Srbije smatra da je AI olakšao prepoznavanje finansijskih prevara, dok 79 odsto očekuje dodatna unapređenja u narednih pet godina. Istovremeno, 57 odsto građana je kupovalo proizvode direktno putem društvenih mreža, a svaki treći ispitanik doživeo je finansijsku prevaru u poslednjih 12 meseci, najčešće na društvenim mrežama (45 odsto) i online prodavnicama (36 odsto).

Inovacije u digitalnoj trgovini podstiču interesovanje za kripto i digitalne valute (41 odsto), dok 22 odsto građana razmatra korišćenje AI agenata za plaćanje. Ove promene prate rast poverenja, ali i potrebu za dodatnom edukacijom korisnika o rizicima. Prema rečima Ane Drašković, potpredsednice i generalne direktorke kompanije Visa za jugoistočnu Evropu: „Veštačka inteligencija je naš najmoćniji operativni saveznik. Raduje me što građani Srbije to prepoznaju i imaju izuzetno pozitivan stav prema AI alatima kao sredstvu zaštite. Naši sistemi u realnom vremenu skeniraju milijarde transakcija i uočavaju anomalije pre nego što korisnik uopšte postane svestan rizika.“

Na kraju, čak 90 odsto građana veruje da nove tehnologije čine online kupovinu sigurnijom nego ikada pre. Bezbednost digitalnih plaćanja u Srbiji danas zavisi od složenih tehnoloških rešenja i aktivnog učešća svih aktera – od banaka do samih korisnika.

Pročitaj još

Domaće

Uniper povećao operativnu dobit na 711 miliona evra zahvaljujući gasnom poslovanju

Nemačka energetska kompanija gotovo udvostručila dobit u prvom polugodištu, prognoze za 2026. unapređene zbog rasta segmenta gasa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uniper povećao operativnu dobit na 711 miliona evra zahvaljujući gasnom poslovanju – operativna dobit Unipera

Nemačka energetska kompanija gotovo udvostručila dobit u prvom polugodištu, prognoze za 2026. unapređene zbog rasta segmenta gasa

Uniper, nemačka energetska kompanija, ostvarila je u prvom polugodištu 2026. godine operativnu dobit iz redovnog poslovanja od 711 miliona evra. Ovaj rezultat označava rast od gotovo 90 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, saopštila je kompanija u najnovijem finansijskom izveštaju. Ključni pokretač rasta bila je uspešna realizacija poslovanja sa gasom, što je dodatno poboljšalo ukupne performanse.

Prihodi i profit Unipera snažno porasli zbog segmenta gasa

Prilagođena kvartalna neto dobit Unipera skoro se utrostručila, dostigavši 388 miliona evra. Kompanija je potvrdila ranije prognoze, ali je povećala donje granice očekivanih rezultata za celu fiskalnu 2026. godinu. Za prilagođeni operativni EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije), Uniper sada očekuje opseg od 1,1 do 1,3 milijarde evra. Donja granica ovog raspona povećana je za 100 miliona evra u odnosu na prethodne projekcije. Prilagođena neto dobit procenjuje se na 500 do 600 miliona evra, što znači da je minimalna očekivana vrednost porasla za 150 miliona evra. Kao rezultat, Uniper demonstrira veći optimizam za poslovanje u 2026. godine.

Tržišni kontekst i vlasnička struktura

Nakon što je Uniper 2022. godine, kao najveći nemački uvoznik gasa, zapao u ozbiljne finansijske probleme zbog rata u Ukrajini, nemačka država je intervenisala izdvajajući više milijardi evra za spas kompanije i postala njen jedini vlasnik. Nemačka je nedavno pokrenula proces ponovne prodaje Unipera, ali se u početnoj fazi ne očekuje potpuni izlazak države iz vlasništva. Pored toga, jedna od opcija koje se razmatraju jeste i izlazak Unipera na berzu, što bi moglo dodatno uticati na njegovu tržišnu vrednost i privući nove investitore.

Pozicija Unipera u energetskom sektoru i širi značaj

Uniper je među najvećim evropskim energetskim kompanijama, posebno u segmentima proizvodnje električne energije i trgovine gasom. Kompanija upravlja termoelektranama na ugalj i gas u Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj, a proizvodi i električnu energiju iz hidroelektrana. U Švedskoj je većinski vlasnik jedne nuklearne elektrane. Ovi kapaciteti omogućavaju Uniperu da zadrži značajnu ulogu na evropskom tržištu energije. Rast operativne dobiti i poboljšane projekcije za 2026. godinu signaliziraju oporavak Unipera nakon turbulentnog perioda uslovljenog geopolitičkim rizicima i promenama u globalnom snabdevanju energentima. Kao rezultat, kompanija jača svoju poziciju i daje pozitivan signal investitorima i partnerima u sektoru energetike.

Pročitaj još

U Trendu