Connect with us

Domaće

Nestle prijavio krađu 12 tona KitKat čokoladica tokom tranzita kroz Evropu

Kamion sa 413.793 artikla nestao na ruti iz Italije ka Poljskoj, moguć nedostatak na tržištu pred Uskrs

Published

on

g9fc29109195da7b62231a8638bcccd4f69252bd0618f2f980dd3dd4e8487a999678f0103252848a06b97d06e7aa9f950_1280

Kamion sa 413.793 artikla nestao na ruti iz Italije ka Poljskoj, moguć nedostatak na tržištu pred Uskrs

Kompanija Nestle saopštila je da je tokom prošle nedelje tokom tranzita kroz Evropu ukraden kamion sa oko 12 tona KitKat čokoladica, ukupno 413.793 artikla iz novog asortimana ovog popularnog slatkiša. Incident se dogodio nedelju dana pred katolički Uskrs, što može izazvati nestašicu proizvoda na evropskom tržištu.

Kamion je pre krađe napustio centralni deo Italije i bio je na putu ka Poljskoj, sa zadatkom da distribuira čokoladice u zemljama duž rute. Iz Nestlea su naveli da nisu precizirali tačnu lokaciju nestanka, ali je potvrđeno da su i vozilo i tovar nestali bez traga tokom transporta između proizvodnog postrojenja i distributivnih centara.

Predstavnici kompanije potvrdili su da je istraga u toku u saradnji sa lokalnim vlastima i partnerima u lancu snabdevanja. Iz Nestlea upozoravaju da bi ukradene čokoladice mogle da se pojave na nezvaničnim tržištima širom Evrope.

Kompanija je saopštila da se poreklo ukradenih artikala može identifikovati putem skeniranja bar kodova sa omota, a u slučaju poklapanja skener daje jasne instrukcije za kontaktiranje kompanije i prosleđivanje dokaza nadležnim organima.

Nestanak velike količine slatkiša neposredno pred praznike može uticati na potrošače i partnere u distributivnom lancu, dok se istraga o krađi intenzivno nastavlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Naknade za sudske tumače i prevodioce povećane na 1.500 dinara po stranici

Satnica za usmeno prevođenje porasla na 3.000 dinara, novi pravilnik stupa na snagu 20. maja

Published

on

By

Satnica za usmeno prevođenje porasla na 3.000 dinara, novi pravilnik stupa na snagu 20. maja

Naknade za rad sudskih tumača i prevodilaca u Srbiji biće značajno veće od 20. maja, nakon što su usvojene izmene Pravilnika o stalnim sudskim tumačima. Prema novim pravilima, cena pisanog prevoda sa dosadašnjih 600 dinara povećava se na 1.500 dinara po autorskoj stranici, dok satnica za usmeno prevođenje raste sa 1.200 na 3.000 dinara, što predstavlja rast od 150 odsto.

Novi pravilnik precizira da prevodioci imaju pravo na nagradu u skladu sa jasno definisanom tarifom. Za prevod pisanih dokumenata sa srpskog ili drugih jezika koji su u službenoj upotrebi u Srbiji na strani jezik, predviđena je naknada od 1.500 dinara po autorskoj stranici. Isti iznos važi i za prevod sa stranog jezika na srpski, kao i za prevode između jezika koji su u službenoj upotrebi u zemlji. Jedini izuzetak je prevod sa stranog jezika na drugi strani jezik, gde naknada ostaje 600 dinara po stranici.

Za usmeno prevođenje, nova naknada iznosi 3.000 dinara za svaki započeti sat, pri čemu se u obračun uračunava celokupno vreme od dolaska prevodioca na lokaciju do završetka prevođenja. Pravilnik detaljno uređuje i postupak imenovanja i razrešenja stalnih sudskih tumača, uključujući i tumače za znakovni jezik za slepa, gluva i nema lica, kao i visinu naknade za njihov rad.

Predsednici viših sudova obavezni su da Ministarstvu pravde dostavljaju podatke o potrebama za angažovanjem prevodilaca za određene jezike, posebno kada postoji nedovoljan broj tumača. Na osnovu tih informacija, ministar nadležan za pravosuđe najmanje jednom godišnje raspisuje oglas za imenovanje novih prevodilaca, koji se objavljuje u Službenom glasniku Republike Srbije.

Za rad sudskog prevodioca, kandidat mora imati završeno visoko obrazovanje i ispunjavati uslove predviđene za rad u državnoj službi, uz dodatne kriterijume definisane pravilnikom. Potrebno je odgovarajuće obrazovanje za konkretan strani jezik ili potpuno poznavanje jezika sa kog i na koji se prevodi, kako u pisanom tako i u usmenom obliku, odlično poznavanje pravne terminologije i najmanje pet godina iskustva u prevodilačkim poslovima.

Pročitaj još

Domaće

Cene goriva u Makedoniji rastu za 2,5 denara, dizel dostiže 92 denara po litru

U Crnoj Gori super 95 poskupeo na 1,65 evra, dizel na 1,69 evra po litru, akcize smanjene na 20%

Published

on

By

U Crnoj Gori super 95 poskupeo na 1,65 evra, dizel na 1,69 evra po litru, akcize smanjene na 20%

U Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori danas su zabeležena nova poskupljenja svih vrsta goriva, dok su u pojedinim zemljama regiona cene ostale nepromenjene ili su čak snižene. Litar benzina od 95 oktana u Makedoniji poskupeo je za dva denara (3,2 evrocenta), dok su dizel i benzin od 98 oktana skuplji za 2,5 denara (4,1 cent). Maksimalna maloprodajna cena litra eurodizela na pumpama u Makedoniji od ponoći je 92 denara (1,49 evra), eurosuper 95 košta 87 denara (1,41 evra), a eurosuper 98 je 89 denara (1,44 evra). Vlada Severne Makedonije produžila je do 1. juna umanjene akcize na goriva i naplatu povlašćene stope PDV-a od 10% za benzin.

U Crnoj Gori su od ponoći takođe povećane cene svih vrsta goriva. Litar super benzina 95 sada košta pet centi više, odnosno 1,65 evra, dok je dizel poskupeo za dva centa na 1,69 evra po litru. Ove cene važe do 26. maja. Vlada Crne Gore gotovo nedeljno menja iznos akcize na gorivo: umanjenje akcize na dizel prvo je bilo 50% (dozvoljeni maksimum), potom 35%, zatim 30%, a ove nedelje je smanjeno na 20%.

U Srbiji su cene goriva ostale nepromenjene, pa litar BMB95 košta 198 dinara (1,63 evra), a evrodizela 223 dinara (1,9 evra). Vlada Srbije vratila je smanjenje akcize sa 25% na 20%, što će važiti do 31. maja.

U Hrvatskoj je cena benzina 95 oktana ostala nepromenjena na 1,64 evra, dok je cena dizela smanjena na 1,66 evra, a te cene važe do 1. juna.

Pročitaj još

Domaće

OpenAI izbegao odgovornost za profit, Mask izgubio tužbu pred kalifornijskim sudom

Porota odlučila u korist OpenAI-ja i Sema Altmana, sudija potvrdila presudu u maju 2026. godine

Published

on

By

Switzerland Davos

Porota odlučila u korist OpenAI-ja i Sema Altmana, sudija potvrdila presudu u maju 2026. godine

Kalifornijska porota presudila je da suosnivači OpenAI-ja, izvršni direktor Sem Altman i predsednik Greg Brokman, nisu odgovorni za navodno nepravedno bogaćenje nakon transformacije kompanije iz neprofitne u profitnu, što je bio predmet tužbe Ilona Maska. Tužbu je podneo Mask, izvršni direktor Tesle i jedan od suosnivača OpenAI-ja, tvrdeći da je njegovo ulaganje u ovaj startap bilo uslovljeno statusom neprofitne organizacije. Maskova tužba bila je usmerena i protiv OpenAI-ja i Microsofta, jednog od najvećih podržavalaca kompanije. Sudija Okružnog suda SAD za Severni okrug Kalifornije, Ivon Gonzales Rodžers, potvrdila je presudu porote, čime je Mask zvanično izgubio spor. Tokom tronedeljnog suđenja, Maskovi advokati su pokušali da dokažu da je Altman prekršio dogovor i doveo u zabludu saradnike, kao i da su odgovori Grega Brokmana tokom svedočenja bili nejasni. U fokusu procesa bilo je i Altmanovo uklanjanje iz upravnog odbora OpenAI-ja 2023. godine, kada je odbor naveo da nije bio dosledno iskren prema članovima, ali je Altman vraćen na funkciju nekoliko dana kasnije. Advokati OpenAI-ja tvrdili su da su Maskovi zahtevi zastareli i da nije bilo formalnog uslova da kompanija ostane neprofitna. U isto vreme, OpenAI je u trci za izlazak na berzu pre konkurentske kompanije Anthropic, za koju se spekuliše da bi mogla da sprovede inicijalnu javnu ponudu do kraja 2026. godine, što se smatra ključnom godinom za IPO iz oblasti veštačke inteligencije.

Pročitaj još

U Trendu