Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Međugodišnja inflacija u maju iznosila 3,5 odsto, cene hrane beleže pad od 1,5 odsto

Published

on

Međugodišnja inflacija u maju iznosila 3,5 odsto, cene hrane beleže pad od 1,5 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentna kamatna stopa ostane na nivou od 5,75 odsto, saopšteno je 10. jula 2026. godine. Neće biti promena ni za kamatne stope na depozitne olakšice, koje iznose 4,5 odsto, kao ni za kreditne olakšice od sedam odsto.

Prilikom donošenja ove odluke, Izvršni odbor je uzeo u obzir ostvarene i očekivane trendove inflacije, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu da utiču na dalje kretanje cena. U maju je međugodišnja inflacija iznosila 3,5 odsto, što se poklapa sa ciljem centralne banke od 3±1,5 odsto. Ova vrednost inflacije zabeležena je prvenstveno zbog rasta svetskih cena nafte, što je uticalo na povećanje cena naftnih derivata na domaćem tržištu.

Rast cena goriva delimično je ublažen merama Vlade Srbije, uključujući smanjenje akciza na gorivo i korišćenje zaliha iz sopstvenih rezervi. Izvršni odbor navodi da cene hrane, gledano na međugodišnjem nivou od novembra 2025, beleže pad, koji je u maju 2026. iznosio 1,5 odsto. Takođe, ni tri meseca nakon isteka uredbe o ograničenju trgovačkih marži nisu zabeležene značajnije korekcije cena proizvoda obuhvaćenih uredbom.

Prema procenama, dobra poljoprivredna sezona i dobar rod voća i povrća mogli bi imati dezinflatorni uticaj na ukupnu inflaciju, dok bazna inflacija ostaje stabilna i kreće se oko gornje granice cilja. Geopolitička situacija na Bliskom istoku i dalje predstavlja značajan izvor globalne neizvesnosti, iako je u prethodnom periodu došlo do privremenog smanjenja tenzija i pada cena nafte.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije najavio je da će nastaviti da pažljivo prati globalna dešavanja, kretanja na robnim i finansijskim tržištima, kao i odluke vodećih centralnih banaka. Sledeća sednica na kojoj će se razmatrati ekonomska kretanja i odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi zakazana je za 13. avgust.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpski voćari beleže rod od preko 100.000 tona, otkupne cene pale na 70 dinara

Proizvođači trešanja i kajsija u 2026. godini rade na granici isplativosti, dok otkupne cene padaju sa 100 na 70 dinara

Published

on

By

Proizvođači trešanja i kajsija u 2026. godini rade na granici isplativosti, dok otkupne cene padaju sa 100 na 70 dinara

Voćari širom Srbije ove godine beleže rekordan rod, sa više od 100.000 tona voća nakon prošlosezonskih gubitaka izazvanih mrazom i nepogodama. Iako su voćnjaci puni plodova, otkupne cene su pale toliko nisko da mnogi proizvođači tvrde da su na granici isplativosti, a pojedini najavljuju obustavu berbe i krčenje zasada.

Prema rečima Aleksandra Moravčevića, proizvođača iz Grocke, izražena rodnost donela je pad cena i probleme sa naplatom i plasmanom. ‘Moj deda je govorio: „Samo se budala raduje rodnoj godini“, jer u takvim sezonama proizvodnja premašuje kapacitete otkupa i skladištenja, a cene padaju’, kaže Moravčević, ističući potrebu veće prerade i udruživanja proizvođača kroz moderne zadruge.

Milan Đorđević, agronom i proizvođač kajsija i trešanja, navodi da ovogodišnji rod kajsije spada među najbolje u poslednjih nekoliko godina, ali da je otkupna cena pala sa 100 na 80, pa na 70 dinara tokom sezone, što pokriva tek direktne troškove berbe, dok ulaganja u zaštitu, rezidbu, đubrivo i gorivo ostaju nepokrivena. On smatra da država mora da reaguje sa interventnim merama, imajući u vidu da većina gazdinstava ima tri do četiri hektara.

Zoran Rajić, agroekonomista i savetnik ministra poljoprivrede, objašnjava da Ministarstvo poljoprivrede može da pomaže proizvodnju kroz različite mere, ali ne može da određuje tržišnu cenu voća. ‘Rešenje je u dugoročnim ugovorima i udruživanju proizvođača’, ističe Rajić, dodajući da klimatske oscilacije dodatno otežavaju situaciju malim gazdinstvima, dok veći sistemi uspevaju da ostvare određenu dobit.

Jedan od ključnih problema je što proizvođači prodaju voće po cenama koje jedva pokrivaju troškove, dok potrošači u prodavnicama plaćaju višestruko više. Sagovornici zaključuju da je neophodno ulaganje u skladišne kapacitete, moderne hladnjače i zajednički nastup na izvoznim tržištima. Moravčević ukazuje na primer Poljske, gde gazdinstva od sedam hektara izvoze direktno u Francusku i Dansku, i smatra da minimalno povećanje otkupne cene može biti dovoljno ako proizvođači kontrolišu veći deo lanca vrednosti.

Svi se slažu da bez modernih zadruga, dugoročnih ugovora i ulaganja u infrastrukturu, problemi sa otkupom i cenama će se ponavljati iz godine u godinu.

Pročitaj još

Domaće

Holandski noćni klubovi zabeležili pad posete od 14 odsto u 2025. godini

Muzičke dvorane ostvarile negativan rezultat, broj poseta koncertima smanjen za 3,6 odsto

Published

on

By

Muzičke dvorane ostvarile negativan rezultat, broj poseta koncertima smanjen za 3,6 odsto

Noćni život u Holandiji suočen je sa značajnim ekonomskim izazovima zbog smanjenog interesovanja i kupovne moći među mladima, što potvrđuju podaci Udruženja holandskih muzičkih dvorana i festivala (VNPF). Prema zvaničnim brojkama za 2025. godinu, broj posetilaca klabing događaja u Holandiji opao je za gotovo 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema ovim podacima, trend smanjenja broja posetilaca nije zaobišao ni koncerte – broj poseta koncertima zabeležio je pad od 3,6 odsto u poređenju sa 2024. godinom, iako je ta cifra i dalje viša u odnosu na 2023. godinu. Udruženje VNPF navodi da su ključni razlozi za ovakve rezultate promena navika mladih i rast životnih troškova, što je direktno uticalo na privredne rezultate sektora noćne zabave.

Predstavnik organizacije VNPF Arne De ističe: „U razgovoru sa predstavnicima klubova čujemo da mlade generacije jednostavno imaju drugačije potrebe i da ne žele da izlaze toliko često kao ranije.“ On dodaje da je faktor sveopšteg poskupljenja dodatno otežao poslovanje klubova, uz povećane troškove osoblja i angažmana muzičara.

Organizatorka Haneke Dijkstra, zadužena za noćni program u klubu Simplon u Groningenu, naglašava ključnu ulogu ličnih finansijskih mogućnosti mladih: „Mislim da se sve svodi na ličnu finansijsku situaciju ljudi. Ljudi sada imaju znatno, znatno manje novca za trošenje.“

Prema analizi VNPF, više od polovine muzičkih dvorana u Holandiji završilo je poslovnu godinu u minusu. Osim smanjenog broja prodatih ulaznica i pića, poslovanje dodatno otežavaju i drastično uvećani troškovi osoblja, kao i sve skuplji angažmani muzičara. Ovi podaci ukazuju da bi sektor ugostiteljstva i zabave u Holandiji mogao da se suoči sa dodatnim izazovima ukoliko se ovakav trend nastavi.

Pročitaj još

Domaće

Cena brent nafte pala na 75,719 dolara, evropski indeksi blago rastu

Američka sirova nafta WTI pala za 0,76% na 71,535 dolara, evropski berzanski indeksi u porastu do 0,23%

Published

on

By

Američka sirova nafta WTI pala za 0,76% na 71,535 dolara, evropski berzanski indeksi u porastu do 0,23%

Cena evropske brent nafte pala je za 0,88% na 75,719 dolara po barelu prema podacima sa berze u 9.30 časova, dok američka sirova nafta WTI beleži pad od 0,76% na 71,535 dolara. Istovremeno, evropski berzanski indeksi beleže blagi rast: nemački DAX porastao je za 0,23%, francuski CAC 40 za 0,2%, a britanski FTSE 100 za 0,21%. Izuzetak je moskovski MOEX, koji je zabeležio pad od 1,12%.

Tržišta pažljivo prate situaciju na Bliskom istoku, gde su delimično obnovljeni prolazi brodova kroz Ormuski moreuz uticali na smanjenje pritiska na cene energenata. Najnoviji izveštaji pokazuju da Sjedinjene Američke Države i Iran nastavljaju mirovne pregovore, a broj tankera koji prolaze kroz Ormuski moreuz je povećan, što je donekle umirilo tržišta.

Na valutnom tržištu, evro je danas na Foreks berzi zabeležio vrednost od 1,14385 dolara. Cena zlata je pala na 4.113,72 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice na 6,0514 dolara za bušel (27,216 kg).

Na američkom tržištu, berzanski indeks Dow Jones je na zatvaranju u četvrtak porastao za 0,27% na 52.487,41 poen, S&P 500 za 0,81% na 7.543,64 poena, a Nasdaq za 1,3% na 26.206,89 poena. Na većini evropskih tržišta zabeležen je pad tehnoloških akcija, što ukazuje na zabrinutost oko održivosti ulaganja u veštačku inteligenciju.

Prema dostupnim podacima, nekoliko tankera sa ukapljenim prirodnim gasom nastavilo je da prolazi kroz Ormuski moreuz, a Tokio je saopštio da je 22 broda povezana sa Japanom napustilo Persijski zaliv od utorka. Prema podacima Kplera i LSEG-a, najmanje pet LNG tankera, uključujući GasLog Shanghai i plovila QatarEnergy-ja (Al Samriya, Al Dafna, Al Gattara i Al Rayyan), ušlo je u moreuz poslednjih dana.

Kontekst sukoba na Bliskom istoku ostaje nestabilan. Iranske oružane snage odgovorile su napadima na američku vojnu infrastrukturu nakon američkih udara na iranske južne provincije, a izveštaji govore o više eksplozija širom južnog Irana, uključujući i Bušer. Iran je istog dana sahranio vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog 28. februara.

Podseća se da je pre izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo oko 20% globalnog dnevnog snabdevanja naftom i gasom. Odluka američke administracije da izbegne ciljanje iranske energetske infrastrukture, kao i izjava predsednika Trampa da ne očekuje povratak sukobu punih razmera, doprineli su stabilizaciji tržišta. “Uprkos tome što su SAD pojačale napade na vojne položaje u Iranu, tržište je donekle umirila odluka Trampove administracije da izbegne ciljanje iranske energetske infrastrukture. Tome su doprineli i komentari predsednika Trampa, koji je rekao da ne očekuje povratak sukobu punih razmera”, izjavio je Danijel Hajns, viši strateg za robna tržišta u ANZ banci.

Analitičari ističu i promenu taktike u napadima na brodove, pri čemu Iran sada cilja plovila na ‘omanskoj ruti’, zbog čega se brodovi preusmeravaju na ‘iransku rutu’ ili prolaze kroz moreuz tokom noći, navodi Ksavier Tang iz kompanije Vortex.

Pročitaj još

U Trendu