Connect with us

Domaće

Nemačke kompanije beleže 881,5 miliona dana bolovanja, troškovi premašili 200 milijardi evra

Proizvodni gubici dostigli 134 milijarde evra, a troškovi naknada za bolovanje porasli na 72,3 milijarde evra u 2024.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / konkapo

Proizvodni gubici dostigli 134 milijarde evra, a troškovi naknada za bolovanje porasli na 72,3 milijarde evra u 2024.

Nemačke kompanije suočavaju se sa značajnim rastom troškova zbog bolovanja zaposlenih, a prema podacima vlade, tokom 2024. godine ostvareno je 881,5 miliona dana odsustva sa posla. Proizvodni gubici izazvani ovim odsustvima dostigli su 134 milijarde evra, dok su troškovi naknada za zarade tokom bolovanja porasli na 72,3 milijarde evra, što ukupno premašuje 200 milijardi evra godišnje.

Prema izveštaju nemačke vlade, svaki zaposleni u Nemačkoj tokom 2024. godine bio je prosečno odsutan sa posla 20,8 dana, što je gotovo četiri dana više nego 2020. godine. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda rasta bolovanja i opterećenje po privredu zemlje, posebno u kontekstu smanjenog industrijskog rasta i rastuće međunarodne konkurencije.

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je: “Više ne možemo da prihvatamo izuzetno visok nivo bolovanja u našim kompanijama. Ukidamo mogućnost otvaranja bolovanja telefonom i uvodimo obavezu dostavljanja lekarskog uverenja već od prvog dana bolesti. Znamo da je ovo teška odluka. Ali više ne možemo da priuštimo konkurentski hendikep koji nastaje zbog dugotrajnih odsustava sa posla.”

U 2020. godini, proizvodni gubici su iznosili 87 milijardi evra, što znači da su za nekoliko godina povećani za gotovo 50 milijardi. Istovremeno, izdaci za isplatu zarada zaposlenima na bolovanju porasli su za više od 15 milijardi evra, odnosno za 26,4 odsto. Svaki izgubljeni radni dan poslodavce je prošle godine koštao prosečno 152 evra, što je 28 evra više nego pre pet godina.

Pitanje bolovanja postalo je centralna tema i u srpskoj privredi, gde je prema anketi PKS, u 133 kompanije evidentirano povećano korišćenje prava na bolovanje, naročito u metalskoj, elektroindustriji, tekstilnoj i prehrambenoj delatnosti. Zloupotrebe su dovele do toga da su tokom letnjih meseci čitavi pogoni morali da obustave rad. Predložena rešenja uključuju skraćenje perioda obavezne isplate naknade od strane poslodavca i efikasnije mehanizme provere privremene sprečenosti za rad.

U Nemačkoj je tokom pandemije uvedena praksa “telefonische Krankschreibung”, koja je omogućila otvaranje bolovanja telefonom za lakše bolesti. Od decembra 2023. ovo je postalo trajno pravilo, ali sa ograničenjem da se može koristiti samo ako je pacijent već registrovan kod lekara i samo za bolesti poput prehlade ili gripa, maksimalno pet dana. Vlada razmatra potpuno ukidanje ili značajno ograničenje ove mogućnosti zbog potencijalnih zloupotreba.

Analize zdravstvenog osiguranja AOK pokazuju da su najviši nivo bolovanja zabeležili zaposleni u sektoru zdravstva, socijalne zaštite, metalne industrije i javne uprave, dok su finansijski sektor i ugostiteljstvo imali niže stope. Najčešći uzroci su problemi sa mišićno-koštanim sistemom, pre svega bolovi u leđima, koji čine 19,4 odsto svih bolovanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

EIT Food obezbedio do 2,5 miliona evra za inovacije u prehrambenom sektoru

Startapi iz Srbije mogu da konkurišu za sredstva do 60.000 evra po projektu, uz dodatne programe najavljene za 2027. godinu

Published

on

By

Startapi iz Srbije mogu da konkurišu za sredstva do 60.000 evra po projektu, uz dodatne programe najavljene za 2027. godinu

Evropska mreža za inovacije u oblasti hrane, EIT Food, otvorila je prijave za više programa u okviru kojih je ukupno dostupno do 2,5 miliona evra za razvoj inovacija u sektoru hrane i poljoprivrede. Startapi, kompanije, istraživači, studenti i preduzetnici iz Srbije imaju mogućnost da do 31. jula apliciraju za program “Proof of Concept Co-Financing Instrument”, koji obezbeđuje podršku do 60.000 evra po učesniku za testiranje inovativnih rešenja u saradnji sa poslovnim partnerima.

Na jesen se otvara i Test Farms program, namenjen startapima u kasnijoj fazi razvoja, gde je predviđeno 4.000 evra podrške po timu za testiranje rešenja na poljoprivrednim gazdinstvima širom Evrope. Prema podacima, udeo agri-tech inovacija u ukupnom broju inovacija iznosi svega 4 odsto, što ukazuje na veliki prostor za napredak domaćih inovacionih timova.

Kako je izjavio Todo Terzić, šef Jedinice za hranu i poljoprivredu u NALED-u i predstavnik EIT Food-a za Srbiju: „Zato želimo da povežemo domaće timove sa programima, partnerima i finansijskom podrškom koje EIT Food nudi i pomognemo im da svoje ideje pretvore u uspešna tržišna rešenja. Kao EIT Food Country Representative za Srbiju, NALED je na raspolaganju svim zainteresovanima za dodatne informacije, podršku u odabiru odgovarajućeg programa i procesu prijave.”

Svoja iskustva predstavili su i startapi koji su ranije koristili EIT Food podršku, među kojima je Atfield Technologies, kompanija koja razvija digitalna rešenja za upravljanje vinogradima. Kroz Bilbao Campus Experience program, proširili su poslovanje na špansko tržište, a u okviru Test Farms inicijative testirali su rešenje za praćenje mikroklime uz podršku lokalnih vinogradara i agronoma. Srđan Tadić iz Atfield Technologies istakao je: „EIT Food nam je omogućio da rešenje testiramo u realnim uslovima sa vinogradarima u Španiji i predstavimo ga investitorima iz cele Evrope, a podrška u vidu profesionalne promocije i umrežavanja na sajmovima poput NextBITE-a donela nam je veću vidljivost i otvorila nove poslovne prilike.”

Kompanija Climate Smart Solutions, nastala iz naučnoistraživačkog rada, iskoristila je EIT Jumpstarter program kako bi razvila tržišno spreman proizvod. Vladimir Koči ispred Climate Smart Solutions naveo je: „Tokom sedmomesečnog Jumpstarter programa, imali smo obuke i mentorsku podršku u razvoju biznis modela. Naučili smo da koncizno predstavimo vrednost našeg rešenja investitorima, što je bilo posebno važno za nas koji dolazimo iz sveta nauke.”

Naredni poziv za EIT Jumpstarter planiran je za mart 2027, dok je novi ciklus EIT Food Accelerator Network-a najavljen za februar 2027. EIT Food takođe, kroz partnerstvo sa evropskim univerzitetima, omogućava studentima sticanje međunarodnog obrazovanja kroz specijalizovane master programe u oblasti hrane i poljoprivrede.

Pored evropskih programa, startapi iz Srbije imaju pristup i domaćim inicijativama, kao što je Raising Starts, namenjen timovima u idejnoj i ranoj fazi razvoja, o čemu je govorila Anđela Terzić iz Naučno-tehnološkog parka Beograd.

Pročitaj još

Domaće

M&I Systems Group prikazao AI transformaciju poslovanja kroz 35 godina iskustva

Kompanija predstavila Beyond AI Business Platform, AI-native ERP i konkretna digitalna rešenja tokom M&I Digital Day 2026

Published

on

By

Kompanija predstavila Beyond AI Business Platform, AI-native ERP i konkretna digitalna rešenja tokom M&I Digital Day 2026

Kompanija M&I Systems Group demonstrirala je u okviru događaja M&I Digital Day 2026 kako veštačka inteligencija menja svakodnevno poslovanje, oslanjajući se na iskustvo od 35 godina poslovanja. Na prezentaciji su prikazana rešenja iz centralnog portfolija Beyond AI Business Platform, čime je istaknuto da AI agenti više nisu zasebni alati, već integralni deo ERP sistema i poslovnih procesa.

Pred partnerima i klijentima iz regiona, M&I Systems Group je uživo prikazao AI-native saradnju između korisnika i ERP-a, pri čemu zaposleni sa sistemima komuniciraju na prirodnom jeziku, a AI agenti poznaju kontekst biznisa i izvršavaju zadatke ili daju informacije. Vladan Balaban, predsednik kompanije, izjavio je: „Trideset pet godina svaku promenu pretvaramo u priliku. Strateški partner ne isporučuje softver – on razume ljude koji tim sistemima upravljaju. Ono što smo na Digital Day-u pokazali nije obećanje za sutra, već rešenja koja već rade u kompanijama. AI ne menja samo alat, menja način na koji posao funkcioniše – a naša uloga je da klijente kroz tu promenu provedemo sigurno. Tehnologija je danas svima dostupna; razlika je u tome ko je razume, ko je primenjuje i ko stoji iza nje.”

Demonstracije su uključivale ERP koji odgovara na pitanja postavljena običnim jezikom sa svim relevantnim brojkama, automatizovano prognoziranje potražnje i predloge za dopunu zaliha, kao i digitalne radnike koji automatski pokreću procese čim se prodaja završi u CRM-u. Naglašena je sinergija ERP-a, AI agenata i CRM-a, gde podaci više nisu pasivni, već pokreću konkretne akcije u realnom vremenu.

Na panel diskusiji „Pravi ERP za vaš biznis: kako ga prepoznati”, stručnjaci iz M&I Systems Group, Jasmina Patačko, Veljko Ćeran i Miloš Stefanović, istakli su da je izbor ERP-a odluka koja oblikuje poslovanje na duži period, a ključ uspeha leži u edukaciji zaposlenih, jasnoći procesa i izboru pouzdanog partnera za implementaciju i održavanje. Panelisti su naglasili da nijedan sistem ne može zameniti dobro organizovane procese i da je važno izabrati rešenje prilagođeno industriji, veličini i ambicijama kompanije.

Zaključeno je da ERP u eri veštačke inteligencije više nije samo administrativni alat, već inteligentni centar odlučivanja, a prava prednost na tržištu leži u brzom učenju, adaptaciji i poverenju u implementacionog partnera.

Pročitaj još

Domaće

Visa blokira 90 miliona sajber napada mesečno kroz novu platformu za zaštitu finansijskih institucija

Kompanija uložila više od 13 milijardi dolara u tehnologiju i bezbednost mreže u poslednjih pet godina

Published

on

By

Kompanija uložila više od 13 milijardi dolara u tehnologiju i bezbednost mreže u poslednjih pet godina

Kompanija Visa predstavila je Visa Threat Intelligence Platform (VTIP), napredno rešenje namenjeno finansijskim institucijama radi ranog prepoznavanja sajber pretnji i smanjenja rizika od prevara. Platforma je razvijena na osnovu kapaciteta koje Visa koristi za zaštitu svoje globalne platne mreže i omogućava raniju detekciju rizika i efikasnije reagovanje, saopštio je Walter Lironi, viši potpredsednik za region centralne i istočne Evrope, Bliskog istoka i Afrike (CEMEA).

Visa svakog meseca blokira oko 90 miliona sajber napada i 11 miliona fišing mejlova u više od 200 zemalja, oslanjajući se na maksimalnu zaštitu i kontinuirano funkcionisanje sistema. VTIP platforma objedinjuje uvide iz oblasti sajber bezbednosti i platnog prometa, omogućavajući finansijskim institucijama da bolje povežu podatke iz različitih izvora i usmere pažnju na rizike koji su direktno povezani sa platnim prometom.

Prema rečima Waltera Lironija, „sajber napadi su sve učestaliji, sve sofisticiraniji i sve ih je teže na vreme otkriti, a posledice su često vidljive tek nakon nekog vremena – kada dođe do same prevare. Visa Threat Intelligence platforma pomaže finansijskim institucijama da takve pretnje prepoznaju mnogo ranije, tako što na jednom mestu objedinjuje uvide iz oblasti sajber bezbednosti i platnog prometa. Na taj način one dobijaju jasnije i konkretnije informacije koje im pomažu da reaguju pre nego što se rizik pretvori u stvarni gubitak.“

VTIP je razvijen i testiran u realnim uslovima unutar Visa globalne mreže, a Visa je prva koristila sopstveno rešenje pre nego što ga je ponudila tržištu. Platforma nudi uvide o pretnjama i ranjivim tačkama, praćenje zloupotrebe brenda, zaštitu digitalnog identiteta i identifikovanje kompromitovanih platnih podataka na dark webu, sve sa ciljem lakšeg upravljanja rizicima i sprečavanja prevara.

Objedinjavanjem informacija iz oblasti sajber bezbednosti i prevara, VTIP omogućava finansijskim institucijama da ranije uoče rizike, efikasnije odrede prioritete u reagovanju i smanje verovatnoću da sajber incidenti prerastu u finansijske gubitke. U poslednjih pet godina, Visa je uložila više od 13 milijardi dolara u tehnologiju i unapređenje bezbednosti mreže, dok je prema Gartner Consulting kompanija dobila najvišu ocenu 4,9 za nivo razvijenosti programa sajber bezbednosti.

Pročitaj još

U Trendu