Connect with us

Domaće

Nemačke kompanije u Srbiji traže fleksibilniji EES režim za vozače zbog ograničenja na 90 dana

Više od 900 nemačkih firmi zapošljava 80.000 ljudi u Srbiji, trgovina sa Nemačkom premašila 10 milijardi evra u 2025. godini

Published

on

gc68203c98a682a95c16c43e4d9fb731684dc60eb0da250061aebea603f54a75486eddbf6c8f614d6b1986bde3c599bf3f27ab90967d5d997c16526322b6cd37d_1280

Više od 900 nemačkih firmi zapošljava 80.000 ljudi u Srbiji, trgovina sa Nemačkom premašila 10 milijardi evra u 2025. godini

Nemačko-srpske kompanije u Srbiji suočavaju se sa izazovima koje donosi primena novog EES sistema (Entry/Exit System) Evropske unije, jer je ograničenje boravka profesionalnih vozača na maksimalno 90 dana u periodu od 180 dana već počelo da utiče na međunarodni drumski transport. Aleksander Markus, izvršni član Upravnog odbora Nemačko-srpske privredne komore, ističe da smanjen broj srpskih vozača koji mogu da uđu u Šengen direktno utiče na nemačke firme koje posluju u Srbiji.

Iako je pažnja javnosti bila usmerena na duža čekanja i dodatne procedure na granicama, predstavnici transportnog sektora upozoravaju da je suštinski problem upravo ograničenje boravka, što može dovesti do smanjenja broja raspoloživih vozača, kašnjenja u isporukama i rasta troškova poslovanja. Poseban pritisak mogu osetiti i izvoznici koji zavise od stabilnog drumskog transporta ka Evropskoj uniji.

Problem nije ograničen samo na domaće firme, već i na nemačke kompanije koje su snažno logistički povezane sa EU tržištem. Markus navodi da je Komora pokrenula razgovore sa institucijama Evropske unije kako bi pronašla rešenje koje bi olakšalo funkcionisanje međunarodnog transporta, ali napominje da rešenje nije moguće postići na nacionalnom nivou, već zahteva saglasnost svih članica šengenskog prostora. On podseća da su u pojedinim državama, poput Hrvatske, pokrenute inicijative za olakšavanje položaja profesionalnih vozača, ali ostaje pitanje kako bi se ta pravila primenjivala u ostalim članicama EU. Zato privrednici insistiraju na jedinstvenom evropskom rešenju.

Nemačka poslovna zajednica je, prema rečima Markusa, već uputila više pisama i inicijativa Evropskoj komisiji, ali za sada nema nagoveštaja da bi primena EES sistema mogla biti odložena ili suspendovana. Evropske institucije smatraju da je EES deo šire bezbednosne i migracione politike Unije, zbog čega nije moguće jednostavno menjati odluku.

“Iako je puna primena sistema počela 10. aprila, brojanje dana boravka za vozače krenulo je praktično od nule, odnosno prethodni boravci nisu odmah uračunati u novi elektronski sistem. To bi, makar kratkoročno, moglo da pruži dodatno vreme transportnim kompanijama da se prilagode novim pravilima”, izjavio je Markus.

Nemačke kompanije i dalje ističu geografski položaj Srbije, dostupnost i kvalitet radne snage, kao i konkurentne operativne troškove kao ključne prednosti zemlje. U Srbiji trenutno posluje više od 900 kompanija sa nemačkim kapitalom, koje zapošljavaju oko 80.000 ljudi. Bilateralna trgovina robom sa Nemačkom u 2025. godini premašila je 10 milijardi evra, uz rast od 7,4 odsto, dok je trgovinska razmena Srbije i Nemačke rasla tri puta brže od ukupne nemačke spoljne trgovine sa svetom (2,5 odsto).

Očekuje se da će pitanje EES sistema i pravila boravka vozača ostati jedno od najvažnijih tema u ekonomskim odnosima Srbije i Evropske unije u narednim mesecima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpska kompanija PR-DC predstavila dron IKA-20-M sa 12 mina i novom raketnom varijantom u SAD

Dron IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm i razvojna verzija sa raketama ‘Hydra 70’ prikazani na sajmu SOF Week u Majamiju, uz interesovanje međunarodnih klijenata i konkurenciju vodećih proizvođača

Published

on

By

Dron IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm i razvojna verzija sa raketama ‘Hydra 70’ prikazani na sajmu SOF Week u Majamiju, uz interesovanje međunarodnih klijenata i konkurenciju vodećih proizvođača

Kompanija PR-DC, domaći proizvođač dronova i naoružanja, po drugi put je tokom maja 2026. godine izlagala svoje proizvode na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, predstavivši inovativne varijante bespilotnih letelica na sajmu SOF Week u Majamiju. Na ovom specijalizovanom događaju, namenjenom segmentu oružanih snaga za specijalne namene, PR-DC je nastupio kao deo štanda partnerske kompanije Raven Advisory, prikazujući dve ključne verzije svog drona IKA-20-M.

Prema rečima Miloša Petrašinovića, suvlasnika PR-DC, na sajmu je premijerno prikazana letelica IKA-20-M sa konfiguracijom za nošenje i upotrebu 12 mina kalibra 60 mm, što omogućava efikasnu podršku specijalnim jedinicama u operacijama na terenu. Takođe je predstavljena razvojna varijanta istog drona sa mogućnošću lansiranja raketa tipa ‘Hydra 70’, koja je još u fazi razvoja, ali je izazvala značajnu pažnju potencijalnih klijenata i posetilaca. Pored ovih modela, izloženi su i tzv. kamikaza dronovi, koji su, kao i IKA-20-M, privukli interesovanje stručne javnosti.

Sajam SOF Week smatra se jednim od najvažnijih događaja za promociju dronova i specijalizovanih vojnih tehnologija, jer okuplja vodeće svetske kompanije iz sektora, uključujući BAE, Sig Sauer, IAI, Elbit i AimLock. Ovi proizvođači razvijaju bespilotne letelice sposobne za ispuštanje bombi, lansiranje raketa, kao i upotrebu pušaka ili mitraljeza, čime se dodatno povećava konkurencija na tržištu.

Petrašinović ističe da je prisustvo na ovom sajmu prilika za srpsku kompaniju da direktno uporedi svoje proizvode sa asortimanom renomiranih svetskih proizvođača, kao i da uspostavi kontakte sa potencijalnim kupcima iz sektora specijalnih jedinica. “Ovog puta smo izložili i letelice IKA-20-M sa 12 mina kalibra 60 mm, kao i varijantu sa raketama ‘Hydra 70’, koja je trenutno u razvoju. Pored toga, predstavljeni su i kamikaza dronovi koji su, kao i dronovi IKA-20-M, privukli veliku pažnju posetilaca sajma”, izjavio je Petrašinović.

Učešće PR-DC na SOF Week-u potvrđuje poziciju srpske odbrambene industrije na međunarodnoj sceni, sa naglaskom na inovacije u segmentu bespilotnih letelica i prilagođavanje potrebama specijalnih vojnih snaga. Kompanija nastavlja razvoj novih varijanti naoružanja i uspostavljanje partnerstava sa globalnim akterima, što može doprineti povećanju izvoza i tehnološkoj prepoznatljivosti Srbije u ovom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Evropska komisija prognozira rast BDP-a Srbije od 2,8 odsto u 2026. godini

Fiskalni deficit na 3,2 odsto, javni dug raste na 45 odsto BDP-a, dok su strane investicije prepolovljene

Published

on

By

Fiskalni deficit na 3,2 odsto, javni dug raste na 45 odsto BDP-a, dok su strane investicije prepolovljene

Evropska komisija je u svom Prolećnom izveštaju saopštila da se srpska ekonomija suočava sa usporenim rastom, prognozirajući da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porasti za 2,8 odsto u 2026. godini. U 2025. godini rast je iznosio 2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto iz 2024. godine, a Komisija navodi da bi povratak na taj nivo mogao uslediti tek uz značajan rast domaće tražnje, velikih javnih investicija vezanih za specijalizovanu izložbu EXPO, kao i porasta plata i penzija.

Prema Prolećnim ekonomskim prognozama, fiskalni deficit Srbije će privremeno porasti iznad ciljane granice od 3 odsto i dostići 3,2 odsto u 2026. godini, što se objašnjava smanjenjem akciza na gorivo kao odgovorom na rast cena nafte izazvanih ratom na Bliskom istoku. Istovremeno, javni dug će blago porasti na 45 odsto BDP-a.

Evropska komisija ističe da je rast Srbije u 2025. godini usporen zbog smanjenih investicija i manje privatne potrošnje, kao i zbog stalne političke nestabilnosti i negativnog doprinosa neto izvoza. Direktne strane investicije su, prema navodima Komisije, u neto iznosu prepolovljene u odnosu na 2024. godinu.

Ova procena EK je nešto optimističnija u odnosu na najnoviju prognozu Svetske banke, koja za 2026. godinu očekuje rast od 2,7 odsto. Kratkoročni indikatori EK upućuju na neujednačen početak godine – indikator ekonomskog raspoloženja u prvom kvartalu pokazuje trend poboljšanja, iako je ispod dugoročnog proseka, dok industrijska proizvodnja pada u većini podsektora, osim auto-industrije.

Javne investicije koje su podbacile u 2025. godini, sada dobijaju zamah zahvaljujući završetku priprema za izložbu EXPO 2027 u Beogradu i investicionom programu “Skok u budućnost – Srbija 2027”. Analitičari Evropske komisije navode: “Izgledi za rast su pozitivni, ali postoje rizici koji mogu ugroziti srednjeročni rast, poput kontinuirane političke nestabilnosti i smanjenja direktnih stranih investicija, kao i brzog rasta plata koji dodatno smanjuje konkurentsku prednost privrede.”

Na regionalnom nivou, veći rast od Srbije u 2026. godini očekuje se u Albaniji (3,3 odsto) i Severnoj Makedoniji (3,2 odsto), dok će Crna Gora imati isti rast kao Srbija (2,8 odsto), a Bosna i Hercegovina slabijih 1,8 odsto.

Za Evropsku uniju u 2026. godini Komisija prognozira usporavanje ekonomske aktivnosti — BDP Unije će porasti za 1,1 odsto (u odnosu na 1,5 odsto u 2025.), što je za 0,3 procentna poena manje nego u Jesenjim prognozama, dok je za sledeću godinu prognoziran rast od 1,4 odsto.

Pročitaj još

Domaće

Strani investitori najavili 548 projekata u Nemačkoj, pad od 10 odsto

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Published

on

By

U 2025. godini broj najavljenih investicija pao na najniži nivo od 2009, Nemačka treća u Evropi po broju projekata

Strane kompanije su tokom 2025. godine najavile ukupno 548 novih investicionih projekata u Nemačkoj, što predstavlja pad od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema izveštaju revizorske kuće EY. Ovo je najniži broj projekata od 2009. godine, a EY prati ove podatke od 2006. godine.

U analizi se navodi da su u broj investicija uključeni projekti koji podrazumevaju otvaranje novih lokacija i radnih mesta, dok vrednost samih ulaganja nije precizirana. Po broju investicionih projekata, Nemačka se 2025. godine našla na trećem mestu u Evropi, iza Francuske sa 852 projekta i Velike Britanije sa 730 projekata. U Francuskoj i Velikoj Britaniji pad broja projekata bio je izraženiji nego u Nemačkoj.

Na evropskom nivou, strane kompanije su najavile ukupno 5.026 novih investicionih projekata ili proširenja postojećih, što je sedam odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Među investitorima se nalaze američke, kineske, ali i evropske kompanije koje ulažu u druge evropske države.

Prema rečima Henrika Alersa, šefa EY za Nemačku, ova zemlja zaostaje za konkurentskim evropskim lokacijama kada je reč o reformama poput digitalizacije uprave i pojednostavljenja poreskog sistema. “Porezi u Nemačkoj su veliki, radna snaga i energija su skupe, a birokratija zahtevna. Sve to odvraća investitore”, izjavio je Alers.

On je upozorio da se reputacija Nemačke kao države koja nije sposobna za reforme proširila u svetu, što negativno utiče na njen dugogodišnji imidž snažne i kvalitetne lokacije za ulaganje. Alers je naglasio da su hitne reforme neophodne kako bi se povratila konkurentnost Nemačke na globalnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu